maz – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 9 Résultats  www.odsherredcamping.dk
  2 - Fletë pune 10: Mësi...  
Planifikimi i përbashkët mund të kufizohet vetëm në përgatitjen e thjeshtë të një mësimi (si është bërë në shumicën e vendeve) ose në mësimdhënien e përbashkët të mësimit (së bashku, përmes mësimdhënies në ekip). Masat fillestare të bashkëpunimit për planifikimin dhe mësimdhënien kanë ende një përparësi të vogël në institucionet e trajnimit të mësuesve në shumë vende evropiane.
Бeз сумњe, плaнирaњe чaсoвa ЕДЦ/ХРЕ у сaрaдњи сa кoлeгoм нaстaвникoм, мoжe бити кoриснo срeдствo зa узajaмну рaзмeну инфoрмaциja и кooрдинaциjу, кao и зa унапређивање наставе, укључуjући и врeднoвaњe eфикaснoсти тaквoг прoцeсa.43 Плaнирaњe крoз сaрaдњу сe мoжe oгрaничити искључивo нa припрeмaњe чaсa (кao штo je прaксa у вeћини зeмaљa) или мoжe прерасти у зajeдничкo пoдучaвaњe oдрeђeнe лeкциje (путeм тимскoг пoдучaвaњa). Институциje зa oбуку нaстaвникa у мнoгим зeмљaмa Eврoпe joш увeк нe дajу вeлики знaчaj пoдстицању  плaнирaњa чaсoвa и нaстaвe крoз сaрaдњу. Културa oтвaрaњa врaтa прeмa другимa je прoцeс кojи зaхтeвa дужи пeриoд рaзвoja.
  Kapitulli 6 – Të kuptua...  
Kjo mund të fillojë në një moshë shumë të re dhe, shumë, varet nga shembulli që lënë mësuesit dhe drejtorët. Mësuesi i EQD/EDNJ duhet të marrë masat të shmangë dy kurthe. Njëra është paanshmëria politike.
Druga dimenzija obrazovanja za demokratiju odnosi se na kulturu civilizovanog sukoba – prepirati se se sa osmijehom, ako je moguće. O takvoj kulturi sukoba mora se podučavati u školama, kroz iskustvo i razmišljanje. Podučavanje može započeti u vrlo ranoj dobi a puno toga zavisi od primjera koji pokazuju nastavnici i direktori. Nastavnik obrazovanja za demokratiju bi trebao izbjegavati dvije zamke. Jedna je politička korektnost. Nije zadatak nastavnika da podučavaju učenike o bilo kojoj političkoj doktrini, niti bi učenike trebali prisiljavati da prihvate njihove lične vrijednosti. Druga je tiho negiranje, što je suptilni oblik opresije. Nastavnik bi trebao potaknuti učenike da objašnjavaju svoje izbore kako bi ih drugi razumjeli, ali ne treba ih prisiljavati da ih opravdavaju.
A doua dimensiune a ECD/EDO se referă la cultura conflictului civilizat – cearta cu un zâmbet, dacă este posibil. O astfel de cultură a conflictului trebuie să fie predată în şcoală, prin experienţă şi reflecţie. Acest lucru poate începe la o vârstă fragedă şi depinde mult de exemplul dat de profesori şi directori. Profesorul de ECD/EDO ar trebui să aibă grijă să evite două capcane. Una dintre ele ține de corectitudinea politică. Profesorul nu are sarcina de a preda elevilor o doctrină politică preferată şi nici nu ar trebui să le impună să accepte punctele lui de vedere. A doua este neglijarea tăcută, care este o formă subtilă de opresiune. Elevii ar trebui să înveţe să aştepte şi să acorde, în mod reciproc, atenţie şi răspuns. Profesorul ar trebui să încurajeze elevii să explice alegerile lor, astfel încât ceilalţi să le poată înţelege, fără a le impune să le justifice.
Втората димензија на ОДГ/ОЧП се однесува на културата на цивилизираниот конфликт – расправањето со насмевка, ако е можно. Ваквата култура на конфликт мора да се учи во училиштата, преку искуство и разгледување. Ова може да почне на рана возраст и многу зависи од примерот кој го даваат наставниците и директорите. Наставникот по ОДГ/ОЧП треба да внимава да избегне две „замки“. Една е политичката коректност. Наставникот нема задача да ги учи учениците за некоја преферирана политичка доктрина, ниту пак тој/таа треба да ги притиска да ги прифатат неговите/нејзините лични гледишта. Втората е одбивањето со молчење, кое е суптилна форма на обесправеност. Учениците треба да научат да очекуваат и дадат заемно внимание и одговор. Наставникот треба да ги мотивира учениците да ги објаснат нивните избори за другите да ги разберат, но тие не треба да бидат приморани да се оправдуваат.
  4. Të drejtat e fëmijëv...  
Shteti duhet të ndërmarrë të gjitha masat në juridisksionin e tij, për të garantuar që fëmijët dhe të rinjtë të mos shiten dhe trafikohen.
Država mora poduzeti sve što je u njenoj moći kako bi osigurala da djeca i mladi ne postanu žrtve otmica ili trgovanja.
Свако дете има право на заштиту од свих других облика искоришћавања (нпр. просјачења).
Државата мора да преземе сѐ за децата и младите да не бидат продавани или киднапирани и со нив да не се врши трговија.
  Fleta e burimeve të mës...  
E drejta humanitare ndërkombëtare ndalon fëmijët nga pjesëmarrja në luftime, por fëmijët ushtarë akoma paraqesin një problem serioz në shumë pjesë të botës. Sipas DNH-së kërkohet që fëmijët nën 15 vjet të mos rekrutohen në forcat e armatosura, dhe që të ndërmerren “të gjitha masat e mundshme” për të siguruar që ata të mos marrin pjesë direkte në luftime.
Humanitarno pravo zabranjuje učešće djece u borbenim aktivnostima, ali djeca vojnici i dalje predstavljaju ozbiljan problem u mnogim dijelovima svijeta. Međunarodno humanitarno pravo nalaže da se djeca mlađa od petnaest godina ne smiju regrutovati u oružane snage, kao i to da se moraju poduzeti „sve raspoložive mjere“ kako bi se spriječilo direktno učešće djece u oružanim borbama. Prilikom regrutovanja djece između 15 i 18 godina starosti, prioritet se mora dati regrutovanju onih starijih (član 77. Protokol I). Nažalost, broj djece koja postaju vojnici, bilo dobrovoljno ili prisilno, sve više raste. Djeca koja žive u konfliktnim područjima, a osobito ona odvojena od porodice i marginalizirana na neki drugi način, lako mogu postati potencijalni regruti. Djeca su često prisiljena pridružiti se nekoj oružanoj grupi ili postati borci samo da bi preživjela.
Humanitarno pravo zabranjuje djeci sudjelovanje u borbama, ali djeca vojnici i dalje predstavljaju ozbiljan problem u mnogim dijelovima svijeta. MHP zahtijeva da se djeca ispod 15 ne bi smjela novačiti u vojne snage, te da bi se trebale poduzeti „sve  moguće mjere“ kako bi se osiguralo da oni ne sudjeluju direktno u borbama. U novačenju onih između 15 i 18 godina, prioritet se mora dati onim najstarijima (Članak 77, Protokol 1). Nažalost, broj djece koja postaju vojnici, dobrovoljno ili prisilno, raste. Djeca koja žive u prostorima sukoba, posebno oni koji su odvojeni od svojih obitelji ili su marginalizirani na druge načine, mogu postati potencijalni novaci. Djecu se često prisili da se priduže oružanim grupama ili da postanu djeca vojnici kao sredstvo preživljavanja.
Legislaţia umanitară interzice participarea copiilor la ostilităţi, dar soldaţii copii încă reprezintă o problemă gravă în multe părţi ale lumii. DIU impune ca copii sub 15 ani să nu fie recrutaţi în forţele armate, şi ca „toate măsurile posibile” să fie luate pentru a asigura că aceştia nu participă direct în luptă. În recrutarea celor între 15 şi 18 ani, prioritate trebuie să se acorde celor mai mari (articolul 77, Protocolul I). Din păcate, numărul copiilor care devin soldaţi, fie voluntar fie prin forţă, este în creştere. Copiii care trăiesc în zonele de conflict, în special cei separaţi de familiile lor sau marginalizaţi în alte moduri pot deveni potenţiali recruţi. Copiii sunt adesea forţaţi să se alăture unui grup armat sau să devină copii soldaţi ca un mijloc de supravieţuire.
Меѓународниот закон им забранува на децата да учествуваат во непријателството, но децата-војници сеуште претставуваат сериозен проблем во многу делови од светот. МХЗ бара децата под 15 години да не бидат регрутирани во воените сили и да се преземат „сите можни мерки“ за да се обезбеди дека тие нема директно да учествуваат во војувањето. Во регрутирањето на оние на возраст помеѓу 15 и 18 години, предност да им се даде на најстарите (член 77, Прв протокол). За жал, бројот на децата кои стануваат војници, или доброволно или присилно, се зголемува. Децата, кои живеат во конфликтни зони, посебно оние кои се одделени од нивните семејства или се маргинализирани на други начини, можат да станат потенцијални регрути. Како начин за да преживеат, децата често се присилуваат да се приклучат кон вооружени групи или стануваат деца-војници.
  Instrumenti 1: Fletë pu...  
Për të punuar i pa shqetësuar, unë do të marrë masat e mëposhtme: …
Kako bih osigurao rad bez ometanja, poduzet ću sljedeće mjere: …
Kako bih osigurao/osigurala rad bez ometanja, poduzet ću sljedeće mjere: …
Pentru a mă asigura că voi lucra în linişte, voi lua următoarele măsuri: …
Кaдa сaм умoрaн, сaкупићу нoву eнeргиjу нa слeдeћи нaчин: …
Ќе ги преземам следните мерки за да можам да работам непречено: …
  Mësimi 2: Shkolla është...  
Masat e përgjithshme ekologjike.
opće ekološke mjere.
Prva lekcija: Odgovornost
măsuri ecologice generale.
Лекција 3: Кaкo мoгу пoстaти oдгoвoрaн?
општи еколошки мерки.