rawa – -Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot 29 Results  formatic-form.eu
  Tsunami  
Heria tō pēke kawe ki te taea tēnā. Kaua e hoki ki te wāhi mōrearea ki te kimi i te pēke, i ō rawa rānei.
Ia e alu ma ave lau ato ua uma ona tapena mo lou alu ese atu fa'atopetope. Aua ne i e alu atu i se vaega o afatia e aumai lau ato ma ni au meatotino.
  Tsunami  
Piki tonu atu ki te whenua tino teitei ka taea, haere kē ki tawhiti rawa ka taea ki te tuawhenua. Mēnā he mahere whakatahi tāu, whāia ngā ara ka whakaaturia.
Ia fa'atopetope loa lava ona sosola atu i se mea maualuga, pe o i le ogatotonu o le lauele'ele mamao ese ma le sami. Afai o i ai ni tusita'iala mo le o ese fa'atopetope, ia fa'aaogaina nei tusi mo auala ua uma ona fa'asinoina mai.
  Tsunami  
Ahu tōtika atu ki te whenua teitei rawa ka taea, haere ki tawhiti rawa rānei ka taea ki te tuawhenua.
Ia o ese fa'atopetope loa ma ia o atu i ni lauele'ele maualuluga, pe soso i totonu o le lauele'ele ia mamao ese mai le sami.
  First Aid Kit  
Ka taea e koe te hoko i te Kete Whakaora Whawhati Tata. Ki te hanga koe i tāu ake, ko ēnei ngā mea e whakahaua ana e St. John hei iti rawa mō te whānau.
E mafai ona ‘e fa‘atauina se ‘Ato Sāuniuni mo Manu‘aga Mitimiti ‘ua māe‘a ona sāunia. ‘Āfai ‘o fai lava sau ‘ato, ‘o mea nei e tatau ona iai e pei ona fautuaina e St John mo ‘āiga ta‘itasi.
  Earthquake  
Mēnā kua takakinotia tō whenua me ō rawa, tuhia ngā kōrero, tango whakaahuatia hoki mō ngā take rīanga. Mēnā he tangata rīhi whare koe, whakapā atu ki te tangata nōna te whare.
Afai ua fa'aleagaina lou fanua po'o lou fale, ia tusi uma i lalo ma pu'e ni ata mo le inisiua. Afai o lo'o e nofo i se fale totogi, ia fa'afeso'ota'i le pule o le fale ma le kamupani o lo'o inisiua ai au meatotino i se taimi vave lava.
  Storms  
Mēnā kua tukitukitia tō whenua, ō rawa rānei, tuhia ngā kōrero, whakaahuatia hoki me te whakapā atu ki tō kamupene rīanga. Mēnā he tangata rīhi whare koe, whakamōhiotia ngā potanga ki te rangatira o te whare.
Afai ua fa'aleagaina lou fale po'o au meatotino ia tusitusia uma i lalo, pu'e ni ata ma fa'afeso'ota'i le kamupani inisiua. Ia fa'afeso'ota'i le pule o le fale pe afai ua leaga se fale totogi o lo'o e nofo ai.
  Flood  
Hikina ngā tino taonga me ngā paihana matū ki te paenga teitei rawa.
Tu'u uma meafale ma mea taua fa'apea vaila'au i se vaega maualuga mai le fola o le fale pe a mafai.
  People with disabilities  
Ka kaha ake te pā o te puehu, o te pungarehu o te puia me te ahotea i te wā ohotata ki te huanga e pāngia ana e te huangō me tētahi atu mate hā. Me whakarite ngā ārai kanohi hā mō te kāinga me to pēke whai oranga, me whakarite hoki e koe ngā rongoā mō ngā rā e whitu i te itinga rawa.
O tagata e le lelei le manava ona e ma'i sela pe e i ai fo'i ni fa'afitauli i le manava e tatau ona fa'aete'ete i le pefu, lefulefu mai mauga mu, po'o le popole e mafua mai se fa'alavelave fa'afuase'i. Ia mautinoa le i ai o ufiufi o foliga i le fale ma totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe ma ia lava ni vai talavai mo ni aso se fitu.
  Tsunami  
Ahu tōtika atu ki te whenua teitei rawa ka taea, haere ki tawhiti rawa rānei ka taea ki te tuawhenua.
Ia o ese fa'atopetope loa ma ia o atu i ni lauele'ele maualuluga, pe soso i totonu o le lauele'ele ia mamao ese mai le sami.
  Household Emergency Plan  
Koianei te wā pea ka noho tino whakaraerae rawa koe. Nō reira, e hira ana kia atawhai i a koe anō me tō whānau mō ngā rā e toru, roa ake rānei.
O le taimi tonu lenei o le a ono afaina ai oe ma tele ai lou popole. O le ala lea e taua ai lou faia o ni fuafuaga fa'ata'atia mo oe ma isi o lou aiga mo ni aso se tolu pe sili atu i taimi o fa'alavelave.
  How to store water  
Āta tirohia kua mau pai te rango wai wera me te kura wai kei rō tuanui. Mēnā kei te hiahia koe ki te whakamahi i te wai, kaua rawa e rau atu i ngā matū horoi ki roto i te kura wai mō te hamuti. Mēnā e whakamahi ana koe i te ua hei wai mōu, kaua e wareware ki te patu kitakita mā te whakatoki.
O lau kalone vaivela ma le tane vai o le fale 'ese o ni mea taua tele e maua ai le suavai. Siaki ma fa'amautinoa le saogalemu o nei tane ma malu puipuia. Aua ne i tu'uina ni vaila'au i totonu o nei tane vai pe afai o e fuafua e fa'aaoga le suavai. Afai o le a e fa'aaogaina vai fa'atali i le timu, ia mautinoa ua uma ona e tu'uina i ai i totonu se vaila'au fale ae le i fa'aaogaina. Afai e te le o mautinoa ma malamalama i le saogalemu o le vai, fa'ata'ita'iga, vai mai se vai 'eli ua lolovaia, pe ua afatia i se asu po'o ni lefulefu mai se mu, aua ne i inuina.
  People with disabilities  
Ki te kore koe e āhei ki te nuku pai ki raro i te tēpu, me haere ki te taha o tētahi pakitara tawhiti i te wini me ngā paenga teitei, kei taka ki runga i a koe. Kia pai rawa ka taea tō uhi i to māhunga me tō kakī.
Afai o oe po'o so'o se tasi o lo'o e va'aia e i ai ni ma'i o le tino pe faigata ona savali ma minoi solo, ia tu'u uma mea e fa'aaoga i totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe. O le a fesoasoani lea ia te oe pe afai e te alu'ese atu i se isi nofoaga e ese mai lou fale. I se mafui'e tele o le a atili faigata ai ia te oe ona e fealua'i i se mea mamao atu. Afai e le mafai ona e lafi i lalo o se laulau ma le saogalemu, soso i autafa o se puipui o le fale ma ia mamao ma fa'amalama ma ni meafale maualuluga e ono mafuli ifo ia te oe, ma puipui lou ulu ma lou ua pe a mafai ona fai. Fa'amau ma fai taofi o lou nofoa fa'ata'avale pe afai o lo'o i lou nofoa. Afai o lo'o e ta'oto i lou moega, ia ufiufi lou tino i ie 'afu ma palanikeke ma puipui lou ulu ma lou ua i aluga.
  Tsunami  
Kaua rawa e haere ki te takutai mātakitaki ai i te tai āniwhaniwha. Karohia ngā wāhi mōrearea tae noa ki te putanga mai o te kupu whakawātea a te kāwanatanga.
Aua lava ne i e alu i se matafaga e matamata i se galulolo. Ia o ese mai uma ma nofoaga e ono a'afia se'i vagana ua uma ona avatu se fa'atanaga fa'apitoa ua saogalemu se nofoaga.
  People with disabilities  
Mēnā me kai koe i ngā kai motuhake, whakaritea kia rahi ēnei mō ngā rā e whitu i te itinga rawa i te kāinga, i tō pēke kawe ohotata hoki. Mēnā me whakarere e koe tō whare, kāore pea i a ngā whare tiaki tāngata ngā kai motuhake tika māu.
Afai o oe po'o so'o se tasi o lo'o e va'aia e i ai ni mea'ai fa'apitoa e mana'omia, ia mautinoa le lava o nei mea'ai mo ni aso se fitu pe sili atu i le fale, ma totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe. Afai e mana'omia le ave'esea fa'atopetope mai oe ma lou fale, o nofoaga e sulufa'i i ai tagata e leai ni mea'ai fa'apitoa e te ono mana'omia.
  Storms  
Kia horo te kimi whakaruruhau. Ko te wāhi papararo te mea tino pai rawa. Mēnā karekau he rūma papararo, me kimi i te rūma wini kore kei te papa o raro iho. Me kimi whakaruruhau ki raro i ngā tēpu kaha, ā, uhi i a koe anō ki te whāriki moenga, ki te paraikete rānei.
Ia vave loa ona lalafi i se mea malu lelei. O totonu i lalo o le fa'avae o le fale o le mea e pito i sili lea ona saogalemu. Afai e leai se nofoaga e maualalo na i lo'o le fola o le fale, ia vave ona alu atu i se isi vaega o le fale e leai ni fa'amalama o i ai ma ia i lalo o le fogafale i lalo o le fale. Ia lafi loa i lalo o ni meafale malolosi ma ufiufi lou tino i se fa'amalu po'o se palanikeke.
  Flood  
Mēnā kua takakinotia tō whenua me ō rawa, tuhia ngā kōrero, whakaahuatia hoki mō ngā take rīanga. Mēnā he tangata rīhi whare koe, whakapā wawe atu atu ki te tangata nōna te whare me tō kamupene rīanga.
Afai ua fa'aleagaina lou fanua po'o lou fale, ia tusi uma i lalo ma pu'e ni ata mo le inisiua. Afai o lo'o e nofo i se fale totogi, ia fa'afeso'ota'i le pule o le fale ma le kamupani o lo'o inisiua ai au meatotino i se taimi vave lava.
  Disasters  
Ka tūpono mai te parekura pēra i te rū whenua, te tai āniwhaniwha, te hūnga, te waipuke, te āwhā rānei i tētahi wā ake, kāore he whakatūpatonga i ētahi wā. Ko te mutunga iho o ngā parekura katoa ko te tauwhatinga pea, te tukituki pea i ngā rawa, me te whakamate pea i te tangata.
Disasters such as earthquakes, tsunamis, volcanic eruptions, floods and storms can strike at any time, sometimes without warning. All disasters have the potential to cause disruption, damage property and take lives.
O fa'alavelave fa'afuase'ia e pei o mafui'e, galulolo, mauga mu, lologa, afa ma matagi malolosi e ono tutupu i so'o se taimi e le fa'atulagaina ma e aunoa ma se lapata'iga. O fa'alavelave fa'afuase'ia uma e ono fa'aleagaina ai fanua ma fale ma maliliu ai nisi o tagata.
  Flood  
Ko te waipuke te raru tino kino i Aotearoa nei, ā, koia te pūtake o te nuinga rawa o ngā pūmate, o ngā ngaromanga, me ngā ohotata ārai mate whawhati tata kua whakapuakina ōkawatia. Mā te waipuke e whara ai, e mate ai te tangata, e tukitukia ai ngā whare, ngā rori, e whakamatea ai ngā kararehe o te pāmu, e tāhawahawatia ai hoki te wai me te whenua.
O lolovai o se fa'alavelave numera tasi lea fa'alenatura o Niu Sila ua sili ona mata'utia ona o le tupu so'o, tele mea e leiloloa ma faatama'ia ai ma ua avea ma fa'alavelave fa'afuase'i ua fa'ailoa mai e le Vaega mo le puipuiga lautele ma fesoasoani mai fa'alavelave fa'afuase'i. O lolovai e ono manunu'a ma maliliu ai tagata, fa'aleagaina ai fale ma auala, fa'aleagaina ai oloa ma lafumanu, ma fa'aleagaina ai le suavai ma le lau'ele'ele.
  Volcano  
Mēnā me puta ki waho, whakamauria he kākahu kia ūhia katoatia ai tō tinana pēnei i te huna kanohi me ngā mōhiti. Me mau mohiti, ehara i te arotahi, kei raru rawa ō karu.
Afai e te alu i fafo ma le fale ia fa'aaoga se ufiufi foliga ma se mata e puipui ai ou foliga ma ia ufiufi pea lou tino atoa. Ia fa'aaoga ni matatioata ae le o mea e fa'apipi'i i totonu o mata ona e ono a'afia ai ou mata.
  Storms  
Ko te tino raru o āwhā hukarere ko te ngaromanga o te hiko, o te mahana, o te ratonga waea me te itiiti noa iho o ngā rawa mō te ora mēnā ka roa ake i te rā kotahi te pānga o te āwhā. Me āta whakaaro te hunga e noho nei ki te wāhi e pangia ai ki āwhā hukarere i tētahi huarahi kē atu ki te mahi hiko, ki te whakamahana i te whare.
I le taimi o se afa 'aisa, o le popolega tele o le leai lea o se mafanafana, eletise ma au'aunaga o feso'ota'iga, fa'apea le fa'aitiitia o sapalai pe afai e sili atu ma se aso se tasi a'o alu pea le afa 'aisa. E taua tele i tagata o lo'o nonofo i vaega e ono a'afia i afa 'aisa le va'ai i isi auala e ono maua ai se eletise e maua ai se mafanafana e pei o afi suau'u e maua ai se eletise.
  Landslide  
Mēnā kua tukitukia tō whenua, ō rawa rānei, tuhia ngā kōrero, whakaahuatia hoki ina haumaru kia pēnā. Whakapā atu ki tō kamupene rīanga, ā, mēnā he tangata rīhi whare koe, whakamōhiotia atu ngā tukitukinga ki te tangata nōnā te whare.
Afai ua fa'aleagaina lou fale po'o au mea totino ia tusia uma i lalo ma pu'e ni ata pe a ua saogalemu. Fa'afeso'ota'i lau kamupani inisiua ma fa'afeso'ota'i le pule o le fale totogi o lo'o e aumau ai pe afai ua fa'aleagaina le fale.
  Earthquake  
Whakaritehia tētahi Mahere Ohotata mō te Kāinga. Whakaemihia ngā taputapu whai oranga ohotata mō te kāinga me te wāhi mahi; kia maumahara ki te whakareri i tētahi pēke rawa hei kawe mēnā me whakatahi koe.
Ia faia se fuafuaga fa'ata'atia mo lou aiga. Faaputu ma Teu lelei ma lau ato o mea e te ono fa'aaogaina mo lou fale ma le galuega, fa'apea se ato e mafai ona e alu fa'atopetope ma oe.
  Evacuation  
Kia tere te whakatahi i tō wāhi noho, mēnā koia ngā tohutohu o ngā mana whakahaere. Haria tō pēke kawe. Mēnā kei waho kē koe i te wāhi kua whakatahia ina tukua he whakatūpatotanga kaua e hoki atu ki taua wāhi mōrearea kimi ai i ō rawa.
Ia vave ona o 'ese mai pe afai ua fautuaina atu oe e i latou o lo'o gafa ma lenei tiute. Ave lau ato ua uma ona tapena mo lou alu fa'atopetope ese mai. Afai e te le o i totonu o se vaega ua fa'asaina mai, aua ne'i e alu atu i nei vaega e tusa lava pe e te alu e tapena mai lau ato ma ni mea taua.
  Get your business ready  
Me pēhea te whakamarumaru i ngā taonga o to pakihi: te hunga mahi, ngā taputapu, ngā rawa, ngā pūnaha hangarau whakamōhiohio, to ingoa pai, tō pānga mākete, to whai moni, tō aha, tō aha.
Puipuia o au aseta po’o meatotino o lau pisinisi: le aufaigaluega, mea faigaluega, fale faigaluega, ala o feso’ota’iga fa’aualesi ma fa’akomipiuta, le igoa lelei o lau pisinisi, maketi o fefa’ataua’iga, atoa ma lipoti o mea tau tupe, ma isi.