tvenu – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 12 Résultats  www.odsherredcamping.dk
  2 - Radni materijal 4: ...  
rad na projektu podržava samostalnost i učenje otkrivanjem, osobno i praktično iskustvo te društvenu interakciju;
Nxënësit vizitojnë ambientet jashtë shkolle dhe konsultohen me prindërit e tyre ose ekspertët.
Rad na projektu podržava samostalnost i učenje otkrivanjem, lično i praktično iskustvo, te društvenu interakciju.
Activitatea de proiect încurajează independenţa mentală şi învăţarea prin descoperire, experienţa personală şi practică, interacţiunea socială cu ceilalţi.
– Проектната работа ја поттикнува самостојноста и умствената независност, личното и практичното искуство, учењето по пат на откривање и социјалната интеракција со другите.
  2 - Radni materijal 6: ...  
Na koji način promatram društvenu interakciju u razredu?
Si mund të identifikoj problemet e mësimit të nxënësve si individë?
Kako mogu prepoznati poteškoće u učenju kod pojedinačnih učenika?
Cum identific problemele de învăţare pe care le care fiecare elev?
Кaкo бeлeжим свoja зaпaжaњa и oцeнe учeникa пojeдинaчнo и рaзрeдa кao цeлинe?
Како ги откривам проблемите во учењето кај поединечните ученици?
  2. Zadatak i ključna pi...  
rad na projektu podržava samostalnost i učenje otkrivanjem, osobno i praktično iskustvo te društvenu interakciju;
Nxënësit vizitojnë ambientet jashtë shkolle dhe konsultohen me prindërit e tyre ose ekspertët.
Rad na projektu podržava samostalnost i učenje otkrivanjem, lično i praktično iskustvo, te društvenu interakciju.
Activitatea de proiect încurajează independenţa mentală şi învăţarea prin descoperire, experienţa personală şi practică, interacţiunea socială cu ceilalţi.
– Проектната работа ја поттикнува самостојноста и умствената независност, личното и практичното искуство, учењето по пат на откривање и социјалната интеракција со другите.
  Treća lekcija: Kako se ...  
Učenici primjenjuju ključna načela na svoju vlastitu društvenu situaciju.
– razmišljati o granicama ravnopravnosti u široj zajednici;
Учениците дискутираат за клучните прашања, произлезени од часот.
  ŠESTA CJELINA: Odgovorn...  
razmišljati zašto ljudi preuzimaju osobnu odgovornost kako bi donijeli društvenu promjenu.
Učenici predlažu situacije u kojima bi  moralna obaveza mogla biti iznad obaveze poštivanja zakona.
  4.3Učenici “dekonstruir...  
Bez ovog elementa kritičkog preispitivanja i testiranja svaki bi proces učenja postao nebitan kako za društvo, tako i za same učenike. U ovom pogledu, učenje posjeduje i društvenu dimenziju.
Pa rishikimin dhe testimin kritik çdo përpjekje do të ishte e padobishme për shoqërinë dhe për vetë   nxënësin.  Që këtej buron, në një farë mënyre, dimensioni shoqëror i të  mësuarit.
În lipsa acestui element al revizuirii şi testării critice, orice efort de învăţare ar deveni irelevant pentru societate şi pentru elevii înşişi. În cazul acesta, învăţarea are şi o dimensiune socială.
  Interaktivno konstrukti...  
Grafički prikaz u nastavku pokazuje individualnu i društvenu razinu konstruktivističkog učenja; to je društvena dimenzija konstruktivističkog učenja.
It is also apparent that the pupils judge what is happening in their world, and their judgment strongly influences the way in which they will take action and participate.4
Είναι φανερό πως τα παιδιά κρίνουν τα όσα συμβαίνουν στον κόσμο τους και πως η κρίση τους επηρεάζει δυναμικά τον τρόπο με τον οποίο θα ενεργήσουν και θα συμμετάσχουν.4
Cei care învaţă construiesc sau creează structuri de semnificaţii. Informaţiile noi sunt legate de ceea ce se ştie sau s-a înţeles deja.
  TREĆA CJELINA: Različit...  
Učenici kritički analiziraju hipotetsku situaciju koja prikazuje ključne pojmove. Učenici primjenjuju ključna načela na svoju vlastitu društvenu situaciju. Učenici raspravljaju o ključnim pitanjima koja se javljaju u lekciji.
Razmišljati o granicama ravnopravnosti u široj zajednici. Utvrditi razloge zašto neki ljudi mogu imati neravnopravan pristup obrazovanju. Razmišljati ko dijeli odgovornost za prevazilaženje prepreka u smislu ravnopravnosti.
Да се идентификуваат причините зошто некои луѓе да немаат рамноправен пристап до образованието. Да се разберат бариерите кои постојат при остварувањето на рамноправ- носта во пошироката заедница.
  3. KONVENCIJA O PRAVIMA...  
a) poticati sredstva javnog priopćavanja na širenje informacija i materijala koji za dijete imaju društvenu i kulturnu vrijednost, u duhu članka 29.;
b) encourage international co-operation in the pro­duction, exchange and dissemination of such information and material from a diversity of cul­tural, national and international sources;
e) vor favoriza elaborarea unor principii călăuzitoare adecvate, destinate protejării copilului împotriva informațiilor și materialelor care dăunează bunăstării sale, având în vedere prevederile art. 13 și 18.
д) Го поттикнуваат развојот на соодветните насочници за заштита на детето од информации и материјали кои се штетни за неговата благосостојба имајќи ги во вид одредбите на чл.13 и 18.
  2. Odgoj i obrazovanje ...  
Osim toga, odgoj i obrazovanje za ljudska prava eksplicitno potiče društvenu odgovornost i aktivno djelovanje učenika. No, istovremeno i nadilazi promicanje participacije kao elementa reprezentativne demokracije, pridodajući aktivnom djelovanju učenika spektar prava.
Gdje odgoj i obrazovanje za ljudska prava i odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo koegzistiraju unutar školske sredine, uzajamno se i podstiču. 1999. objavljena je Studija o civilnom odgoju i obrazovanju Međunarodnog udruženja za odgoj i obrazovanje17 koja je koristila podatke sakupljene između 88 000 14-godišnjaka iz 27 zemalja.18 Izvršena je analiza s ciljem ispitivanja razlika u nivou znanja učenika iz različitih zemalja na temu ljudskih prava u uporedbi s drugim oblicima civilnog znanja, te stavova učenika prema promovisanju i prakticiranju ljudskih prava.
Acolo unde EDO şi ECD coexistă în cadrul şcolii, acestea se consolidează reciproc. Studiul despre educaţie civică al Asociaţiei Internaţionale pentru Educaţie (IEA) a fost publicat în 1999 şi a folosit date adunate de la 88 000 de adolescenţi în vârstă de 14 ani din 27 de ţări.15 O analiză a fost realizată pentru a examina diferenţele dintre ţări privind cunoştinţele elevilor legate de drepturile omului în comparaţie cu alte forme de cunoştinţe civice şi atitudini ale elevilor referitoare la promovarea şi practicarea drepturilor omului.
  1. Izazovi tradicionaln...  
Globalizacija slobodne trgovine i konkurentnih tržišnih ekonomija omogućila je visoku razinu blagostanja mnogim ljudima u mnogim zemljama – no ne i svima. Produbio se jaz nejednake raspodjele između bogatih i siromašnih, kako unutar tako i među različitim društvima, te ugrozio društvenu koheziju i međuljudsku solidarnost.
Globalizimi i tregtisë së lirë dhe ekonomitë konkurruese të tregut kanë sjellë në nivel më të lartë mirëqënie për shumë njerëz në shumë vende, por jo në të gjitha. Hendeku i shpërndarjes ndërmjet të pasurve dhe të varfërve është rritur, si brenda ashtu edhe ndërmjet shoqërive, duke kërcënuar kohezionin shoqëror dhe solidaritetin ndërmjet njerëzve.
Konkurencija prisiljava preduzeća da neprestano povećavaju produktivnost kako bi smanjila troškove proizvodnje. To je uzrokovalo rast permanentnog procesa inovacija, s neposrednim učinkom na proizvode, tehnologije i zanimanja, te posrednim učinkom na cjelokupan način života. Joseph Schumpeter je taj permanentni proces inovacija nazvao “kreativna destrukcija”.14 Transformacija kompletnih ekonomija u istočnoj Evropi može poslužiti kao eklatantan primjer kreativne destrukcije.
Noile tehnologii de informare şi comunicare au oferit noi moduri de a creşte productivitatea, de a schimba şi de a obţine informaţii şi de a oferi divertisment, pentru a numi doar câteva efecte. Trăim într-o cultură mediatică, iar educaţia în domeniul media – cum să folosim noile medii pentru a trimite şi a primi mesaje – devine o competenţă elementară precum cititul şi scrisul.
  SEDMA CJELINA: Razredne...  
Društvena stvarnost ne postoji kao takva. Štoviše, zajednički je definiraju ljudi kroz društvenu interakciju, što znači da se stvara djelima komuniciranja. Ta općenita komunikativna vještina počinje učenjem materinjeg jezika i dalje se razvija korištenjem te kompetencije u javnosti.
Aftësia e komunikimit i referohet mënyrës së përgjithshme në të cilën njerëzit bashkëveprojnë me njëri tjetrin. Realiteti shoqëror si i tillë nuk ekziston. Më saktë, ai përcaktohet nga njerëzit përmes bashkëveprimit shoqëror, që do të thotë se krijohet përmes akteve të komunikimit. Kjo aftësi e përgjithshme komunikuese fillon me mësimin e gjuhës sonë amtare, dhe zhvillohet tutje me përdorimin e kësaj aftësie në publik.
Sposobnost komunikacije odnosi se na način na koji se odvija komunikacija između ljudi općenito. Društvena realnost ne postoji kao takva. Nju, zapravo, određuje cjelokupna komunikacija među ljudima, što znači da ona nastaje kao posljedica čina komunikacije. Ta opća sposobnost komunikacije počinje usvajanjem maternjeg jezika, a dalji razvoj predstavlja korištenje te sposobnosti u javnosti.
Медиумската писменост е вклучена во концептот на комуникациска способност. Се однесува на комплексното мноштво на медиуми, користа од потребите кои треба да бидат научени и практикувани преку, на пример, задача за учениците. Печатените медиуми, вклучувајќи го и ѕидниот весник, се важни средства за секојдневна комуникација, со кои учениците треба да бидат запознати. Како и да е, тие се само еден елемент во целокупната медиумска писменост.