илиј – -Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot      82 Results   8 Domains
  grf.bg.ac.rs  
Мост Копно-Крк - Илија Стојадиновић, градња: 1976 - 1980
Most Kopno-Krk - Ilija Stojadinović, gradnja: 1976 - 1980
  47 Hits unibl.org  
Илија Барош
Ilija Baroš
  4 Hits mod.gov.me  
Министарство одбране > Кабинет > Илија Даковић
Ministarstvo odbrane > Kabinet > Ilija Daković
  mmp.gov.me  
Ме растин е фестëс мë тë мадхе тë крисхтерë, тë Крисхтлиндјеве, нë емëр тë Министрисë пëр тë Дрејтат е Њериут дхе Пакицаве, дхе нë емрин тим персонал схпрехи уримет е миа тë пëрземëрта пëр Крyепесхкопин е Тиварит, Имзот Рроку Гјонллесхај, Песхкопит тë Которрит, Имзот Илија Јањиq, тë гјитхë клерит дхе тë гјитхë бесимтарëве католик, си дхе тë гјитхë кисхаве протестанте дхе тë гјитха бесимтарëве që е фестојнë кëтë фестë нë календарин Грегориан.
Me rastin e festës më të madhe të krishterë, të Krishtlindjeve, në emër të Ministrisë për të Drejtat e Njeriut dhe Pakicave, dhe në emrin tim personal shprehi urimet e mia të përzemërta për Kryepeshkopin e Tivarit, Imzot Rroku Gjonlleshaj, Peshkopit të Kotorrit, Imzot Ilija Janjiq, të gjithë klerit dhe të gjithë besimtarëve katolik, si dhe të gjithë kishave protestante dhe të gjitha besimtarëve që e festojnë këtë festë në kalendarin Gregorian.
  arhivyu.gov.rs  
у ову базу унесене су инфрмације из следећих фондова и збирки: Јован М. Јовановић, Милан Стојадиновић, Никола Пашић, Сава Косановић, Светислав Милосављевић, Ђура Поповић, Лазар Марковић,Милан Јаковљевић, Перо Шоћ, Станислав Краков, Витомир Кораћ, Добриовје Стошовић, Хинко Кризман, Михајло Петровић, Димитрије Љотић, Геца Кон, Илија Пржић, Адам Прибићевић, Александар Цинцар-Марковић, Иван Суботић, Роза Левин-Мајер, Љубомир Давидовић, Генерални конзулат у Буенос Аиресу, Министарство просвете Краљевине Југославије (до 890 фасцикле), Министарство унутрашњих послова Краљевине Југославије (до 80 фасцикле).
Information from the following funds and collections has been entered into this data base up to the end of 2007 : Jovan M. Jovanović, Milan Stojadinović, Nikola Pašić, Sava Kosanović, Svetislav Milosavljević, Đura Popović, Lazar Marković, Milan Jakovljević, Pero Šoć, Stanislav Krakov, Vitomir Korać, Dobrivoje Stošović, Hinko Krizman, Mihajlo Petrović, Dimitrije Ljotić, Geca Kon, Ilija Pržić, Adam Pribićević, Aleksandar Cincar-Marković, Ivan Subotić, Roza Levin-Majer, Ljubomir Davidović, the Consulate General in Buenos Aires, the Ministry of Education of the Kingdom of Yugoslavia (up to 80 files), the Ministry of Internal Afairs of the Kingdom of Yugoslavia (up to 80 files).
Do kraja 2007. u ovu bazu unesene su infrmacije iz sledećih fondova i zbirki: Jovan M. Jovanović, Milan Stojadinović, Nikola Pašić, Sava Kosanović, Svetislav Milosavljević, Đura Popović, Lazar Marković,Milan Jakovljević, Pero Šoć, Stanislav Krakov, Vitomir Korać, Dobriovje Stošović, Hinko Krizman, Mihajlo Petrović, Dimitrije Ljotić, Geca Kon, Ilija Pržić, Adam Pribićević, Aleksandar Cincar-Marković, Ivan Subotić, Roza Levin-Majer, Ljubomir Davidović, Generalni konzulat u Buenos Airesu, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije (do 890 fascikle), Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije (do 80 fascikle).
  srpskijezik.edu.rs  
Најстарија сачувана зграда у Ваљеву је Муселимов конак са краја 18. века у којој су били заточени кнезови Алекса Ненадовић и Илија Бирчанин пре погубљења у фебруару 1804. Овај догађај, познат у српској историји као "сеча кнезова", убрзао је устанак против вишевековне турске окупације, тако да сада Муселимов конак представља Музеј Првог и Другог српског устанка.
Najstariji tragovi boravka ljudi na ovom području potiču iz paleolita i otkriveni su u obližnjoj Petničkoj pećini. Od sačuvanih pisanih dokumenata u kojima se spominje Valjevo, najstariji je otkriven u dubrovačkom Arhivu i datira iz 1393. godine. Valjevo je nastalo kao srednjevekovni trg na raskrsnici puteva koje su pohodili čuveni dubrovački trgovci. U svojim putopisima ga spominju Evlija Čelebija (1660), Feliks Kanic (1860 i 1888) i Hans Fogel (1913). U centru grada, na desnoj obali Kolubare, je stara čaršija iz turskog vremena – Tešnjar, poreklom iz 17. veka, ali je današnji izgled s kraja 19. veka. Najstarija sačuvana zgrada u Valjevu je Muselimov konak sa kraja 18. veka u kojoj su bili zatočeni knezovi Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin pre pogubljenja u februaru 1804. Ovaj događaj, poznat u srpskoj istoriji kao "seča knezova", ubrzao je ustanak protiv viševekovne turske okupacije, tako da sada Muselimov konak predstavlja Muzej Prvog i Drugog srpskog ustanka. Sa brežuljka iznad centra grada dominira kula Nenadovića iz 1813. godine, koja je u to vreme služila kao barutana, a obnovio ju je 1836. knez Miloš Obrenović.