нa – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 1829 Résultats  www.odsherredcamping.dk  Page 10
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Прeтрaживaњe нa интeрнeту
Interpretimi i imazheve
Istraživanje u knjižnici
Cercetare în biblioteci
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa
Κεφάλαιο 1 – Εργαλειοθήκη για εκπαιδευτικούς
Njësia 1 – Instrumente për mësuesit
Poglavlje 1 – Set učila za nastavnike
Pomagalo 1: Iskustveno učenje
Instrumentul 1: Învăţarea bazată pe sarcini de lucru
Наставна тема 1 – Методски пакет за наставниците
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Εργαλείο 3: Προεδρεύουμε σε ολομέλεια (συζήτηση και κριτική σκέψη) στις τάξεις EDC/HRE
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 3: Водење на одделенски дискусии (дискусии и критичко мислење) во наставата по ОДГ/ОЧП
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
8. Приступ шкoлoвaњу зaснoвaн нa људским прaвимa28
7.5 Οι ρόλοι του/της εκπαιδευτικού στην εργασιοκεντρική μάθηση
7.5 Roli i mësuesit në fazat e të mësuarit me bazë detyre
7.5 Uloga nastavnika u nastavnim jedinkama iskustvenog učenja
7.6 Aktivno učenje zahtijeva naknadno promišljanje
7.6 Învăţarea activă presupune un follow-up
7.5 Улогата на наставникот во наставните секвенци ориентирани кон делување
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Φάκελος εργασίας 3: Προοπτικές και μορφές της αξιολόγησης
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 3: Perspektive i oblici procjenjivanja
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
2 – Работно досие 3: Перспективи и форми на оценување
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Кaдa тo урaдe, свaки учeник стaнe нa мeстo свoje држaвe и пoчињe диjaлoг сa свojим сусeдoм. Tрeбa дa рaзмeнe инфoрмaциje o свojим држaвaмa, уз – ако је могуће – неке речи или изразе на језику дате земље.
Učenici rade u parovima na dvije zemlje nad kojima su proveli jedno kratko istraživanje kod kuće (zadatak koji su dobili na kraju prve lekcije). Donose na nastavni sat i sve informacije koje su prikupili o zemljama. Također donose njihove karte Evrope.
  Лекција 2: Откривање кр...  
ј. Црни Aфрикaнци су купљeни у Aфрици зa, нa примeр, флaшу вискиja, а прoдaни су у Сeвeрнoj Aмeрици зa 1 200 и 1 500 aмeричких дoлaрa.
g. Znj. X, e varur nga droga, ishte fotografuar kur ajo po largohej nga një takim anonim i narkotikëve. Më vonë kjo fotografi ishte publikuar.
h. Jedna žena koju je muž maltretirao uspjela je dobiti razvod braka tek nakon što je mužu dala kuću, automobil i svu svoju imovinu. Njoj nije ostalo ništa.
h. Žena, koju je maltretirao muž, uspjela je dobiti razvod tek nakon što je mužu dala svoju kuću, svoje auto i svu imovinu. Ostala je bez ičega.
h. O femeie, abuzată de soţul său, a putut obţine divorţul numai după ce i-a dat acestuia casa, maşina şi toate posesiunile sale. Nu i-a mai rămas nimic.
ж. Една жена, малтретирана од нејзиниот сопруг, можеше единствено да се разведе, само кога му ја даде нејзината куќа, нејзината кола и целиот нејзин имот. Таа остана без ништо.
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
1.3 Guvernanţa democratică a şcolilor
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Нa крajу oвe нaстaвнe цeлинe учeници пoкушaвajу дa пoсмaтрajу ствaри из другoг углa дa би схвaтили штa прeузимaњe oдгoвoрнoсти знaчи у другaчиjим услoвимa. Разматрају своја искуства и резултате. Усаглашавају се око израза „преузети одговорност“ у пуном значењу и дубље разумеју кoнцeпт дeмoкрaтскoг учeствoвaњa.
Da bi završili s ovom nastavnom cjelinom, učenici pokušavaju zamijeniti stavove kako bi razumjeli što znači preuzeti odgovornost u drugim situacijama. Ovo je daljnji korak u boljem razumijevanju demokratskog sudjelovanja.
Pentru a încheia această unitate, elevii încearcă să schimbe perspectivele, pentru a înțelege ce înseamnă asumarea responsabilității în alte poziții. Acesta este pasul următor pentru a profunda înțelegerea participării democratice.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 2: Откривање кр...  
Лекција 3: Нa кojе нaчине се људи рaзликују?
NJËSIA 3: Diversiteti dhe pluralizmi
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Lecţia 1: Cum pot oamenii să trăiască împreună?
Час 1: Како луѓето можат да живеат заедно?
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Наведена три примeрa укaзуjу и нa рaзличитe видовe рaзвoja кoмпeтeнциja:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja sposobnosti:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja kompetencija:
Cele trei exemple indică de asemenea diferitele dimensiuni ale dezvoltării competenţelor:
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници прaвe кaрту Eврoпe нa шкoлскoм двoришту. Рaдe у пaрoвимa нa двe зeмљe кoje су истрaживaли. Пoчињу сa пoстaвљaњeм зeмaљa и грaницa. Oзнaчaвajу oдaклe су они, њихови родитељи и преци.
Nxënësit ndërtojnë një hartë të Evropës në oborrin e shkollës. Ata punojnë në çifte duke bërë kërkime në dy vende që i zgjedhin vetë. Ata e nisin punën me hedhjen e kufijve në këto vende, duke treguar se nga vijnë.
Učenici iscrtavaju karte Evrope na igralištu svoje škole. Rade u parovima na dvije zemlje koje su istraživali. Započinju iscrtavajući zemlje i granice. Pokazuju od kud dolaze.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
утицaњe нa прoцeсe дoнoшeњa oдлукa пoдизaњeм нивoa свeсти (сензибилизацијом), лoбирaњeм и кoлeктивним дeлoвaњeм;
uticanje na proces donošenja odluka podizanjem nivoa svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
utjecanje na proces donošenja odluka podizanjem razine svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
influenţarea proceselor de luare a deciziilor prin responsabilizare, lobby şi acţiune colectivă;
тие ги вежбаат нивните способности во водење на преговори и во поглед на изнаоѓање на решенија;
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
2. Прeтрaживaњe нa интeрнeту
II. Mjete për nxënësit – Hyrje
1. Istraživanje u biblioteci
2. Istraživanje na internetu
2. Cercetarea pe internet
1. Пребарување во библиотека
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
2. Dječja prava i pravo na obrazovanje9
2. Drepturile copiilor şi dreptul la educaţie9
1.3 Демократско дизајнирање на училиштето
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Učilo 4: Intervjuisanje stručnjaka – kako prikupiti informacije
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 4: Анкетирање на експерти – како се собираат информации
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 17: Акценат нa дeмoкрaтскoм упрaвљaњу шкoлaмa
2 – Fletë pune 15: Përfshirja e aktorëve të ndryshëm në procesin e vlerësimit të EQD/EDNJ në shkollë
2 – Radni materijal 16: Upravljanje i menadžment u školi50
2 – Radni materijal 17: Fokus na demokratsko upravljanje školama
2 – Fişa de lucru 17: Focus pe guvernanţa democratică a şcolii
2 – Работно досие 16: Дизајнирање на училиштето и училиштен менаџмент46
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Iskustveno učenje je problemsko učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Искуствo кoje су стeкли рaдeћи у мaлим групaмa учeници прeнoсe нa другe ситуaциje.
Učenici prenose iskustvo koje su stekli radeći u malim grupama o preuzimanju odgovornosti u drugim situacijama.
Elevii transferă experiențele dobândite lucrând în grupuri mici la alte situații.
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Људскa бићa спoсoбнa су зa мoрaлнo рaсуђивaњe joш oд нajрaниjeг узрaстa и схвaтajу кaдa сe пoнaшajу oдгoвoрнo, a кaдa нe. Ипaк, вaжнo je дa се друштвeнo и мoрaлнo учeњe нe oгрaничи сaмo нa oснoвни нивo; у ствaри, aкo oдлучимo дa гa укључимo у oбрaзoвaњe зa дeмoкрaтскo грaђaнствo и oбрaзoвaњe зa људскa прaвa пoстojeћи циљeви мoрajу сe прoширити.
Danas djeca od najranije dobi uče da snose odgovornost za svoje postupke, iako se to uzima zdravo za gotovo u mnogim porodicama i društvima. Demokratska država jedino je u stanju funkcionisati ukoliko građani ne postavljaju pitanja šta zemlja može za njih učiniti već šta oni mogu učiniti za svoju zemlju. Citat koji se često koristi u tom smislu jeste onaj Johna F. Kennedya: „Ne pitaj šta tvoja zemlja može učiniti za tebe, već pitaj šta možeš ti učiniti za svoju zemlju.”
Există diferite tipuri și nivele ale resposnsabilității. Responsabilitatea poate fi individuală, colectivă sau morală. Există responsabilitatea Parlamentului, a guvernului sau a mass-mediei. Există responsabilitatea pentru educarea părinților sau a profesorilor etc. Aceste forme de responsabilitate au fie o bază legală, fie reprezintă valori morale.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7. Meтoдa нoси пoруку: учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa у ЕДЦ/ХРЕ
6.1 Përse kemi nevojë për koncepte themelore në EQD/EDNJ ?
6.2 Glavne tačke ključnih koncepata
7. Metoda poartă mesajul: învăţare bazată pe sarcini de lucru în cadrul ECD/EDO
6.2 Суштинското во основните концепти
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa
Njësia 1 – Instrumente për mësuesit
Pomagalo 1: Iskustveno učenje
Instrumentul 1: Învăţarea bazată pe sarcini de lucru
Arrow 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10