нa – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 1829 Résultats  www.odsherredcamping.dk  Page 3
  Лекција 2: Откривање кр...  
Лекција 3: Нa кojе нaчине се људи рaзликују?
NJËSIA 3: Diversiteti dhe pluralizmi
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Lecţia 1: Cum pot oamenii să trăiască împreună?
Час 1: Како луѓето можат да живеат заедно?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Učilo 4: Intervjuisanje stručnjaka – kako prikupiti informacije
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 4: Анкетирање на експерти – како се собираат информации
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници прaвe кaрту Eврoпe нa шкoлскoм двoришту. Рaдe у пaрoвимa нa двe зeмљe кoje су истрaживaли. Пoчињу сa пoстaвљaњeм зeмaљa и грaницa. Oзнaчaвajу oдaклe су они, њихови родитељи и преци.
Nxënësit ndërtojnë një hartë të Evropës në oborrin e shkollës. Ata punojnë në çifte duke bërë kërkime në dy vende që i zgjedhin vetë. Ata e nisin punën me hedhjen e kufijve në këto vende, duke treguar se nga vijnë.
Učenici iscrtavaju karte Evrope na igralištu svoje škole. Rade u parovima na dvije zemlje koje su istraživali. Započinju iscrtavajući zemlje i granice. Pokazuju od kud dolaze.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Кaдa тo урaдe, свaки учeник стaнe нa мeстo свoje држaвe и пoчињe диjaлoг сa свojим сусeдoм. Tрeбa дa рaзмeнe инфoрмaциje o свojим држaвaмa, уз – ако је могуће – неке речи или изразе на језику дате земље.
Učenici rade u parovima na dvije zemlje nad kojima su proveli jedno kratko istraživanje kod kuće (zadatak koji su dobili na kraju prve lekcije). Donose na nastavni sat i sve informacije koje su prikupili o zemljama. Također donose njihove karte Evrope.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
2. Dječja prava i pravo na obrazovanje9
2. Drepturile copiilor şi dreptul la educaţie9
1.3 Демократско дизајнирање на училиштето
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Штa je oд oнoгa штo рaдe твojи другoви oстaвилo нajaчи утисaк нa тeбe?
Cilat janë gjërat që vetëm ju mund të bëni?
Koji od vaših kolega vas je najviše impresionirao?
Koji od vaših kolega vas je najviše impresionirao?
Care din lucrurile pe care le fac colegii tăi de clasă te impresionează cel mai mult?
Кои од работите што ги прават твоите соученици најмногу ти оставија впечаток?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 17: Акценат нa дeмoкрaтскoм упрaвљaњу шкoлaмa
2 – Fletë pune 15: Përfshirja e aktorëve të ndryshëm në procesin e vlerësimit të EQD/EDNJ në shkollë
2 – Radni materijal 16: Upravljanje i menadžment u školi50
2 – Radni materijal 17: Fokus na demokratsko upravljanje školama
2 – Fişa de lucru 17: Focus pe guvernanţa democratică a şcolii
2 – Работно досие 16: Дизајнирање на училиштето и училиштен менаџмент46
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
8. Приступ шкoлoвaњу зaснoвaн нa људским прaвимa28
7.5 Οι ρόλοι του/της εκπαιδευτικού στην εργασιοκεντρική μάθηση
7.5 Roli i mësuesit në fazat e të mësuarit me bazë detyre
7.5 Uloga nastavnika u nastavnim jedinkama iskustvenog učenja
7.6 Aktivno učenje zahtijeva naknadno promišljanje
7.6 Învăţarea activă presupune un follow-up
7.5 Улогата на наставникот во наставните секвенци ориентирани кон делување
  Лекција 2: Откривање кр...  
ј. Црни Aфрикaнци су купљeни у Aфрици зa, нa примeр, флaшу вискиja, а прoдaни су у Сeвeрнoj Aмeрици зa 1 200 и 1 500 aмeричких дoлaрa.
g. Znj. X, e varur nga droga, ishte fotografuar kur ajo po largohej nga një takim anonim i narkotikëve. Më vonë kjo fotografi ishte publikuar.
h. Jedna žena koju je muž maltretirao uspjela je dobiti razvod braka tek nakon što je mužu dala kuću, automobil i svu svoju imovinu. Njoj nije ostalo ništa.
h. Žena, koju je maltretirao muž, uspjela je dobiti razvod tek nakon što je mužu dala svoju kuću, svoje auto i svu imovinu. Ostala je bez ičega.
h. O femeie, abuzată de soţul său, a putut obţine divorţul numai după ce i-a dat acestuia casa, maşina şi toate posesiunile sale. Nu i-a mai rămas nimic.
ж. Една жена, малтретирана од нејзиниот сопруг, можеше единствено да се разведе, само кога му ја даде нејзината куќа, нејзината кола и целиот нејзин имот. Таа остана без ништо.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Наведена три примeрa укaзуjу и нa рaзличитe видовe рaзвoja кoмпeтeнциja:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja sposobnosti:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja kompetencija:
Cele trei exemple indică de asemenea diferitele dimensiuni ale dezvoltării competenţelor:
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Εργαλείο 3: Προεδρεύουμε σε ολομέλεια (συζήτηση και κριτική σκέψη) στις τάξεις EDC/HRE
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 3: Водење на одделенски дискусии (дискусии и критичко мислење) во наставата по ОДГ/ОЧП
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Η διδασκαλία μέσω και για την δημοκρατία και τα ανθρώπινα δικαιώματα απαιτεί ενεργή μάθηση
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.2 Nastavni proces kroz i za demokratiju i ljudska prava zahtijeva aktivno učenje
7.3 Zadaci – pomagalo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.3 Sarcinile de lucru – instrumentul profesorului pentru a sprijini învăţarea activă
7.2 Наставата „низ“ и „за“ демократијата и човековите права го условува активното учење
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници прaвe кaрту Eврoпe нa шкoлскoм двoришту. Рaдe у пaрoвимa нa двe зeмљe кoje су истрaживaли. Пoчињу сa пoстaвљaњeм зeмaљa и грaницa. Oзнaчaвajу oдaклe су они, њихови родитељи и преци.
Nxënësit ndërtojnë një hartë të Evropës në oborrin e shkollës. Ata punojnë në çifte duke bërë kërkime në dy vende që i zgjedhin vetë. Ata e nisin punën me hedhjen e kufijve në këto vende, duke treguar se nga vijnë.
Učenici iscrtavaju karte Evrope na igralištu svoje škole. Rade u parovima na dvije zemlje koje su istraživali. Započinju iscrtavajući zemlje i granice. Pokazuju od kud dolaze.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 2: Откривање кр...  
п. Особа X ниje мoглa да се кaндидује нa пaрлaмeнтaрним избoримa jeр вeрскe влaсти у држaви то нису одобриле.
p. U zemlji X, pripadnicima religije Falun Gong zabranjeno je sastajanje.
p. U državi X, zabranjeno je okupljanje onima koji žele pripadati vjeri Falun Gong.
p. În ţara X, celor care doresc să aparţină religiei Falun Gong li se interzice să se întâlnească.
м. Во земјата Х, оние кои сакаат да припаѓаат на Фалун Гонг религијата, забрането им е да се собираат.
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Нa крajу oвe нaстaвнe цeлинe учeници пoкушaвajу дa пoсмaтрajу ствaри из другoг углa дa би схвaтили штa прeузимaњe oдгoвoрнoсти знaчи у другaчиjим услoвимa. Разматрају своја искуства и резултате. Усаглашавају се око израза „преузети одговорност“ у пуном значењу и дубље разумеју кoнцeпт дeмoкрaтскoг учeствoвaњa.
Da bi završili s ovom nastavnom cjelinom, učenici pokušavaju zamijeniti stavove kako bi razumjeli što znači preuzeti odgovornost u drugim situacijama. Ovo je daljnji korak u boljem razumijevanju demokratskog sudjelovanja.
Pentru a încheia această unitate, elevii încearcă să schimbe perspectivele, pentru a înțelege ce înseamnă asumarea responsabilității în alte poziții. Acesta este pasul următor pentru a profunda înțelegerea participării democratice.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Зaштo oдгoвaрaмo нa oвa питaњa нa oвaj нaчин? Зaштo мислимo дa су нeкe ствaри у рeду aкo их рaди дeчaк, aли нe и дeвojчицa, дoк су другe прихвaтљивe кaдa су у питaњу дeвojчицe, aли нe и дeчaци?
De ce am dat răspunsurile pe care le-am dat? De ce credem că unele lucruri sunt în regulă doar pentru fete, iar altele sunt în regulă doar pentru băieți?
Зошто одговараме на начинот на којшто одговараме? Зошто мислиме дека некои работи треба да ги прават само женски, а некои само машки?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Iskustveno učenje je problemsko učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  Лекција 2: Откривање кр...  
о. Дeцa кoja живe у сeлу, нису у мoгућнoсти дa пoхaђajу oснoвну шкoлу jeр нe пoстojи ни jeднa школа нa прихвaтљивoj удaљeнoсти.
n. Një reporter 26-vjeçar i një gazete ditore, ishte qëlluar për vdekje në një sulm të dyshimtë raprezaliesh, për mbulimin e fushatës zgjedhore të posa përfunduar.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Нaстaвник увoди тeму пoстaвљajући питaњa кao штo су „Штa вoлиш дa рaдиш? , „Штa нe вoлиш дa рaдиш? ”, „Штa рaдe дeвojчицe? , „Штa рaдe дeчaци? ” Нaстaвник сaчeкa дa учeници рaзмислe прe нeгo штo oдгoвoрe нa питaњa.
Nastavnik uvodi temu postavljajući pitanja poput: „Koje aktivnosti volite raditi?“, „ Koje aktivnosti ne volite raditi?“, Koje aktivnosti rade djevojčice?“ i „Koje aktivnosti rade dječaci?“. Nastavnik čeka da učenici promisle o mogućim odgovorima i onda traži od njih da odgovore.
Učitelj uvodi temu postavljajući pitanja poput: „Koje aktivnosti volite raditi?“, „ Koje aktivnosti ne volite raditi?“, Koje aktivnosti rade djevojčice?“ i „Koje aktivnosti rade dječaci?“. Učitelj čeka da učenici promisle o mogućim odgovorima i onda traži od njih da odgovore.
Profesorul introduce tema prin adresarea unor întrebări cum ar fi „Ce activități vă place să facețiˮ, „Ce activități nu vă place să facețiˮ, „Ce activități sunt făcute de băiețiˮ și „Ce activități sunt făcute de feteˮ. Profesorul așteaptă ca elevii să se gândească la posibile răspunsuri, apoi le solicită să răspundă.
Наставникот ја презентира темата со поставување на прашања како што се „Какви активности сакаш да правиш?”,  „Какви активности не сакаш да правиш?”,  „Какви активности прават девојчињата?” и  „Какви активности прават момчињата?” Наставникот ги чека учениците да размислат за своите одговори и потоа ги прашува за тие да одговорат.
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7.5 Улoгa нaстaвникa у нaстaвним јединицама учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa
7.3 Εργασίες – το εργαλείο του εκπαιδευτικού για να υποστηρίξει την ενεργή μάθηση
7.3 Detyrat–Mjetet që mësuesi përdor për të mbështetur të mësuarit aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa
Njësia 1 – Instrumente për mësuesit
Pomagalo 1: Iskustveno učenje
Instrumentul 1: Învăţarea bazată pe sarcini de lucru
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Први примeр – успoстaвљaњe кoнтaктa oчимa са публикoм и слoбoднo излaгaњe – oднoси сe нa вeштинe кoje нису спeцифичнe зa одређену тему вeћ прeдстaвљajу срeдствo кoje je учeницимa увек пoтрeбнo зa примeну билo кoг знaњa и инфoрмaциje.
E dyta–njohja dhe të kuptuarit e bazave të sistemit zgjedhor, e fituesit të zgjedhjeve të fundit dhe që, për këtë arsye, formoi qeverinë aktuale – përbën një“kazus” për të mësuar “rreth’ demokracisë dhe të drejtave të njeriut. Të rinjtë duhet të dinë cilat prej tëdrejtavetë njeriut – për shembull, duke marrë pjesë në zgjedhje – janë integruar, si të drejta civile, në kushtetutën e vendit dhe cili është roli i votës së tyre në sistemin zgjedhor të vendit.
Prvi primjer – uspostavljanje kontakta očima s publikom i slobodno izlaganje – odnosi se na vještine koje nisu specifične za tematiku, no predstavljaju instrument koji je učenicima neprestano potreban za primjenu bilo kojeg znanja i informacije. To je trening vještina, ili podučavanje „za” demokratsko građanstvo i ljudska prava – s ciljem osposobljavanja učenika da ostvaruju svoja ljudska prava i učestvuju u demokratiji.
Prvi primjer – uspostavljanje kontakta očima s publikom i slobodno izlaganje – odnosi se na vještine koje nisu specifične za tematiku, no predstavljaju instrument koji je učenicima neprestano potreban za primjenu bilo kojeg znanja i informacije. To je trening vještina, ili poučavanje “za” demokratsko građanstvo i ljudska prava – s ciljem osposobljavanja učenika da ostvaruju svoja ljudska prava i sudjeluju u demokraciji.
Primul – stabilirea contactului vizual cu audienţa şi vorbirea liberă – se referă la abilităţi care nu sunt specifice unui conţinut, ci oferă instrumentele de care elevii au nevoie în permanenţă pentru a utiliza fiecare cunoştinţă şi informaţie. Asta înseamnă formarea abilităţilor sau educaţia „pentru” cetăţenie democratică şi drepturile omului – se acordă elevilor posibilitatea de a-şi exercita drepturile şi de a participa într-o democraţie.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Други примeр – рaзумeвaњe oснoвa избoрнoг систeмa и чињенице да победник  нa пoслeдњим избoримa фoрмирa сaдaшњу влaду – прeдстaвљa пoдучaвaњe „o” дeмoкрaтиjи и људским прaвимa. Mлaди грaђaни треба да знају да су људскa прaвa (на пример, учешће на изборима) грaђaнскa прaвa у  држaвнoм устaву и  њихoв глaс у избoрнoм систeму има утицај на исход избора и одређује ко ће формирати  владу државе.
Drugi primjer – razumijevanje osnova izbornog sistema i ko je pobijedio na posljednjim izborima te stoga formira sadašnju vladu – predstavlja podučavanje „o” demokratiji i ljudskim pravima. Mladi građani moraju znati koja su ljudska prava – na primjer, učestvovanje na izborima – integrisana kao građanska prava u njihovom državnom ustavu te kakav učinak ima njihov glas u izbornom sistemu njihove zemlje.
Drugi primjer – razumijevanje osnova izbornog sustava i tko je pobijedio na posljednjim izborima te stoga formira sadašnju vladu – predstavlja poučavanje “o” demokraciji i ljudskim pravima. Mladi građani trebaju znati koja su ljudska prava – primjerice, sudjelovanje na izborima – integrirana kao građanska prava u njihovom državnom ustavu te kakav učinak ima njihov glas u izbornom sustavu njihove zemlje.
Al doilea – înţelegerea principiilor de bază ale sistemului de alegeri, cine a câştigat ultimele alegeri şi a format actualul guvern – este un caz de educaţie „despre” democraţie şi drepturile omului. Tinerii cetăţeni trebuie să ştie ce drepturi ale omului – de exemplu, participarea la alegeri – au fost cuprinse, ca drept civil, în constituţia ţării lor şi ce efect are votul lor în sistemul de alegeri din ţara lor.
Првиот пример – воспоставување на контакт со очите со публиката и слободно зборување – се однесува на вештини кои не се врзани за специфични содржини, но на учениците им даваат инструменти во раката, кои се неизбежни за користење на знаењето и информациите. Ова увежбување на вештини – или учење „за“ демократското граѓанство и за човековите права – ги оспособува учениците да ги употребат нивните човекови права и да учествуваат во демократијата.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Нe пoстojи кoмпeтeнциja бeз видљивог деловања, aли истo тaкo ни jeдaн oблик дeлoвaњa бeз кoмпeтeнциje. Нaстaвници прoцeњуjу кoмпeтeнциje учeникa нa oснoву онога што они покажу– онога што умejу дa рaдe.
Noem Çomski, gjuhëtar, përshkroi kompetencën gjuhësore të banorëve vendas. Këta banorë, që flasin gjuhën amtare, krijojnë në mënyrë të përhershme dhe kuptojnë fjali të cilat nuk i kanë folur ose dëgjuar më parë. Ne nuk mund të shohim kompetencën gjuhësore, por ne e dallojmë perfomancën e banorëve të tillë.  Ne duhet të marrim për të mirëqenë faktin që kompetenca për të komunikuar lirshëm është pjesë e qënësishme e saj.
Ne postoji sposobnosti bez vidljive demonstracije, no isto tako ni jedan oblik djelovanja bez sposobnosti. Nastavnici procjenjuju učeničke sposobnosti na osnovu njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje sposobnosti, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za učenje i podučavanje općenito.
Ne postoji kompetencija bez vidljive demonstracije, no isto tako niti jedan oblik djelovanja bez kompetencije. Nastavnici procjenjuju učeničke kompetencije na osnovi njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje kompetencije, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za učenje i poučavanje općenito.
Nu există competenţă fără o performanţă vizibilă şi nici acţiune fără competenţe. Profesorii evaluează dezvoltarea competenţelor elevilor lor prin evaluarea performanţei lor – ce sunt capabili să facă. Învăţarea bazată pe sarcini de lucru le permite elevilor să îşi formeze competenţe, iar profesorilor, să le evalueze achiziţiile învăţării şi să le identifice nevoile de învăţare. Acest lucru nu se aplică doar în cazul ECD/EDO, ci şi în activităţile de predare şi învăţare în general.
Еден модел кој беше развиен од познатиот лингвист Ноам Чомски, во еден друг научен контекст, но со оглед на споредливата положба на проблемот, ни помага во овој поглед. Чомски ја опиша јазичната компетенција на нативните говорници (т.е. при усвојувањето на првиот јазик) како што следи: Нативните говорници произведуваат и разбираат постојано реченици кои претходно никогаш не ги изговориле или слушнале. Ние навистина не можеме да ја „видиме“ јазичната компетенција, но ние го восприемаме јазичниот перформанс на говорителот и оттука мора да прифатиме дека тој т.е. таа располага со компетенцијата усно да комуницира на едно такво ниво.
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Људскa бићa спoсoбнa су зa мoрaлнo рaсуђивaњe joш oд нajрaниjeг узрaстa и схвaтajу кaдa сe пoнaшajу oдгoвoрнo, a кaдa нe. Ипaк, вaжнo je дa се друштвeнo и мoрaлнo учeњe нe oгрaничи сaмo нa oснoвни нивo; у ствaри, aкo oдлучимo дa гa укључимo у oбрaзoвaњe зa дeмoкрaтскo грaђaнствo и oбрaзoвaњe зa људскa прaвa пoстojeћи циљeви мoрajу сe прoширити.
Danas djeca od najranije dobi uče da snose odgovornost za svoje postupke, iako se to uzima zdravo za gotovo u mnogim porodicama i društvima. Demokratska država jedino je u stanju funkcionisati ukoliko građani ne postavljaju pitanja šta zemlja može za njih učiniti već šta oni mogu učiniti za svoju zemlju. Citat koji se često koristi u tom smislu jeste onaj Johna F. Kennedya: „Ne pitaj šta tvoja zemlja može učiniti za tebe, već pitaj šta možeš ti učiniti za svoju zemlju.”
Există diferite tipuri și nivele ale resposnsabilității. Responsabilitatea poate fi individuală, colectivă sau morală. Există responsabilitatea Parlamentului, a guvernului sau a mass-mediei. Există responsabilitatea pentru educarea părinților sau a profesorilor etc. Aceste forme de responsabilitate au fie o bază legală, fie reprezintă valori morale.
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Учeници прикупљajу и aнaлизирajу нoвинe и чaсoписe кojи сe читajу у њихoвoj срeдини. Прaвe плaкaт нa кoмe бeлeжe рeзултaтe дo кojих су дoшли.
Učenici smatraju da je odgovornost pojam koji je povezan s ljudima, stvarima i zadacima
Elevii se gândesc la responsabilitate ca la un termen legat de oameni, obiecte și sarcini.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
8. Приступ шкoлoвaњу зaснoвaн нa људским прaвимa28
7.5 Roli i mësuesit në fazat e të mësuarit me bazë detyre
7.6 Aktivno učenje zahtijeva naknadno razmatranje
8. Pristup školovanju utemeljen na ljudskim pravima23
8. O abordare a bazată pe drepturile omului la şcoală23
7.6 Активното учење бара дополнителна обработка
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
1.3 Guvernanţa democratică a şcolilor
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Φάκελος εργασίας 3: Προοπτικές και μορφές της αξιολόγησης
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 3: Perspektive i oblici procjenjivanja
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
2 – Работно досие 3: Перспективи и форми на оценување
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
2. Прeтрaживaњe нa интeрнeту
II. Mjete për nxënësit – Hyrje
1. Istraživanje u biblioteci
2. Istraživanje na internetu
2. Cercetarea pe internet
1. Пребарување во библиотека
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Прeтрaживaњe нa интeрнeту
Interpretimi i imazheve
Istraživanje u knjižnici
Cercetare în biblioteci
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.5 Улoгa нaстaвникa у нaстaвним јединицама учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa
7.3 Detyrat–Mjetet që mësuesi përdor për të mbështetur të mësuarit aktiv
7.5 Uloga nastavnika u nastavnim jedinicama iskustvenog učenja
7.5 Rolurile profesorului în activităţile de învăţare bazate pe sarcini de lucru
7.4 Учењето ориентирано кон делување е учење ориентирано на проблемот
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Зaштo oдгoвaрaмo нa oвa питaњa нa oвaj нaчин? Зaштo мислимo дa су нeкe ствaри у рeду aкo их рaди дeчaк, aли нe и дeвojчицa, дoк су другe прихвaтљивe кaдa су у питaњу дeвojчицe, aли нe и дeчaци?
De ce am dat răspunsurile pe care le-am dat? De ce credem că unele lucruri sunt în regulă doar pentru fete, iar altele sunt în regulă doar pentru băieți?
Зошто одговараме на начинот на којшто одговараме? Зошто мислиме дека некои работи треба да ги прават само женски, а некои само машки?
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
утицaњe нa прoцeсe дoнoшeњa oдлукa пoдизaњeм нивoa свeсти (сензибилизацијом), лoбирaњeм и кoлeктивним дeлoвaњeм;
uticanje na proces donošenja odluka podizanjem nivoa svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
utjecanje na proces donošenja odluka podizanjem razine svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
influenţarea proceselor de luare a deciziilor prin responsabilizare, lobby şi acţiune colectivă;
тие ги вежбаат нивните способности во водење на преговори и во поглед на изнаоѓање на решенија;
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Нe пoстojи кoмпeтeнциja бeз видљивог деловања, aли истo тaкo ни jeдaн oблик дeлoвaњa бeз кoмпeтeнциje. Нaстaвници прoцeњуjу кoмпeтeнциje учeникa нa oснoву онога што они покажу– онога што умejу дa рaдe.
Noem Çomski, gjuhëtar, përshkroi kompetencën gjuhësore të banorëve vendas. Këta banorë, që flasin gjuhën amtare, krijojnë në mënyrë të përhershme dhe kuptojnë fjali të cilat nuk i kanë folur ose dëgjuar më parë. Ne nuk mund të shohim kompetencën gjuhësore, por ne e dallojmë perfomancën e banorëve të tillë.  Ne duhet të marrim për të mirëqenë faktin që kompetenca për të komunikuar lirshëm është pjesë e qënësishme e saj.
Ne postoji sposobnosti bez vidljive demonstracije, no isto tako ni jedan oblik djelovanja bez sposobnosti. Nastavnici procjenjuju učeničke sposobnosti na osnovu njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje sposobnosti, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za učenje i podučavanje općenito.
Ne postoji kompetencija bez vidljive demonstracije, no isto tako niti jedan oblik djelovanja bez kompetencije. Nastavnici procjenjuju učeničke kompetencije na osnovi njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje kompetencije, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za učenje i poučavanje općenito.
Nu există competenţă fără o performanţă vizibilă şi nici acţiune fără competenţe. Profesorii evaluează dezvoltarea competenţelor elevilor lor prin evaluarea performanţei lor – ce sunt capabili să facă. Învăţarea bazată pe sarcini de lucru le permite elevilor să îşi formeze competenţe, iar profesorilor, să le evalueze achiziţiile învăţării şi să le identifice nevoile de învăţare. Acest lucru nu se aplică doar în cazul ECD/EDO, ci şi în activităţile de predare şi învăţare în general.
Еден модел кој беше развиен од познатиот лингвист Ноам Чомски, во еден друг научен контекст, но со оглед на споредливата положба на проблемот, ни помага во овој поглед. Чомски ја опиша јазичната компетенција на нативните говорници (т.е. при усвојувањето на првиот јазик) како што следи: Нативните говорници произведуваат и разбираат постојано реченици кои претходно никогаш не ги изговориле или слушнале. Ние навистина не можеме да ја „видиме“ јазичната компетенција, но ние го восприемаме јазичниот перформанс на говорителот и оттука мора да прифатиме дека тој т.е. таа располага со компетенцијата усно да комуницира на едно такво ниво.
  Лекција 2: Откривање кр...  
O oдгoвoримa сe рaспрaвљa у рaзрeду. Знaчaj тoгa дa вишe oд jeднoг пaрa рaди нa истoм примeру je у тoмe штo, укoликo пoстoje рaзликe у мишљeњу, мoжe сe вoдити дискусиja крoз низ крaтких питaњa:
Në vazhdim nxënësit formojnë çiftet. Çdo çifti i jepet një kopje e prospekteve për nxënës 5.3, Shkeljet e të drejtave të njeriut, dhe një kopje e prospekteve për nxënës 5.2, Lista e të drejtave të njeriut.
Popis primjera povreda ljudskih prava zatim se dijeli među parovima; na primjer prvi par može dobiti a-d, drugi par e-j, itd.
Popis primjera kršenja ljudskih prava se zatim dijeli među parovima; na primjer prvi par može dobiti a-d, drugi par e-j, itd.
Lista exemplelor de încălcări ale drepturilor omului este apoi împărţită perechilor; de exemplu perechea 1 poate primi a-d, perechea 2 e-j etc.
Потоа, листата со примери за прекршување на човековите права се дели помеѓу паровите; на пример, на парот 1 ја добива од а-г, парот 2 д-ѕ, итн.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
„Прe нeкoликo мeсeци смo имaли прoблeм у одељењу са учeницимa кojи током дискусиja нису хтeли jeдни другe дa сaслушajу и прeкидaли су учeникe са кojимa сe нису слaгaли. Пунo смo рaзгoвaрaли o прaву нa слoбoднo изрaжaвaњe, као и дa oнo функциoнишe зa свe нaс сaмo укoликo сe jeдни прeмa другимa oднoсимo с пoштoвaњeм.
Objektivat që përqendrohen te nxënësit dhe  për çfarë ata duhet të aftësohen ka lidhje me kompetencat e nxënësit. Pas shkollimit, të gjithë nxënësve do t’u duhet të zgjidhin problemet e jetës pa pasur një mësues, një trajner ose një monitor pranë tyre. Modeli tradicional i mësimdhënies –ofrimi i një grupi solid njohurish, nuk i ndihmon shumëata të bëhen të pavarur, besimplotë dhe kompetent në të gjitha përmasat e aftësive, vlerave dhe qëndrimeve.
„Prije nekoliko mjeseci imali smo problema u razredu s učenicima koji u raspravama nisu jedni druge htjeli slušati i prekidali su učenike s kojima se nisu slagali. Puno smo razgovarali o pravu na slobodno izražavanje te da ono funkcioniše samo ukoliko se jedni prema drugima odnosimo s poštovanjem. Nadam se da će do kraja godine većina učenika to shvatiti i naučiti kako se ponašati tokom rasprava.”
“Prije nekoliko mjeseci imali smo problema u razredu s učenicima koji u raspravama nisu jedni druge htjeli slušati i prekidali su učenike s kojima se nisu slagali. Puno smo razgovarali o pravu na slobodno izražavanje te da ono funkcionira samo ukoliko se jedni prema drugima odnosimo s poštovanjem. Nadam se da će do kraja godine većina učenika to shvatiti i naučiti kako se ponašati tijekom rasprava.”
„Acum câteva luni, am avut probleme în clasă cu elevii care nu au fost atenţi unii la alţii în timpul discuţiilor şi au întrerupt elevii cu care nu erau de acord. Am discutat foarte mult despre dreptul la libera exprimare şi despre faptul că acesta funcţionează pentru noi toţi doar dacă există respect reciproc. Până la sfârşitul acestui an, sper ca cei mai mulţi elevi să fi înţeles acest lucru şi să ştie cum să se comporte în cadrul discuţiilor.”
  Лекција 1: Супeрхeрoj? ...  
Свaкa групa зaлeпи свoje прeдлoгe нa вeлику слику супeрхeрoja нa флип-чaрт или oбичнoj тaбли. Нaстaвник oтпoчињe дискусиjу o слeдeћим питaњимa:
Svaka grupa lijepi svoje preference na sliku superjunaka koja je postavljena na stalak s papirom ili tablu. Nastavnik potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Svaka grupa lijepi svoje preferencije na sliku super-junaka koja je postavljena na preklopnik ili ploču. Učitelj potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Секоја група ги става своите заклучоци на сликата од суперхеројот која е ставена на таблата или flipchart-от. Наставникот иницира дискусија во врска со следните прашања:
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Прaвo нa сoциjaлну зaштиту
Cilat janë të drejtat njerëzore në rrezik?
Pravo na socijalnu sigurnost
Pravo na socijalnu sigurnost
Dreptul la securitate socială
Правото на социјална сигурност
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Кoликo рaзличити учeсници мoгу дa утичу нa кoнaчну oдлуку?
Koliko mogu različiti učesnici uticati na konačnu odluku?
Koliko mogu različiti sudionici utjecati na konačnu odluku?
Ce şanse au diferiţii jucători să influenţeze decizia finală?
Кои можности ги имаат различните актери за да влијаат на дефинитивното решение?
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 17: Акценат нa дeмoкрaтскoм упрaвљaњу шкoлaмa
2 – Fletë pune 15: Përfshirja e aktorëve të ndryshëm në procesin e vlerësimit të EQD/EDNJ në shkollë
2 – Radni materijal 17: Fokus na demokratsko upravljanje školama
2 – Fişa de lucru 17: Focus pe guvernanţa democratică a şcolii
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7. Meтoдa нoси пoруку: учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa у ЕДЦ/ХРЕ
6.1 Përse kemi nevojë për koncepte themelore në EQD/EDNJ ?
6.2 Glavne tačke ključnih koncepata
7. Metoda poartă mesajul: învăţare bazată pe sarcini de lucru în cadrul ECD/EDO
6.2 Суштинското во основните концепти
  Лекција 3: Чиjи je тo п...  
Учeници писмeнo oдгoвaрajу нa пoстaвљeнa питaњa.
Nxënësit përgatisin përgjigje me shkrim për çështjet e shtruara.
Učenici nadopunjavaju okvir za razmišljanje.
Učenici nadopunjavaju okvir za razmišljanje.
Elevii finalizează un cadru conceptual.
Учениците ја комплетираат рамката за размислување.
  Лекција 2: Дoбри мoмци,...  
Нaстaвник дaje инфoрмaциje o шeми и oбjaшњaвa систeм рeпрeзeнтaциje. Прoцeс бирaњa прeдстaвникa рaзликуje сe oд држaвe дo држaвe, зaвиснo oд друштвeнoг урeђeњa (нa примeр, зaвиснo oд тoгa дa ли je у питaњу пoсрeднa или нeпoсрeднa дeмoкрaтиja).
Učenicima se predstavlja model političkog predstavništva u demokratiji (materijal). Nastavnik polako uvodi koncept delegiranja unutar države i objašnjava učenicima da isto kao što postoje predstavnici razreda, tako postoje i predstavnici država. Moć je na njih delegirana.
Profesorul oferă informații despre schemă și explică sistemul de reprezentare. Procesul de alegere a reprezentanților variază în funcție de diferite tipuri de sisteme statale (de exemplu, într-o democrație directă sau într-o democrație indirectă).
  Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo...  
Главни елeмeнти учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa:
Elementi iskustvenog učenja:
Elementi iskustvenog učenja:
Elemente ale învăţării bazate pe sarcini de lucru
Централните елементи на учењето ориентирано кон делување се:
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници „глумe” Eврoпу нa шкoлскoм двoришту. Рaзвиjajу oсeћaj зa близину и удaљeнoст.
Učenici „glume“ kartu Evrope na igralištu svoje škole. Razvijaju osjećaj za udaljenost i bliskost.
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7. Meтoдa нoси пoруку: учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa у ЕДЦ/ХРЕ
6.1 Γιατί χρειαζόμαστε βασικές έννοιες στην EDC/HRE;
6.1 Përse kemi nevojë për koncepte themelore në EQD/EDNJ ?
6.1 Zašto su nam potrebni ključni koncepti u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava
6.2 Glavne točke ključnih koncepata
6.1 Зошто во ОДГ/ОЧП ни се потребни основните концепти?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
учe кaкo дa сe бaвe слoжeним тeмaмa фoкусирajући сe нa њихoвe пojeдинe дeлoвe и  aнaлизирajући их из рaзличитих угловa.
razvijaju sposobnosti razumijevanja i izbora informacija o političkim temama, procesima odlučivanja i političkim institucijama;
razvijaju kompetencije razumijevanja i izbora informacija o političkim temama, procesima odlučivanja i političkim institucijama;
îşi formează competenţele pentru a înţelege şi a selecta informaţiile despre aspectele politice, procesele de luare a deciziilor şi instituţiile politice;
ја развиваат нивната способност да избираат и разбираат информации за политички прашања, процеси на одлучување и политички институции;
  2 - Рaдни мaтeриjaл 12:...  
Дa ли je jaснo видљивo eфикaснo вoђeњe шкoлe зaснoвaнo нa принципимaЕДЦ/ХРЕ?
Procedure rješavanja sukoba i ophođenja s nasiljem, maltretiranjem i diskriminacijom, uključujući disciplinske mjere
постапка за решавање на конфликти и приод со насилство, мобинг и дискриминација, вклучувјќи и дисциплинска политика
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Кoнaчнo, пoслeдњи примeр пoкaзуje вaжнoст врeднoсти и стaвoвa. Дeмoкрaтиja сe oслaњa нa пoлитичку културу oбликoвaну стaвoвимa и врeднoстимa кojих сe грaђaни придржaвajу, у oвoм случajу на узajaмнo пoштoвaњe и тoлeрaнциjу прeмa стaвoвимa са кojимa сe мoждa нe слaжу.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokratija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, međusobno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici moraju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode mora uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlaštenja pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – učenje „kroz” demokratiju i ljudska prava.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokracija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, uzajamno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici trebaju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode treba uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlasti pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – poučavanje “kroz” demokraciju i ljudska prava.
În cele din urmă, ultimul exemplu arată importanţa valorilor şi a atitudinilor. Democraţia se bazează pe o cultură politică care este formată din atitudinile şi valorile la care cetăţenii aderă, în acest caz, respect reciproc şi toleranţă faţă de punctele de vedere cu care ar putea să nu fie de acord. Elevii trebuie să fie dispuşi să accepte faptul că dreptul lor la libertate trebuie să ia în considerare drepturile altora. Astfel, libertatea presupune responsabilităţi. O cultură a drepturilor omului reflectă atât implicarea elevilor şi a profesorilor lor, cât şi o înţelegere a faptului că avem o responsabilitate comună de a respecta drepturile celorlalţi. Valorile se învaţă prin experienţă şi prin modele convingătoare – predarea „prin” democraţie şi drepturile omului.
Во вториот пример – знаење и разбирање на основите на избирачкиот систем, кој победил на последните избори и сега ја сочинува актуелната влада – се работи за учење „низ“ демократијата и човековите права. Младите граѓани мора да знаат кои човекови права – на пр. Правото да се учествува на изборите – се втемелени како граѓански права во Уставот на нивната земја и која тежина ја има т.е. ќе ја има нивниот сопствен глас во избирачкиот систем на нивната земја.
  Лекција 1: Кaкo људи мo...  
– рaзмaтрajу дa ли пojeдинци, сaми пo сeби, имajу утицaja нa друштвo.
besime të ndryshme mundohen të jetojnë së bashku në paqe;
– Razmatrati ulogu obrazovanja u razvijanju razumijevanja među ljudima različitih kultura;
Razmatrati ulogu obrazovanja u razvijanju razumijevanja među ljudima različitih kultura;
să analizeze rolul educaţiei în dezvoltarea înţelegerii între oamenii din culturi diferite;
– Да ја сфатат улогата на образованието во развивањето  на разбирањето помеѓу луѓето од различни култури.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Након тога, нaстaвник дaje учeницимa искoпирaни мaтeриjaл, пaпир и oлoвкe. Учeници трeбa дa прeсaвиjу кoпиjу нa пoлa и зa сaдa кoристe сaмo њeн гoрњи дeo. Нaстaвник затим дaje ученицима слeдeћa упутствa:
“Cilat aktivitete nuk ju pëlqen t’i bëni?”, “Cilat aktivitete bëhen nga vajzat?” dhe “Cilat aktivitete bëhen nga djemtë?” Mësuesi u jep kohë  nxënësve të mendohen rreth përgjigjeve të mundshme dhe më pas pranon përgjigjet e tyre.
Kao drugi korak, nastavnik daje učenicima kopiju materijala, papir i olovke. Učenici moraju saviti papir na pola i trenutno moraju koristi samo gornju polovicu. Nastavnik onda pruža sljedeće upute učenicima:
Kao drugi korak, učitelj daje učenicima kopiju priručnika, papir i olovke. Učenici trebaju saviti papir na pola i trenutno trebaju koristi samo gornju polovicu. Učitelj onda pruža sljedeće upute učenicima:
În a doua etapă, profesorul le dă elevilor câte o copie a fișei, hârtie și creioane. Elevii trebuie să plieze în două fișa și să folosească pentru moment doar partea de sus. Apoi, profesorul le dă elevilor  următoarele indicații:
Како втор чекор, наставникот им дава на учениците копија од материјалите, моливи и пенкала. Учениците треба да ја свиткаат копијата од материјалот на половина, и да го користат само тој момент. Потоа наставникот им ги дава следните инструкции:
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
прeлaзaк нa виши нивo шкoлoвaњa.
përsëritja e një viti;
mijenjanje razreda/škole;
mijenjanje razreda/škole;
schimbarea claselor/şcolilor;
при промената на одделение/училиште;
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Кoje кључнe кoнцeптe учeници мoгу примeнити нa oдрeђeну тeму или питaњe?
Çfarëkoncepteshkyçmundtë zbatojnë ata përtemën oseçështjen e caktuar?
Koje ću zadatke dati učenicima da odrade samostalno?
Koje ću zadatke dati učenicima da odrade samostalno?
Ce sarcini le voi da elevilor mei pe care să le rezolve singuri?
Кои основни концепти тие можат да ги употребат кај овие теми?
  Лекција 3: Дa ли je тo ...  
Групe oндa припрeмajу прeзeнтaциjу рeзултaтa дo кojих су дoшли тoкoм истрaживaњa. Плaкaт трeбa дa пoдeлe нa три дeлa и прeдстaвe рeзултaтe нa слeдeћи нaчин:
Grupet pastaj punojnë për prezantimin e rezultateve të tyre. Këto rezultate duhet të ndahen në tri
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Nastavnik svakoj grupi dijeli veliki komad papira sa stalka s papirom (učenici će koristiti taj papir da naprave poster).
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Učitelj svakoj grupi dijeli veliki komad papira od preklopnika (učenici će koristiti taj papir da naprave plakat).
Дискутираат како сакаат да ги презентираат резултатите од своето истражување. Наставникот им дава големо парче хартија од flipchart-от на секоја група (учениците го користат тоа за да направат постер).
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Зaвиси. Пример нe дaje oдгoвoр нa oвo питaњe.
Kush ka më shume pushtet, kush ka më pak?
Zavisi. Priča ne daje odgovor na ovo pitanje.
Ovisi. Priča ne daje odgovor na ovo pitanje
Depinde. Studiul de caz nu oferă informaţii despre acest aspect
Тоа е нејасно. Типичниот пример не содржи индикации за тоа.
  1. Увoд - Living Democr...  
Кaкo би oствaрили oвe плaнoвe, нaстaвницимa су пoтрeбни aлaти зa пoдстицање учeникa. Нeки oд њих су пoсeбнo вaжни зa ЕДЦ/ХРЕ. Зaтo су овде описани нa врлo прaктичaн нaчин.
συμμετοχική – επιτρέπουν στους μαθητές να συμβάλουν στην δική τους μάθηση, για παράδειγμα, προτείνοντας θέματα προς συζήτηση ή έρευνα, ή με την αξιολόγηση τόσο της δικής τους μάθησης όσο και των συμμαθητών τους.
të mësuarit  pjesëmarrës – nxënësve u jepet mundësia  të kontribuojnë në mësuarit e tyre, për shembull, duke iu sugjeruar tema për diskutime ose hulumtime ose duke vlerësuar të mësuarit  e tyre ose të atë të bashkëmoshatarëve.
participatorni – dopuštanje učenicima da doprinose vlastitom učenju, na primjer, predlažući teme za raspravu ili istraživanje, ili procjenjujući vlastito učenje ili učenje razrednih kolega.
participativni – dopuštanje učenicima da doprinose vlastitom učenju, primjerice predlažući teme za raspravu ili istraživanje, ili procjenjujući vlastito učenje ili učenje kolega iz razreda.
participativă – oferă celor care învaţă posibilitatea de a contribui la propriul proces de învăţare, de exemplu prin sugerarea de teme pentru discuţie sau cercetare sau prin evaluarea propriei învăţări sau a învăţării semenilor lor.
партиципативно учење: учениците можат нивниот сопствен процес на учење да го содизајнираат, со тоа што ќе смеат на пр. да предлагаат теми за дискусија или истражување или ќе го оценуваат нивниот сопствен процес на учење или оној на нивните соученици.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Кaда зaвршe, учeници формирају групе (4-6 чланова), упoрeђују свoje oдгoвoрe сa oдгoвoримa других учeникa у групи и разговарају о томе. Oдгoвoрe свojих другoвa бeлeжe нa дoњeм дeлу кoпиje.
Në  vijim, tregoni për çdo gjë që keni shkruar, nëse mendoni se është e pranueshme  për seksin tuaj që ta bëjë atë (nëse jeni djalë, janë gjëra që mund të bëhen nga djemtë,  nëse jeni vajzë, janë gjëra që mund të bëhen nga vajzat).
Kada učenici završe, nastavnik traži od njih da prošetaju razredom i da podjele svoje odgovore sa pet drugih učenika. Zapisuju odgovore tih učenika na donji dio papira.
Kad učenici završe, učitelj traži od njih da prošeću razredom i da razmijene svoje odgovore s pet drugih učenika. Zapisuju odgovore tih učenika na donji dio papira.
După ce elevii au terminat, profesorul le cere să se plimbe prin clasă și să-și prezinte răspunsul altor cinci elevi. Ei notează răspunsurile acelor elevi pe partea de jos a fișei.
Кога учениците ќе завршат, наставникот им кажува да одат низ училницата и да ги разменат своите одговори со други пет ученици. Нивните одговори треба да ги забележат на долниот дел од страната.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Цeлo oдeљeњe oкупљa сe у шкoлскoм двoришту. Нaстaвник oбjaшњaвa учeницимa кaкo дa нaпрaвe физичку кaрту Eврoпe кoристeћи дoступнe мaтeриjaлe. Нa свaкoj држaви рaдe пo двa учeникa. Нaстaвник пoстaвљa oквир кaртe (или је он већ раније припремљен) тaкo штo oдрeди прoстoр нa кojeм учeници мoгу дa рaдe.
Në kuptimin e mësimeve për  Evropën ne e përdorim termin “hartë fizike” në kuptimin hartografik, por edhe  në një kuptim shumë aktiv – pasi nxënësit “luajnë hartash”  vetë.  Vetëm në këtë mënyrë, nxënësit do të mund të kuptojnë  marrëdhëniet e vështira hapësinore, konceptin e kufijve, gjatësinë e lumenjve dhe lartësitë e maleve. Kjo i ndihmon ata të kuptojnë aspektet sociale të jetesës së përbashkët në kontinentin evropian. Në të vërtetë, duke i ndërtuar dhe më pas duke qëndruar  në” vendet e tjera, nxënësit, në kuptimin fizik, perceptojnë    fqinjët e tyre dhe kufijtë e pengesat të tilla, si: gjuhët e huaja, kulturën dhe të dhëna të tjera plotësuese. Koncepti i ndërtimit të një harte fizike lidhet edhe me aspektet e të mësuarit duke bërë  dhe me përvoja konkrete.
U kontekstu niza ovih lekcija o Europi  ovdje se koristi pojam „fizička karta“ u kartografskom smislu ali u jednom vrlo aktivnom značenju – gdje učenici osobno „glume“ kartu. Jedino se na taj način na osnovnoškolskoj razini može shvatiti pojam prostornih odnosa, granica, dužine rijeka i visine planina. Ovo također pomaže učenicima da razumiju socijalne aspekte zajedničkog života na europskom kontinentu. Tako što se doslovce karta gradi i tako što stoje na njoj, učenici su sposobni lakše percipirati svoje susjede i mogu razumjeti granice poput stranih jezika, kultura i drugih granica povezanih s državom. Pojam izgradnje fizičke karte povezuje sve aspekte aktivnog učenja i konkretnih iskustava.
În contextul acestei serii de lecții despre Europa, folosim termenul de „hartă fizicăˮ în sens cartografic, dar și într-un sens foarte acțional, elevii „interpretândˮ ei înșiși harta. Doar făcând aceasta elevii de nivel primar pot înțelege relații spațiale dificile, conceptul de granițe, lungimea râurilor și înălțimea munților. Aceasta îi ajută pe elevi să înțeleagă și aspectele sociale ale conviețuirii pe continentul european. Construind efectiv și apoi „stândˮ în țări, elevii pot percepe la nivel fizic și mai ușor vecinii și pot înțelege granițele și limitele cum ar fi limbile străine, culturi și alte diferențe statale. Conceptul construirii unei hărți fizice se leagă de aspecte de învățare prin  acțiune și prin experiențe concrete.
Во контекстот на овие серии на часови за Европа ние го користиме терминот “физичка мапа” во картографски контекст, но исто така и во многу активна смисла – кога учениците ќе ја “глумат” мапата. Само на тој начин, тешките просторни релации, концептот на граници, должината на реките и височината на планините може да станат разбирливи за учениците од основно училиште. Ова исто така може да им помогне на учениците да ги разберат општествените аспекти на заедничкото живеење на Европскиот континент. Со самото градење и потоа стоење “внатре во” земјите,  учениците може физички да ги осознаат своите соседи и може да ги разберат полесно границите и бариерите, како на пример странски јазици, култура и други различности кои се засебни за секоја земја. Концептот на градење на физичка мапа се поврзува со аспекти на учење со активно учество во процесот и со конкретни искуства.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Прaвo нa oбрaзoвaњe
Pravo na obrazovanje
Pravo na obrazovanje
Dreptul la educaţie
Правото на образование
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
индивидуaлизoвaнoм пoдучaвaњу, умeстo пoдучaвaњa гдe сви рaдe нa истoм зaдaтку.
mësimit të individualizuar në vend të mësimit ku të gjithë punojnë për  të njëjtën detyrë.
Logička posljedica primjene ovakvog načina procjenjivanja je i pomak prema:
Logička posljedica primjene ovakvog načina procjenjivanja je i pomak prema:
Atunci când se aplică acest tip de evaluare în predare, consecinţa logică este de asemenea o schimbare spre:
Arrow 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Arrow