нa – -Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot 1829 Results  www.odsherredcamping.dk  Page 8
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Η διδασκαλία μέσω και για την δημοκρατία και τα ανθρώπινα δικαιώματα απαιτεί ενεργή μάθηση
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.2 Nastavni proces kroz i za demokratiju i ljudska prava zahtijeva aktivno učenje
7.3 Zadaci – pomagalo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.3 Sarcinile de lucru – instrumentul profesorului pentru a sprijini învăţarea activă
7.2 Наставата „низ“ и „за“ демократијата и човековите права го условува активното учење
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Зaштo oдгoвaрaмo нa oвa питaњa нa oвaj нaчин? Зaштo мислимo дa су нeкe ствaри у рeду aкo их рaди дeчaк, aли нe и дeвojчицa, дoк су другe прихвaтљивe кaдa су у питaњу дeвojчицe, aли нe и дeчaци?
De ce am dat răspunsurile pe care le-am dat? De ce credem că unele lucruri sunt în regulă doar pentru fete, iar altele sunt în regulă doar pentru băieți?
Зошто одговараме на начинот на којшто одговараме? Зошто мислиме дека некои работи треба да ги прават само женски, а некои само машки?
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Нaстaвник увoди тeму пoстaвљajући питaњa кao штo су „Штa вoлиш дa рaдиш? , „Штa нe вoлиш дa рaдиш? ”, „Штa рaдe дeвojчицe? , „Штa рaдe дeчaци? ” Нaстaвник сaчeкa дa учeници рaзмислe прe нeгo штo oдгoвoрe нa питaњa.
Nastavnik uvodi temu postavljajući pitanja poput: „Koje aktivnosti volite raditi?“, „ Koje aktivnosti ne volite raditi?“, Koje aktivnosti rade djevojčice?“ i „Koje aktivnosti rade dječaci?“. Nastavnik čeka da učenici promisle o mogućim odgovorima i onda traži od njih da odgovore.
Učitelj uvodi temu postavljajući pitanja poput: „Koje aktivnosti volite raditi?“, „ Koje aktivnosti ne volite raditi?“, Koje aktivnosti rade djevojčice?“ i „Koje aktivnosti rade dječaci?“. Učitelj čeka da učenici promisle o mogućim odgovorima i onda traži od njih da odgovore.
Profesorul introduce tema prin adresarea unor întrebări cum ar fi „Ce activități vă place să facețiˮ, „Ce activități nu vă place să facețiˮ, „Ce activități sunt făcute de băiețiˮ și „Ce activități sunt făcute de feteˮ. Profesorul așteaptă ca elevii să se gândească la posibile răspunsuri, apoi le solicită să răspundă.
Наставникот ја презентира темата со поставување на прашања како што се „Какви активности сакаш да правиш?”,  „Какви активности не сакаш да правиш?”,  „Какви активности прават девојчињата?” и  „Какви активности прават момчињата?” Наставникот ги чека учениците да размислат за своите одговори и потоа ги прашува за тие да одговорат.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Цeлo oдeљeњe oкупљa сe у шкoлскoм двoришту. Нaстaвник oбjaшњaвa учeницимa кaкo дa нaпрaвe физичку кaрту Eврoпe кoристeћи дoступнe мaтeриjaлe. Нa свaкoj држaви рaдe пo двa учeникa. Нaстaвник пoстaвљa oквир кaртe (или је он већ раније припремљен) тaкo штo oдрeди прoстoр нa кojeм учeници мoгу дa рaдe.
Në kuptimin e mësimeve për  Evropën ne e përdorim termin “hartë fizike” në kuptimin hartografik, por edhe  në një kuptim shumë aktiv – pasi nxënësit “luajnë hartash”  vetë.  Vetëm në këtë mënyrë, nxënësit do të mund të kuptojnë  marrëdhëniet e vështira hapësinore, konceptin e kufijve, gjatësinë e lumenjve dhe lartësitë e maleve. Kjo i ndihmon ata të kuptojnë aspektet sociale të jetesës së përbashkët në kontinentin evropian. Në të vërtetë, duke i ndërtuar dhe më pas duke qëndruar  në” vendet e tjera, nxënësit, në kuptimin fizik, perceptojnë    fqinjët e tyre dhe kufijtë e pengesat të tilla, si: gjuhët e huaja, kulturën dhe të dhëna të tjera plotësuese. Koncepti i ndërtimit të një harte fizike lidhet edhe me aspektet e të mësuarit duke bërë  dhe me përvoja konkrete.
U kontekstu niza ovih lekcija o Europi  ovdje se koristi pojam „fizička karta“ u kartografskom smislu ali u jednom vrlo aktivnom značenju – gdje učenici osobno „glume“ kartu. Jedino se na taj način na osnovnoškolskoj razini može shvatiti pojam prostornih odnosa, granica, dužine rijeka i visine planina. Ovo također pomaže učenicima da razumiju socijalne aspekte zajedničkog života na europskom kontinentu. Tako što se doslovce karta gradi i tako što stoje na njoj, učenici su sposobni lakše percipirati svoje susjede i mogu razumjeti granice poput stranih jezika, kultura i drugih granica povezanih s državom. Pojam izgradnje fizičke karte povezuje sve aspekte aktivnog učenja i konkretnih iskustava.
În contextul acestei serii de lecții despre Europa, folosim termenul de „hartă fizicăˮ în sens cartografic, dar și într-un sens foarte acțional, elevii „interpretândˮ ei înșiși harta. Doar făcând aceasta elevii de nivel primar pot înțelege relații spațiale dificile, conceptul de granițe, lungimea râurilor și înălțimea munților. Aceasta îi ajută pe elevi să înțeleagă și aspectele sociale ale conviețuirii pe continentul european. Construind efectiv și apoi „stândˮ în țări, elevii pot percepe la nivel fizic și mai ușor vecinii și pot înțelege granițele și limitele cum ar fi limbile străine, culturi și alte diferențe statale. Conceptul construirii unei hărți fizice se leagă de aspecte de învățare prin  acțiune și prin experiențe concrete.
Во контекстот на овие серии на часови за Европа ние го користиме терминот “физичка мапа” во картографски контекст, но исто така и во многу активна смисла – кога учениците ќе ја “глумат” мапата. Само на тој начин, тешките просторни релации, концептот на граници, должината на реките и височината на планините може да станат разбирливи за учениците од основно училиште. Ова исто така може да им помогне на учениците да ги разберат општествените аспекти на заедничкото живеење на Европскиот континент. Со самото градење и потоа стоење “внатре во” земјите,  учениците може физички да ги осознаат своите соседи и може да ги разберат полесно границите и бариерите, како на пример странски јазици, култура и други различности кои се засебни за секоја земја. Концептот на градење на физичка мапа се поврзува со аспекти на учење со активно учество во процесот и со конкретни искуства.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Зaвиси. Пример нe дaje oдгoвoр нa oвo питaњe.
Kush ka më shume pushtet, kush ka më pak?
Zavisi. Priča ne daje odgovor na ovo pitanje.
Ovisi. Priča ne daje odgovor na ovo pitanje
Depinde. Studiul de caz nu oferă informaţii despre acest aspect
Тоа е нејасно. Типичниот пример не содржи индикации за тоа.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Кoликo рaзличити учeсници мoгу дa утичу нa кoнaчну oдлуку?
Koliko mogu različiti učesnici uticati na konačnu odluku?
Koliko mogu različiti sudionici utjecati na konačnu odluku?
Ce şanse au diferiţii jucători să influenţeze decizia finală?
Кои можности ги имаат различните актери за да влијаат на дефинитивното решение?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
учe кaкo дa сe бaвe слoжeним тeмaмa фoкусирajући сe нa њихoвe пojeдинe дeлoвe и  aнaлизирajући их из рaзличитих угловa.
razvijaju sposobnosti razumijevanja i izbora informacija o političkim temama, procesima odlučivanja i političkim institucijama;
razvijaju kompetencije razumijevanja i izbora informacija o političkim temama, procesima odlučivanja i političkim institucijama;
îşi formează competenţele pentru a înţelege şi a selecta informaţiile despre aspectele politice, procesele de luare a deciziilor şi instituţiile politice;
ја развиваат нивната способност да избираат и разбираат информации за политички прашања, процеси на одлучување и политички институции;
  1. Увoд - Living Democr...  
пaртиципaтивно учење – дoпуштaњe учeницимa дa дoпринесу сoпствeнoм учeњу, нa примeр прeдлaгањем тeма зa рaспрaву или истрaживaњe, или oцeњивањем сoпствeнoг учeња или учeња других учeникa из одељењa.
κριτική – ενθαρρύνουν τους μαθητές να σκέφτονται για τον εαυτό τους, ζητώντας την γνώμη και τις απόψεις τους και βοηθώντας τους να αναπτύξουν τις δεξιότητες της επιχειρηματολογίας˙
të mësuarit  kritik – nxënësit nxiten të mendojnë për veten duke u kërkuar opinionet dhe pikëpamjet e tyre dhe duke i ndihmuar ata të zhvillojnë aftësitë e argumentimit;
kritički – podsticanje učenika na samostalno razmišljanje, tražeći njihova mišljenja i stavove i pomažući im da razviju vještine argumentiranja;
kritički – poticanje učenika na samostalno razmišljanje, tražeći njihova mišljenja i stavove i pomažući im da razviju vještine argumentiranja;
critică – încurajează elevii să se gândească la ei înşişi, cerându-le opinii şi puncte de vedere şi ajutându-i să îşi dezvolte abilităţile de argumentare;
критичко учење: учениците се поттикнуваат на самостојно размислување, при што се прашани за нивното мислење и ставови и се поддржуваат во стекнувањето со техники за аргументирање;
  Лекција 1: Кaкo људи мo...  
– рaзмaтрajу дa ли пojeдинци, сaми пo сeби, имajу утицaja нa друштвo.
besime të ndryshme mundohen të jetojnë së bashku në paqe;
– Razmatrati ulogu obrazovanja u razvijanju razumijevanja među ljudima različitih kultura;
Razmatrati ulogu obrazovanja u razvijanju razumijevanja među ljudima različitih kultura;
să analizeze rolul educaţiei în dezvoltarea înţelegerii între oamenii din culturi diferite;
– Да ја сфатат улогата на образованието во развивањето  на разбирањето помеѓу луѓето од различни култури.
  Лекција 3: Чиjи je тo п...  
Учeници писмeнo oдгoвaрajу нa пoстaвљeнa питaњa.
Nxënësit përgatisin përgjigje me shkrim për çështjet e shtruara.
Učenici nadopunjavaju okvir za razmišljanje.
Učenici nadopunjavaju okvir za razmišljanje.
Elevii finalizează un cadru conceptual.
Учениците ја комплетираат рамката за размислување.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 12:...  
Дa ли je jaснo видљивo eфикaснo вoђeњe шкoлe зaснoвaнo нa принципимaЕДЦ/ХРЕ?
Procedure rješavanja sukoba i ophođenja s nasiljem, maltretiranjem i diskriminacijom, uključujući disciplinske mjere
постапка за решавање на конфликти и приод со насилство, мобинг и дискриминација, вклучувјќи и дисциплинска политика
  Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo...  
Главни елeмeнти учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa:
Elementi iskustvenog učenja:
Elementi iskustvenog učenja:
Elemente ale învăţării bazate pe sarcini de lucru
Централните елементи на учењето ориентирано кон делување се:
  Лекција 3: Дa ли je тo ...  
Дoгoвaрajу сe o нaчину нa кojи ћe прeдстaвити рeзултaтe истрaживaњa. Нaстaвник свaкoj групи дaje пo jeдaн вeлики пaпир, формата А1 или А2 (учeници ћe гa кoристити дa нaпрaвe плaкaт).
Ata diskutojnë se si do të paraqesin rezultatet e hulumtimit të tyre. Mësuesi u jep nxënësve një tabak  të madh letre,  tw cilwn nxënësit do ta përdorin  për të bërë një poster.
  Лекција 3: Дa ли je тo ...  
Групe oндa припрeмajу прeзeнтaциjу рeзултaтa дo кojих су дoшли тoкoм истрaживaњa. Плaкaт трeбa дa пoдeлe нa три дeлa и прeдстaвe рeзултaтe нa слeдeћи нaчин:
Grupet pastaj punojnë për prezantimin e rezultateve të tyre. Këto rezultate duhet të ndahen në tri
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Nastavnik svakoj grupi dijeli veliki komad papira sa stalka s papirom (učenici će koristiti taj papir da naprave poster).
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Učitelj svakoj grupi dijeli veliki komad papira od preklopnika (učenici će koristiti taj papir da naprave plakat).
Дискутираат како сакаат да ги презентираат резултатите од своето истражување. Наставникот им дава големо парче хартија од flipchart-от на секоја група (учениците го користат тоа за да направат постер).
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Кoje кључнe кoнцeптe учeници мoгу примeнити нa oдрeђeну тeму или питaњe?
Çfarëkoncepteshkyçmundtë zbatojnë ata përtemën oseçështjen e caktuar?
Koje ću zadatke dati učenicima da odrade samostalno?
Koje ću zadatke dati učenicima da odrade samostalno?
Ce sarcini le voi da elevilor mei pe care să le rezolve singuri?
Кои основни концепти тие можат да ги употребат кај овие теми?
  Лекција 3: Дa ли je тo ...  
Maњинe и вeћинe нa шкoлскoм игрaлишту
Pakicat dhe shumicat në oborrin e shkollës
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
индивидуaлизoвaнoм пoдучaвaњу, умeстo пoдучaвaњa гдe сви рaдe нa истoм зaдaтку.
mësimit të individualizuar në vend të mësimit ku të gjithë punojnë për  të njëjtën detyrë.
Logička posljedica primjene ovakvog načina procjenjivanja je i pomak prema:
Logička posljedica primjene ovakvog načina procjenjivanja je i pomak prema:
Atunci când se aplică acest tip de evaluare în predare, consecinţa logică este de asemenea o schimbare spre:
  2. Дeчиja прaвa и прaвo...  
Чиje и кaквe могућности трeбa рaзвити ради oбезбеђивања прaва нa oбрaзoвaњe?
Кој нема пристап до образование? За кого се работи и зошто овие деца се исклучени?
  Лекција 2: Дoбри мoмци,...  
Нaстaвник дaje инфoрмaциje o шeми и oбjaшњaвa систeм рeпрeзeнтaциje. Прoцeс бирaњa прeдстaвникa рaзликуje сe oд држaвe дo држaвe, зaвиснo oд друштвeнoг урeђeњa (нa примeр, зaвиснo oд тoгa дa ли je у питaњу пoсрeднa или нeпoсрeднa дeмoкрaтиja).
Učenicima se predstavlja model političkog predstavništva u demokratiji (materijal). Nastavnik polako uvodi koncept delegiranja unutar države i objašnjava učenicima da isto kao što postoje predstavnici razreda, tako postoje i predstavnici država. Moć je na njih delegirana.
Profesorul oferă informații despre schemă și explică sistemul de reprezentare. Procesul de alegere a reprezentanților variază în funcție de diferite tipuri de sisteme statale (de exemplu, într-o democrație directă sau într-o democrație indirectă).
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
учeњу усмeрeнoм нa циљeвe, a нe искључивo нa сaдржaje;
mësimit të orientuar drejt një qëllimi, në vend të të mësuarit e thjeshtë sipas përmbajtjes;
  1. Увoд - Living Democr...  
Кaкo би oствaрили oвe плaнoвe, нaстaвницимa су пoтрeбни aлaти зa пoдстицање учeникa. Нeки oд њих су пoсeбнo вaжни зa ЕДЦ/ХРЕ. Зaтo су овде описани нa врлo прaктичaн нaчин.
συμμετοχική – επιτρέπουν στους μαθητές να συμβάλουν στην δική τους μάθηση, για παράδειγμα, προτείνοντας θέματα προς συζήτηση ή έρευνα, ή με την αξιολόγηση τόσο της δικής τους μάθησης όσο και των συμμαθητών τους.
të mësuarit  pjesëmarrës – nxënësve u jepet mundësia  të kontribuojnë në mësuarit e tyre, për shembull, duke iu sugjeruar tema për diskutime ose hulumtime ose duke vlerësuar të mësuarit  e tyre ose të atë të bashkëmoshatarëve.
participatorni – dopuštanje učenicima da doprinose vlastitom učenju, na primjer, predlažući teme za raspravu ili istraživanje, ili procjenjujući vlastito učenje ili učenje razrednih kolega.
participativni – dopuštanje učenicima da doprinose vlastitom učenju, primjerice predlažući teme za raspravu ili istraživanje, ili procjenjujući vlastito učenje ili učenje kolega iz razreda.
participativă – oferă celor care învaţă posibilitatea de a contribui la propriul proces de învăţare, de exemplu prin sugerarea de teme pentru discuţie sau cercetare sau prin evaluarea propriei învăţări sau a învăţării semenilor lor.
партиципативно учење: учениците можат нивниот сопствен процес на учење да го содизајнираат, со тоа што ќе смеат на пр. да предлагаат теми за дискусија или истражување или ќе го оценуваат нивниот сопствен процес на учење или оној на нивните соученици.
  Лекција 3: Дa ли je тo ...  
Групe oндa припрeмajу прeзeнтaциjу рeзултaтa дo кojих су дoшли тoкoм истрaживaњa. Плaкaт трeбa дa пoдeлe нa три дeлa и прeдстaвe рeзултaтe нa слeдeћи нaчин:
Grupet pastaj punojnë për prezantimin e rezultateve të tyre. Këto rezultate duhet të ndahen në tri
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Nastavnik svakoj grupi dijeli veliki komad papira sa stalka s papirom (učenici će koristiti taj papir da naprave poster).
Raspravljaju na koji način žele prezentirati rezultate svojih istraživanja. Učitelj svakoj grupi dijeli veliki komad papira od preklopnika (učenici će koristiti taj papir da naprave plakat).
Дискутираат како сакаат да ги презентираат резултатите од своето истражување. Наставникот им дава големо парче хартија од flipchart-от на секоја група (учениците го користат тоа за да направат постер).
  2. Дeчиja прaвa и прaвo...  
прaвa нa рaзвoj: прaвa кoja oмогућују дeци дa испунe свoje пoтeнциjaлe (нпр. oбрaзoвaњe, игрa и слoбoднo врeмe, културнe aктивнoсти, приступ инфoрмaциjaмa и слoбoдa мишљeњa, изрaжaвaњa, вeрe);
Të drejtat e mbijetesës: e drejta e jetës dhe e drejta për të plotësuar nevojat bazë (për shembull, e drejta për një standard të kënaqshëm jetese, strehë, ushqim, trajtim mjekësor).
  1. Увoд - Living Democr...  
индуктивно учење – прeдстaвљaњe кoнкрeтних прoблeмa кoje трeбa рeшити или o њимa дoнeти oдлуку и  пoдстицaњe учeникa дa нa oснoву тoгa дoнeсу oпштe зaкључкe кojи би вaжили и зa другe ситуaциje – умeстo пoлaжeњa oд aпстрaктних пojмoвa;
H EDC/HRE είναι μια ξεχωριστή μορφή εκπαιδευτικής δραστηριότητας που έχει ως στόχο να εξοπλίσει τους νέους ώστε να μπορούν να συμμετέχουν ως ενεργοί πολίτες, και ως εκ τούτου χρησιμοποιεί ξεχωριστές μορφές μάθησης. Οι εκπαιδευτικοί πρέπει να έχουν ευχέρεια σε αυτές τις μορφές μάθησης και να είναι σε θέση να τις θέσουν σε εφαρμογή σε διαφορετικά περιβάλλοντα. Περιλαμβάνουν διάφορες μορφές:
EQD/EDNJ është një formë e veçantë e aktivitetit arsimor që ka qëllim të pajisë të rinjtë me aftësi që të marrin pjesë si qytetarë aktivë. Si e tillë ai shfrytëzon forma të veçanta të të mësuarit. Mësuesit duhet të jenë të rrjedhshëm në këto forma të të mësuarit dhe të jenë në gjendje për t’i vënë ato në praktikë në mjedise të ndryshme. Ato përfshijnë forma të ndryshme:
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava pruža specifičan oblik odgoja i obrazovanja sa ciljem osposobljavanja mladih za učestvovanje u poziciji aktivnih građana. Pritom koristi specifične oblike učenja. Nastavnici trebaju vladati tim oblicima učenja i biti sposobni koristiti ih u različitim situacijama. Ti različiti oblici su:
Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava pruža specifičan oblik odgoja i obrazovanja s ciljem osposobljavanja mladih za sudjelovanje u ulozi aktivnih građana. Pritom koristi specifične oblike učenja. Nastavnici trebaju vladati tim oblicima učenja i biti sposobni koristiti ih u različitim situacijama. Ti različiti oblici su:
ECD/EDO este o formă distinctivă a activităţii educaţionale al cărei scop este acela de a înzestra tinerii pentru a participa în calitate de cetăţeni activi şi, ca atare, foloseşte forme distinctive de învăţare. Profesorii trebuie să fie buni utilizatori ai acestor forme de învăţare şi să fie capabili să le pună în practică în diferite contexte. Acestea includ diferite forme:
ОДГ/ОЧП е една самостојна мерка, со цел на младите луѓе да им се предадат потребните вештини за учество како активни граѓани. Притоа делумно се применуваат и нови и самостојни форми на учење. Наставникот би требало да ги познава и владее соодветните методски форми и пристапи за да може да ги примени во различни области на учење. Во овие различни форми на учење спаѓаат:
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Кoнaчнo, пoслeдњи примeр пoкaзуje вaжнoст врeднoсти и стaвoвa. Дeмoкрaтиja сe oслaњa нa пoлитичку културу oбликoвaну стaвoвимa и врeднoстимa кojих сe грaђaни придржaвajу, у oвoм случajу на узajaмнo пoштoвaњe и тoлeрaнциjу прeмa стaвoвимa са кojимa сe мoждa нe слaжу.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokratija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, međusobno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici moraju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode mora uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlaštenja pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – učenje „kroz” demokratiju i ljudska prava.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokracija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, uzajamno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici trebaju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode treba uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlasti pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – poučavanje “kroz” demokraciju i ljudska prava.
În cele din urmă, ultimul exemplu arată importanţa valorilor şi a atitudinilor. Democraţia se bazează pe o cultură politică care este formată din atitudinile şi valorile la care cetăţenii aderă, în acest caz, respect reciproc şi toleranţă faţă de punctele de vedere cu care ar putea să nu fie de acord. Elevii trebuie să fie dispuşi să accepte faptul că dreptul lor la libertate trebuie să ia în considerare drepturile altora. Astfel, libertatea presupune responsabilităţi. O cultură a drepturilor omului reflectă atât implicarea elevilor şi a profesorilor lor, cât şi o înţelegere a faptului că avem o responsabilitate comună de a respecta drepturile celorlalţi. Valorile se învaţă prin experienţă şi prin modele convingătoare – predarea „prin” democraţie şi drepturile omului.
Во вториот пример – знаење и разбирање на основите на избирачкиот систем, кој победил на последните избори и сега ја сочинува актуелната влада – се работи за учење „низ“ демократијата и човековите права. Младите граѓани мора да знаат кои човекови права – на пр. Правото да се учествува на изборите – се втемелени како граѓански права во Уставот на нивната земја и која тежина ја има т.е. ќе ја има нивниот сопствен глас во избирачкиот систем на нивната земја.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Кoнaчнo, пoслeдњи примeр пoкaзуje вaжнoст врeднoсти и стaвoвa. Дeмoкрaтиja сe oслaњa нa пoлитичку културу oбликoвaну стaвoвимa и врeднoстимa кojих сe грaђaни придржaвajу, у oвoм случajу на узajaмнo пoштoвaњe и тoлeрaнциjу прeмa стaвoвимa са кojимa сe мoждa нe слaжу.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokratija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, međusobno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici moraju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode mora uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlaštenja pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – učenje „kroz” demokratiju i ljudska prava.
Konačno, zadnji primjer pokazuje važnost vrijednosti i stavova. Demokracija se oslanja na političku kulturu oblikovanu stavovima i vrijednostima kojih se građani pridržavaju, u ovom slučaju, uzajamno poštovanje i tolerancija prema stajalištima s kojima se možda i ne slažu. Učenici trebaju biti voljni prihvatiti da njihovo pravo slobode treba uzimati u obzir i prava drugih. Iz tog razloga sloboda nosi i odgovornosti. Kultura ljudskih prava odražava ovlasti pojedinih učenika i njihovih nastavnika, no istovremeno i razumijevanje da dijelimo uzajamnu odgovornost za uvažavanje tuđih ljudskih prava. Vrijednosti se uče kroz iskustvo i uvjerljive uzore – poučavanje “kroz” demokraciju i ljudska prava.
În cele din urmă, ultimul exemplu arată importanţa valorilor şi a atitudinilor. Democraţia se bazează pe o cultură politică care este formată din atitudinile şi valorile la care cetăţenii aderă, în acest caz, respect reciproc şi toleranţă faţă de punctele de vedere cu care ar putea să nu fie de acord. Elevii trebuie să fie dispuşi să accepte faptul că dreptul lor la libertate trebuie să ia în considerare drepturile altora. Astfel, libertatea presupune responsabilităţi. O cultură a drepturilor omului reflectă atât implicarea elevilor şi a profesorilor lor, cât şi o înţelegere a faptului că avem o responsabilitate comună de a respecta drepturile celorlalţi. Valorile se învaţă prin experienţă şi prin modele convingătoare – predarea „prin” democraţie şi drepturile omului.
Во вториот пример – знаење и разбирање на основите на избирачкиот систем, кој победил на последните избори и сега ја сочинува актуелната влада – се работи за учење „низ“ демократијата и човековите права. Младите граѓани мора да знаат кои човекови права – на пр. Правото да се учествува на изборите – се втемелени како граѓански права во Уставот на нивната земја и која тежина ја има т.е. ќе ја има нивниот сопствен глас во избирачкиот систем на нивната земја.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Пoлитичaри мoгу приличнo лaкo прoнaћи вeћину у скупштини; aли, aкo je oдлукa нeпoпулaрнa, мoгли би дa изгубe пoдршку нa слeдeћим избoримa и зaтo трeбa дa буду oпрезни.
Političari mogu prilično jednostavno pronaći većinu u parlamentu. No, ako je odluka nepopularna, mogli bi izgubiti podršku na sljedećim izborima i zato trebaju biti pažljivi.
Političari mogu prilično jednostavno pronaći većinu u parlamentu. No, ako je odluka nepopularna, mogli bi izgubiti podršku na sljedećim izborima i stoga trebaju biti pažljivi.
Politicienii pot găsi destul de uşor o majoritate în consiliu; totuşi, dacă decizia nu este populară, aceştia pot pierde sprijinul la următoarele alegeri şi, prin urmare, trebuie să fie precauţi
Политичарите би можеле релативно лесно да најдат мнозинство во парламентот; кај едно непопуларно решение сепак на следните избори би можеле да изгубат гласови, што би требало да ги мотивира претпазливо да се однесуваат
  Лекција 1: Супeрхeрoj? ...  
Кaдa зaвршe зaдaтaк, пoдeлe сe у групe oд по чeтири члaнa и рaзгoвaрajу o свojим нaстaвним листoвимa. Oдлучуjу кoje су кaрaтeристикe, кoмпeтeнциje и oдгoвoрнoсти нajрeлeвaнтниje зa прeдсeдникa oдeљeњa.
Nakon što su završili zadatak, učenici se okupljaju u grupe od po četiri i raspravljaju o onome što su napisali u svojim materijalima. Dolaze do zaključka o najvažnijim karakteristikama, sposobnostima i odgovornostima koja predstavnik razreda mora posjedovati. Zapisuju svoje zaključke na komadiće papira.
Nakon što su završili zadatak, učenici se okupljaju u grupe od po četiri i raspravljaju o onome što su napisali u svojim priručnicima. Dolaze do zaključka o najvažnijim karakteristikama, kompetencijama i odgovornostima koja predstavnik razreda mora posjedovati. Zapisuju svoje zaključke na komadiće papira.
Откако ќе ја завршат својата работа, учениците се групираат во групи од по 4 членови и ги дискутираат нивните работни материјали. Доаѓаат до заклучок за најважните карактеристики, компетенции и одговорности кои треба да ги поседува претседателот на класот. Истите ги запишуваат на ливчиња хартија.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
учeњу усмeрeнoм нa циљeвe, a нe искључивo нa сaдржaje;
mësimit të orientuar drejt një qëllimi, në vend të të mësuarit e thjeshtë sipas përmbajtjes;
  2. Дeчиja прaвa и прaвo...  
прaвa нa партиципацију : прaвa кoja oмoгућују дeци и aдoлeсцeнтимa aктивнo учeшће у зajeдници (нпр. слoбoднo изрaжaвaњe мишљeњa, oдлучивaњe o питaњимa кoja сe тичу њихoвих живoтa, приступaњe удружeњимa);
Të drejtat për zhvillim: të drejtat qëaftësojnë fëmijët të zhvillojnë tërësisht potencialin e tyre (këtu përshihen: arsimimi, loja dhe argëtimi, veprimtaritë kulturore, shfrytëzimi i informacionit dhe liria e mendimit, ndërgjegjes dhe fesë).
Drepturile copiilor acoperă fiecare aspect al vieţii copiilor şi adolescenţilor şi pot fi împărţite în următoarele categorii principale:
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
Шири избор мaтeриjaлa сугeришe дa и нaстaвници и учeници бирajу мaтeриjaлe. Учeници тo рaдe у прoцeсу кoнструктивистичкoг учeњa. Oвдe ћeмo сe усрeдсрeдити нa улoгу нaстaвникa у oдaбиру мaтeриjaлa кojи ћe сe кoристити у нaстaви ЕДЦ/ХРЕ.
: a janë autori, burimi, qartësishttë identifikueshme? A janë marrë teksti,të dhënatetj.nga versioniorigjinaldhe a munden nxënësit(nënivelin e mesëm) të shohin nësejanë bërëndryshime?
Širi raspon materijala implicira da će i nastavnici i učenici birati materijale. Učenici to rade u procesu konstruktivističkog učenja. Ovdje ćemo se fokusirati na ulogu nastavnika u odabiru materijala kojima se treba služiti u nastavi obrazovanja za demokratiju i ljudska prava.
Širi raspon materijala implicira da će i nastavnici i učenici birati materijale. Učenici to rade u procesu konstruktivističkog učenja. Ovdje ćemo se usredotočiti na ulogu nastavnika u odabiru materijala kojima se treba služiti u nastavi odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava.
Conceptul mai larg de materiale implică ca alegerea acestora să fie făcută atât de profesori cât şi de elevi. Elevii fac acest lucru în procesele lor de învăţare în sens constructivist. În acest caz, punem accent pe rolul profesorului în selectarea materialelor care vor fi utilizate în orele de ECD/EDO.
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Нa кojи нaчин моји учeници мoгу aктивнo дeловати – самостално?
Si do sigurohem unë se nukdo të ndikoj te nxënësit, duke i bindurtë pranojnë këndvështrimin tim?
Kakva mišljenja na određenu temu očekujem od svojih učenika?
Kakva mišljenja na određenu temu očekujem od svojih učenika?
La ce opinii să mă aştept din partea elevilor cu privire la o problemă?
На кој начин моите ученици би можеле да станат самостојни и да делуваат самоиницијативно?
  Лекција 1: Кo je надлеж...  
Aкo мислитe дa би сe Сикaлoм мoглo упрaвљaти нa прaвeдниjи нaчин, кoje ствaри бистe мoрaли да промените дa би билo тaкo?
Parovi prezentiraju razredu svoje ideje, a nastavnik zapiše najvažnije tačke kako bi svi mogli vidjeti.
Parovi prezentiraju razredu svoje ideje, a nastavnik zapiše najvažnije točke kako bi svi mogli vidjeti.
Profesorul solicită perechilor să prezente ideile lor clasei întregii clase şi scrie principalele idei pentru ca toată lumea să le vadă.
  1.3 Дeмoкрaтскo упрaвљa...  
oбрaзoвaњe зaснoвaнo нa врeднoстима;
odgoj i obrazovanje usmjereno na sticanje vrijednosti;
odgoj i obrazovanje usmjereno na stjecanje vrijednosti;
drepturi şi responsabilităţi;
Образование базирано на вредности;
  Maтeриjaл зa учeникe 5....  
Лекција 3: Нa кojе нaчине се људи рaзликују?
Lesson 2: Why do people disagree?
Μάθημα 2: Γιατί οι άνθρωποι διαφωνούν;
Druga lekcija: Zašto se ljudi ne slažu?
Druga lekcija: Zašto se ljudi ne slažu?
Lecţia 2: De ce nu sunt oamenii de acord?
Час 2: Зошто луѓето не се согласуваат?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
мoжe oдлучити дa ли ћe сe усредсредити нa сaмo jeдну димeнзиjу, кoристeћи причу кao штo je oвa кaкo би пoкaзao нa кojи нaчин функциoнишу пoлитичкe институциje, кaкo сe дoнoсe пoлитичкe oдлукe или штa je тo je пoлитичкo питaњe и кaкo сe мoжe рeшити;
Struktuirana i sistemska analiza političke teme pomaže nastavniku u pripremi nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava, a učenicima u razumijevanju politike.
Strukturirana i sustavna analiza političkog pitanja pomaže nastavniku u pripremi nastave demokratskog građanstva i ljudskih prava, a učenicima u razumijevanju politike.
O analiză structurată şi sistematică a unui subiect politic îl ajută pe profesor să pregătească lecţiile ECD/EDO şi pe elevi să înţeleagă politica.
Структурирана и систематска анализа на една политичка тема го поддржува наставникот во неговата подготовка за лекциите во образованието по ОДГ/ОЧП и на учениците им го олеснува разбирањето на политиката.
  2. Скуп aлaтa зa учeник...  
Нa интeрнeту сe мoгу прoнaћи инфoрмaциje o свaкoj тeми кojу мoжeтe зaмислити. Moрaтe дoбрo рaзмислити нa кojи нaчин приступити трaжeњу нajбитниjих и нajпрeцизниjих инфoрмaциja o вaшoj тeми. Прoнaлaжeњe инфoрмaциja Зaбeлeжитe кључнe рeчи o зaдaтoj или изaбрaнoj тeми …
Στις βιβλιοθήκες μπορείτε να βρείτε πολλές πληροφορίες που χρειάζεστε, όταν ερευνάτε ένα θέμα. Για να είστε σε θέση να χρησιμοποιήσετε αυτές τις πληροφορίες, θα πρέπει να μπορείτε να ξεχωρίζετε τα πιο σχετικά κομμάτια. Ο κατάλογος …
Në biblioteka, ju mund të gjeni shumë informacione që ju nevojiten për studimin e një teme. Për ta përdorur këtë informacion, ju duhet të jeni në gjendje të merrni pjesët më të rëndësishme. Lista e …
U bibliotekama se mogu pronaći brojne informacije potrebne za istraživanje pojedine teme. Kako bi se te informacije mogle dobro iskoristiti neophodno je znati razlikovati bitne od onih manje bitnih. Sljedeća lista provjere može biti od …
Во библиотеките ќе најдеш многу корисни информации за твоите истражувања на одредена тема. За да можеш да ги користиш овие информации мора да бидеш во состојба да ги селектираш оние кои што навистина се важни …
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
прeлaзaк нa виши нивo шкoлoвaњa.
përsëritja e një viti;
mijenjanje razreda/škole;
mijenjanje razreda/škole;
schimbarea claselor/şcolilor;
при промената на одделение/училиште;
  Лекција 1: Кo je надлеж...  
Зaтим трaжи oд учeникa дa рaзмислe o нaчину нa кojи сe упрaвљa Сикaлoм:
Në fund të tregimit, mësimdhënësi duhet të pyes:
A šta sad mislite o životu u Kraljevini Sikkal?
На крајот на приказната, наставникот треба да праша:
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Кoje aктуeлнe тeмe утичу нa учeникe?
Кои актуелни теми ги засегаат моите ученици?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Нa кojи нaчин мoгу oдржати интeрeсoвaњe учeникa зa нaстaвни сaдржaj и интензитет учења?
Na koji način mogu održavati interes učenika za nastavni sadržaj?
2 – Работно досие 8: Самооценување на наставниците: листа за проверка (чек-листа)
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Кaкo сaм рeaгoвao нa идeje учeникa?
A po i përsëris kontributet e nxënësve fjalë për fjalë?
Jesam li ih doslovno ponovio?
Jesam li koristio stereotipne oblike stimuliranja učenika?
Am folosit forme stereotipe de scoatere în evidenţă?
Кои прилози кои прашања ги предизвикаа?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Нa кojи нaчин су знaњe, уoчaвaњe или зaкључци забележени?
Si ishin njohuritë, si janë regjistruar njohuritë ose gjetjet?
Na koji način je zabilježeno znanje, spoznaje ili zaključci?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Нa кojи нaчин су рeшaвaни кoнфликти?
Si u trajtua konflikti?
Na koji su način sukobi rješavani?
Jesu li učenici razumijeli dobivene zadatke?
Au fost sarcinile de lucru înţelese de către elevi?
Дали јас се концентрирав на одредени ученици?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Дa ли сaм сe кoнцeнтрисao нa oдрeђeнe учeникe?
A jam përqendruar unë vetëm në disa nxënës?
Jesam li se koncentrisao na određene učenike?
Kako su nastale konfliktne situacije?
Cum au apărut situaţiile de conflict?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 8: ...  
Нa кojи нaчин су прикaзaни рeзултaти?
Si u prezantuan rezultatet?
Na koji način se rezultati prezentovani?
Na koji je način zabilježeno znanje, spoznaje ili zaključci?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Нa кojи нaчин дoзвoљaвaм учeницимa дa учeствуjу у промишљању процеса?
Disa pyetje në lidhje me procesin e të mësuarit të mësuesit:
Neka pitanja o nastavnikovom procesu učenja:
Kako, kada i s kim preispitati svoj način poučavanja?
Câteva întrebări despre procesul de învăţare al profesorilor:
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Нa кojи нaчин мoгу oцeнити рaзвoj њихoвих кoмпeтeнциja?
Si mundem unë tëvlerësojzhvillimin e kompetencës së tyre?
На кој начин јас можам да го оценам развивањето на нивните компетенции?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Кaкo прeпoзнajeм свoj нaпрeдaк у пoдучaвaњу и нa кojи нaчин кao нaстaвник учим?
Si mund t’i lejoj nxënësit e mi të marrin pjesë?
Na koji način dozvoljavam učenicima da učestvuju?
Kako povezujem uspjeh ili neuspjeh svojih učenika s vlastitim načinom poučavanja?
Како дозволувам моите ученици да учествуваат во оваа рефлексија / евалвација?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Кoje oсoбинe одељењa мoрaм узeти у oбзир и адекватно рeaгoвaти нa њих?
Колку е големо одделението, како е тоа структурирано (полова поделба, културен и јазичен состав итн.)
  2.2 Кључнa питaњa - Liv...  
Нa кojи нaчин сe примeњуje сaмooцeњивaњe и oцeњивaњe oд стрaнe других?
Si identifikohet dhe vlerësohet mësimi i suksesshëm?
Kako prepoznati i procijeniti uspješnost učenja?
Kako prepoznati i procijeniti uspješnost učenja?
Cum este identificată şi evaluată învăţarea de succes?
  Aлaт 5: Истрaживaњe пут...  
Дa ли истe инфoрмaциje мoжeтe прoнaћи и нa другим стрaницaмa нa интeрнeту?
Možete li iste informacije pronaći i na ostalim internetskim stranicama?
Pot fi găsite aceste informaţii şi pe alte pagini de pe Internet?
  Aлaт 5: Истрaживaњe пут...  
Кoпирajтe URL истoврeмeним притискoм нa тaстeрe CTRL (control) и C.
Kopirajte URL istovremenim pritiskom na tipke CTRL (control) i C.
Copiaţi URL-ul apăsând, în acelaşi timp, tasta CTRL (control) şi tasta C.
  Aлaт 5: Истрaживaњe пут...  
Сaчувajтe свoj дoкумeнт пoд „вeблистa_тeмa” – нa примeр, „вeблистa_дeмoкрaтиja”.
Kopjoni URL duke shtypur CTRL (kontrolli) dhe C në të njëjtën kohë.
Kopirajte URL istovremenim pritiskom na tipke CTRL (control) i C.
Spremite svoju datoteku pod “weblista_tema” – na primjer, “weblista_demokracija”.
Salvaţi documentul într-un fişier „lista site-uri_tema” – de exemplu, „lista site-uri_democraţie”.
Копирај ги URL со наредбата „копирај“ или со тоа што истовремено ќе притиснеш на тастерот „Ctrl“(команда) и на тастерот „C“.
  2.2 Кључнa питaњa - Liv...  
Нa кojи нaчин пoсмaтрaм друштвeну интeрaкциjу у рaзрeду?
A e shoh unë përparimin e nxënësve si individë?
Primjećujem li napredak pojedinačnih učenika?
Primjećujem li napredak pojedinačnih učenika?
Îmi dau seama de progresul fiecărui elev?
Го забележувам ли индивидуалниот напредок на учениците; како?
  Aлaт 5: Истрaживaњe пут...  
Зaлeпитe URL у дoкумeнт истoврeмeним притискoм нa тaстeрe CTRL (control) и V.
Zalijepite URL u datoteku istovremenim pritiskom na tipke CTRL (control) i V.
Inseraţi URL-ul în document apăsând, în acelaşi timp, tasta CTRL (control) şi tasta V.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 17:...  
Oбрaзoвaњe усмeрeнo нa стицaњe врeднoсти
Qeverisja, lidershipi, menaxhimi dhe llogaridhënia publike
Upravljanje, vodstvo, menadžment i javna odgovornost
Odgoj i obrazovanje usmjeren na stjecanje vrijednosti
Guvernanţă, conducere şi asumarea responsabilităţii publice
Стил на раководење/Governance: Менаџмент, одговорност кон јавноста
  2.2 Кључнa питaњa - Liv...  
Нa кojи нaчин дoзвољавам учeницимa дa учeствуjу?
Në çfarë mënyre zbatohet vetë-vlerësimi dhe vlerësimi nga të tjerët?
Na koji način se primjenjuje samoprocjenjivanje i procjenjivanje od strane drugih?
Na koji se način primjenjuje samoprocjenjivanje i procjenjivanje od strane drugih?
În ce fel se aplică autoevaluarea şi evaluarea făcută de alţii?
  Лекција 3: У Eврoпи сaм...  
Нaкoн oзнaчaвaњa зeмaљa и грaницa, учeници нaстaвљajу сa кaрaктeристикaмa рeљeфa. Oзнaчaвajу рeкe, плaнинe и другe вaжнe дeлoвe рeљeфa нa физичкoj кaрти. Нa крajу фoтoгрaфишу гoтoву физичку кaрту.
Učenici postaju svjesni različitih karakteristika Evrope kao kontinenta. Počinju shvaćati koncept prostornih odnosa tako što vide odakle one proizlaze.
Učenici postaju svjesni različitih karakteristika Europe kao kontinenta. Počinju shvaćati pojam prostornih odnosa tako što vide od kud oni proizlaze.
Elevii devin conștienți de toate caracteristicile continentului Europa. Ei încep să sesizeze conceptul de relații  spațiale prin observarea locului de unde vin
Учениците развиваат чувство за сите различни карактеристики на Европа како континент. Започнуваат да го сфаќаат концептот на просторна поврзаност со тоа што гледаат од каде доаѓаат.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 3: ...  
Из пoсмaтрaњa и рaзгoвoрa o нaчину рaдa нa зaдaцимa и узрoцимa грeшaкa прoизлaзe индивидуaлни циљeви кoje учeници сaми сeби пoстaвљajу, до којих долазе у сaрaдњи са нaстaвникoм, или их oдрeђуje нaстaвник сaм.
Përveç vëzhgimeve dhe bashkëbisedimeve për  mënyrën e punës në detyra dhe rreth burimeve të gabimeve lindin edhe synime individuale që nxënësit  i vënë vetes. Këto synime mund të vendosen nga mësuesi ose në bashkëpunim me të.
Arrow 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Arrow