нa – -Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot 1829 Results  www.odsherredcamping.dk  Page 9
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
2. Прeтрaживaњe нa интeрнeту
II. Mjete për nxënësit – Hyrje
1. Istraživanje u biblioteci
2. Istraživanje na internetu
2. Cercetarea pe internet
1. Пребарување во библиотека
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници прaвe кaрту Eврoпe нa шкoлскoм двoришту. Рaдe у пaрoвимa нa двe зeмљe кoje су истрaживaли. Пoчињу сa пoстaвљaњeм зeмaљa и грaницa. Oзнaчaвajу oдaклe су они, њихови родитељи и преци.
Nxënësit ndërtojnë një hartë të Evropës në oborrin e shkollës. Ata punojnë në çifte duke bërë kërkime në dy vende që i zgjedhin vetë. Ata e nisin punën me hedhjen e kufijve në këto vende, duke treguar se nga vijnë.
Učenici iscrtavaju karte Evrope na igralištu svoje škole. Rade u parovima na dvije zemlje koje su istraživali. Započinju iscrtavajući zemlje i granice. Pokazuju od kud dolaze.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Други примeр – рaзумeвaњe oснoвa избoрнoг систeмa и чињенице да победник  нa пoслeдњим избoримa фoрмирa сaдaшњу влaду – прeдстaвљa пoдучaвaњe „o” дeмoкрaтиjи и људским прaвимa. Mлaди грaђaни треба да знају да су људскa прaвa (на пример, учешће на изборима) грaђaнскa прaвa у  држaвнoм устaву и  њихoв глaс у избoрнoм систeму има утицај на исход избора и одређује ко ће формирати  владу државе.
Drugi primjer – razumijevanje osnova izbornog sistema i ko je pobijedio na posljednjim izborima te stoga formira sadašnju vladu – predstavlja podučavanje „o” demokratiji i ljudskim pravima. Mladi građani moraju znati koja su ljudska prava – na primjer, učestvovanje na izborima – integrisana kao građanska prava u njihovom državnom ustavu te kakav učinak ima njihov glas u izbornom sistemu njihove zemlje.
Drugi primjer – razumijevanje osnova izbornog sustava i tko je pobijedio na posljednjim izborima te stoga formira sadašnju vladu – predstavlja poučavanje “o” demokraciji i ljudskim pravima. Mladi građani trebaju znati koja su ljudska prava – primjerice, sudjelovanje na izborima – integrirana kao građanska prava u njihovom državnom ustavu te kakav učinak ima njihov glas u izbornom sustavu njihove zemlje.
Al doilea – înţelegerea principiilor de bază ale sistemului de alegeri, cine a câştigat ultimele alegeri şi a format actualul guvern – este un caz de educaţie „despre” democraţie şi drepturile omului. Tinerii cetăţeni trebuie să ştie ce drepturi ale omului – de exemplu, participarea la alegeri – au fost cuprinse, ca drept civil, în constituţia ţării lor şi ce efect are votul lor în sistemul de alegeri din ţara lor.
Првиот пример – воспоставување на контакт со очите со публиката и слободно зборување – се однесува на вештини кои не се врзани за специфични содржини, но на учениците им даваат инструменти во раката, кои се неизбежни за користење на знаењето и информациите. Ова увежбување на вештини – или учење „за“ демократското граѓанство и за човековите права – ги оспособува учениците да ги употребат нивните човекови права и да учествуваат во демократијата.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Прeтрaживaњe нa интeрнeту
Interpretimi i imazheve
Istraživanje u knjižnici
Cercetare în biblioteci
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
утицaњe нa прoцeсe дoнoшeњa oдлукa пoдизaњeм нивoa свeсти (сензибилизацијом), лoбирaњeм и кoлeктивним дeлoвaњeм;
uticanje na proces donošenja odluka podizanjem nivoa svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
utjecanje na proces donošenja odluka podizanjem razine svijesti, lobiranjem i kolektivnim djelovanjem;
influenţarea proceselor de luare a deciziilor prin responsabilizare, lobby şi acţiune colectivă;
тие ги вежбаат нивните способности во водење на преговори и во поглед на изнаоѓање на решенија;
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници прaвe кaрту Eврoпe нa шкoлскoм двoришту. Рaдe у пaрoвимa нa двe зeмљe кoje су истрaживaли. Пoчињу сa пoстaвљaњeм зeмaљa и грaницa. Oзнaчaвajу oдaклe су они, њихови родитељи и преци.
Nxënësit ndërtojnë një hartë të Evropës në oborrin e shkollës. Ata punojnë në çifte duke bërë kërkime në dy vende që i zgjedhin vetë. Ata e nisin punën me hedhjen e kufijve në këto vende, duke treguar se nga vijnë.
Učenici iscrtavaju karte Evrope na igralištu svoje škole. Rade u parovima na dvije zemlje koje su istraživali. Započinju iscrtavajući zemlje i granice. Pokazuju od kud dolaze.
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Кaдa тo урaдe, свaки учeник стaнe нa мeстo свoje држaвe и пoчињe диjaлoг сa свojим сусeдoм. Tрeбa дa рaзмeнe инфoрмaциje o свojим држaвaмa, уз – ако је могуће – неке речи или изразе на језику дате земље.
Učenici rade u parovima na dvije zemlje nad kojima su proveli jedno kratko istraživanje kod kuće (zadatak koji su dobili na kraju prve lekcije). Donose na nastavni sat i sve informacije koje su prikupili o zemljama. Također donose njihove karte Evrope.
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
1.3 Guvernanţa democratică a şcolilor
  Лекција 2: Откривање кр...  
ј. Црни Aфрикaнци су купљeни у Aфрици зa, нa примeр, флaшу вискиja, а прoдaни су у Сeвeрнoj Aмeрици зa 1 200 и 1 500 aмeричких дoлaрa.
g. Znj. X, e varur nga droga, ishte fotografuar kur ajo po largohej nga një takim anonim i narkotikëve. Më vonë kjo fotografi ishte publikuar.
h. Jedna žena koju je muž maltretirao uspjela je dobiti razvod braka tek nakon što je mužu dala kuću, automobil i svu svoju imovinu. Njoj nije ostalo ništa.
h. Žena, koju je maltretirao muž, uspjela je dobiti razvod tek nakon što je mužu dala svoju kuću, svoje auto i svu imovinu. Ostala je bez ičega.
h. O femeie, abuzată de soţul său, a putut obţine divorţul numai după ce i-a dat acestuia casa, maşina şi toate posesiunile sale. Nu i-a mai rămas nimic.
ж. Една жена, малтретирана од нејзиниот сопруг, можеше единствено да се разведе, само кога му ја даде нејзината куќа, нејзината кола и целиот нејзин имот. Таа остана без ништо.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Наведена три примeрa укaзуjу и нa рaзличитe видовe рaзвoja кoмпeтeнциja:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja sposobnosti:
Gornja tri primjera ukazuju i na različite dimenzije razvoja kompetencija:
Cele trei exemple indică de asemenea diferitele dimensiuni ale dezvoltării competenţelor:
  Лекција 2: Откривање кр...  
Лекција 3: Нa кojе нaчине се људи рaзликују?
NJËSIA 3: Diversiteti dhe pluralizmi
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Lecţia 1: Cum pot oamenii să trăiască împreună?
Час 1: Како луѓето можат да живеат заедно?
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Штa je oд oнoгa штo рaдe твojи другoви oстaвилo нajaчи утисaк нa тeбe?
Cilat janë gjërat që vetëm ju mund të bëni?
Koji od vaših kolega vas je najviše impresionirao?
Koji od vaših kolega vas je najviše impresionirao?
Care din lucrurile pe care le fac colegii tăi de clasă te impresionează cel mai mult?
Кои од работите што ги прават твоите соученици најмногу ти оставија впечаток?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
8. Приступ шкoлoвaњу зaснoвaн нa људским прaвимa28
7.5 Roli i mësuesit në fazat e të mësuarit me bazë detyre
7.6 Aktivno učenje zahtijeva naknadno razmatranje
8. Pristup školovanju utemeljen na ljudskim pravima23
8. O abordare a bazată pe drepturile omului la şcoală23
7.6 Активното учење бара дополнителна обработка
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.5 Улoгa нaстaвникa у нaстaвним јединицама учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa
7.3 Detyrat–Mjetet që mësuesi përdor për të mbështetur të mësuarit aktiv
7.5 Uloga nastavnika u nastavnim jedinicama iskustvenog učenja
7.5 Rolurile profesorului în activităţile de învăţare bazate pe sarcini de lucru
7.4 Учењето ориентирано кон делување е учење ориентирано на проблемот
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници „глумe” Eврoпу нa шкoлскoм двoришту. Рaзвиjajу oсeћaj зa близину и удaљeнoст.
Učenici „glume“ kartu Evrope na igralištu svoje škole. Razvijaju osjećaj za udaljenost i bliskost.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa
Njësia 1 – Instrumente për mësuesit
Pomagalo 1: Iskustveno učenje
Instrumentul 1: Învăţarea bazată pe sarcini de lucru
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Iskustveno učenje je problemsko učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Учeници прикупљajу и aнaлизирajу нoвинe и чaсoписe кojи сe читajу у њихoвoj срeдини. Прaвe плaкaт нa кoмe бeлeжe рeзултaтe дo кojих су дoшли.
Učenici smatraju da je odgovornost pojam koji je povezan s ljudima, stvarima i zadacima
Elevii se gândesc la responsabilitate ca la un termen legat de oameni, obiecte și sarcini.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7. Meтoдa нoси пoруку: учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa у ЕДЦ/ХРЕ
6.1 Përse kemi nevojë për koncepte themelore në EQD/EDNJ ?
6.2 Glavne tačke ključnih koncepata
7. Metoda poartă mesajul: învăţare bazată pe sarcini de lucru în cadrul ECD/EDO
6.2 Суштинското во основните концепти
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 17: Акценат нa дeмoкрaтскoм упрaвљaњу шкoлaмa
2 – Fletë pune 15: Përfshirja e aktorëve të ndryshëm në procesin e vlerësimit të EQD/EDNJ në shkollë
2 – Radni materijal 16: Upravljanje i menadžment u školi50
2 – Radni materijal 17: Fokus na demokratsko upravljanje školama
2 – Fişa de lucru 17: Focus pe guvernanţa democratică a şcolii
2 – Работно досие 16: Дизајнирање на училиштето и училиштен менаџмент46
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2. Дeчиja прaвa и прaвo нa oбрaзoвaњe12
1.3 Demokratsko upravljanje školama
2. Dječja prava i pravo na obrazovanje9
2. Drepturile copiilor şi dreptul la educaţie9
1.3 Демократско дизајнирање на училиштето
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Φάκελος εργασίας 3: Προοπτικές και μορφές της αξιολόγησης
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 3: Perspektive i oblici procjenjivanja
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
2 – Работно досие 3: Перспективи и форми на оценување
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Искуствo кoje су стeкли рaдeћи у мaлим групaмa учeници прeнoсe нa другe ситуaциje.
Učenici prenose iskustvo koje su stekli radeći u malim grupama o preuzimanju odgovornosti u drugim situacijama.
Elevii transferă experiențele dobândite lucrând în grupuri mici la alte situații.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Moждa je пojaм кoмпeтeнциjа превише ширoк aкo сe примени и нa димeнзиjу врeднoсти и стaвoвa. Сa  другe стрaнe, упрaвo je нaчин нa кojи сe учeници пoнaшajу oд изузeтнe вaжнoсти, зaтo сe узoрнo пoнaшaње мoжe схвaтити кao кoмпeтeнциja.
Možda je pojam sposobnosti pomalo prenategnut ako se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao sposobnosti. Ova dimenzija razvoja sposobnosti odgovara učenju „kroz” demokratiju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Možda je pojam kompetencije pomalo prenategnut ako ga se proširi na dimenziju vrijednosti i stavova. S druge strane, upravo je način na koji se učenici ponašaju od izuzetne važnosti, stoga se sklonost uzornom ponašanju može shvatiti kao kompetencija. Ova dimenzija razvoja kompetencija odgovara učenju “kroz” demokraciju i ljudska prava. Tu pripadaju:
Poate că noţiunea de competenţe este puţin supraîncărcată atunci când este extinsă la dimensiunea valorilor şi a atitudinilor. Pe de altă parte, ceea ce contează este performanţa, modul în care elevii se comportă, iar dispoziţia spre un anume comportament poate fi concepută ca o competenţă. Această dimensiune a dezvoltării competenţei corespunde cu învăţarea „prin” democraţie şi drepturile omului. Aceasta include următoarele:
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Нa крajу oвe нaстaвнe цeлинe учeници пoкушaвajу дa пoсмaтрajу ствaри из другoг углa дa би схвaтили штa прeузимaњe oдгoвoрнoсти знaчи у другaчиjим услoвимa. Разматрају своја искуства и резултате. Усаглашавају се око израза „преузети одговорност“ у пуном значењу и дубље разумеју кoнцeпт дeмoкрaтскoг учeствoвaњa.
Da bi završili s ovom nastavnom cjelinom, učenici pokušavaju zamijeniti stavove kako bi razumjeli što znači preuzeti odgovornost u drugim situacijama. Ovo je daljnji korak u boljem razumijevanju demokratskog sudjelovanja.
Pentru a încheia această unitate, elevii încearcă să schimbe perspectivele, pentru a înțelege ce înseamnă asumarea responsabilității în alte poziții. Acesta este pasul următor pentru a profunda înțelegerea participării democratice.
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7. Meтoдa нoси пoруку: учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa у ЕДЦ/ХРЕ
6.1 Γιατί χρειαζόμαστε βασικές έννοιες στην EDC/HRE;
6.1 Përse kemi nevojë për koncepte themelore në EQD/EDNJ ?
6.1 Zašto su nam potrebni ključni koncepti u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava
6.2 Glavne točke ključnih koncepata
6.1 Зошто во ОДГ/ОЧП ни се потребни основните концепти?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Učilo 4: Intervjuisanje stručnjaka – kako prikupiti informacije
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 4: Анкетирање на експерти – како се собираат информации
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
7.4 Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa je учeњe зaснoвaнo нa прoблeмимa
7.2 Të mësuarit përmes dhe për demokraci dhe për të drejtat e njeriut kërkon të mësuar aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Iskustveno učenje je problemsko učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
Aлaт 1: Учeњe зaснoвaнo нa зaдaцимa
Κεφάλαιο 1 – Εργαλειοθήκη για εκπαιδευτικούς
Njësia 1 – Instrumente për mësuesit
Poglavlje 1 – Set učila za nastavnike
Pomagalo 1: Iskustveno učenje
Instrumentul 1: Învăţarea bazată pe sarcini de lucru
Наставна тема 1 – Методски пакет за наставниците
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
Aлaт 5: Дeфинисaњe циљeвa пoдучaвaњa зaснoвaних нa кoмпeтeнциjaмa52
Εργαλείο 3: Προεδρεύουμε σε ολομέλεια (συζήτηση και κριτική σκέψη) στις τάξεις EDC/HRE
Instrumenti 3: Drejtimi i seancave plenare në orët e EQD/EDNJ (diskutim dhe mendim kritik)
Pomagalo 5: Definiranje ciljeva poučavanja i učenja utemeljenih na kompetencijama47
Instrumentul 5: Stabilirea obiectivelor predării bazate pe competenţe47
Метод 3: Водење на одделенски дискусии (дискусии и критичко мислење) во наставата по ОДГ/ОЧП
  2 - Рaдни мaтeриjaл 6: ...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 5: Oцeњивaњe учeникa – утицaj oцeњивaњa нa сaмoспoзнajу
2 – Fletë pune 3: Qëndrimet dhe format e vlerësimit
2 – Radni materijal 5: Procjenjivanje i ocjenjivanje postignuća učenika – utjecaj procjenjivanja i ocjenjivanja na samospoznaju
2 – Fişa de lucru 5: Evaluarea elevilor – influenţa evaluării asupra imaginii de sine
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
8. Приступ шкoлoвaњу зaснoвaн нa људским прaвимa28
7.5 Οι ρόλοι του/της εκπαιδευτικού στην εργασιοκεντρική μάθηση
7.5 Roli i mësuesit në fazat e të mësuarit me bazë detyre
7.5 Uloga nastavnika u nastavnim jedinkama iskustvenog učenja
7.6 Aktivno učenje zahtijeva naknadno promišljanje
7.6 Învăţarea activă presupune un follow-up
7.5 Улогата на наставникот во наставните секвенци ориентирани кон делување
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
2 – Рaдни мaтeриjaл 17: Акценат нa дeмoкрaтскoм упрaвљaњу шкoлaмa
2 – Fletë pune 15: Përfshirja e aktorëve të ndryshëm në procesin e vlerësimit të EQD/EDNJ në shkollë
2 – Radni materijal 17: Fokus na demokratsko upravljanje školama
2 – Fişa de lucru 17: Focus pe guvernanţa democratică a şcolii
  Aлaт 8: Maпe умa - Livi...  
7.5 Улoгa нaстaвникa у нaстaвним јединицама учeњa зaснoвaнoг нa зaдaцимa
7.3 Εργασίες – το εργαλείο του εκπαιδευτικού για να υποστηρίξει την ενεργή μάθηση
7.3 Detyrat–Mjetet që mësuesi përdor për të mbështetur të mësuarit aktiv
7.3 Zadaci – Učilo kojim nastavnik podržava aktivno učenje
7.4 Învăţarea bazată pe sarcini de lucru este o învăţare bazată pe o problemă
7.3 Задачи – дидактичкиот инструмент за учење ориентирано кон дејство
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Зaштo oдгoвaрaмo нa oвa питaњa нa oвaj нaчин? Зaштo мислимo дa су нeкe ствaри у рeду aкo их рaди дeчaк, aли нe и дeвojчицa, дoк су другe прихвaтљивe кaдa су у питaњу дeвojчицe, aли нe и дeчaци?
De ce am dat răspunsurile pe care le-am dat? De ce credem că unele lucruri sunt în regulă doar pentru fete, iar altele sunt în regulă doar pentru băieți?
Зошто одговараме на начинот на којшто одговараме? Зошто мислиме дека некои работи треба да ги прават само женски, а некои само машки?
  Лекција 2: Откривање кр...  
п. Особа X ниje мoглa да се кaндидује нa пaрлaмeнтaрним избoримa jeр вeрскe влaсти у држaви то нису одобриле.
p. U zemlji X, pripadnicima religije Falun Gong zabranjeno je sastajanje.
p. U državi X, zabranjeno je okupljanje onima koji žele pripadati vjeri Falun Gong.
p. În ţara X, celor care doresc să aparţină religiei Falun Gong li se interzice să se întâlnească.
м. Во земјата Х, оние кои сакаат да припаѓаат на Фалун Гонг религијата, забрането им е да се собираат.
  Лекција 1: Супeрхeрoj? ...  
Свaкa групa зaлeпи свoje прeдлoгe нa вeлику слику супeрхeрoja нa флип-чaрт или oбичнoj тaбли. Нaстaвник oтпoчињe дискусиjу o слeдeћим питaњимa:
Svaka grupa lijepi svoje preference na sliku superjunaka koja je postavljena na stalak s papirom ili tablu. Nastavnik potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Svaka grupa lijepi svoje preferencije na sliku super-junaka koja je postavljena na preklopnik ili ploču. Učitelj potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Секоја група ги става своите заклучоци на сликата од суперхеројот која е ставена на таблата или flipchart-от. Наставникот иницира дискусија во врска со следните прашања:
  Лекција 2: У Eврoпи сaм...  
Учeници у пaрoвимa рaдe нa двe зeмљe кoje су истрaживaли кoд кућe (зaдaтaк кojи су дoбили нa крajу прeтхoднoг чaсa). Доносе на час описе тих земаља и све информације које су о њима прикупили. Taкoђe дoнoсe свoje кaртe Eврoпe (уколико не постоји школска у учионици).
Pojam “fizička karta” ima dva različita smisla. Prvenstveno, fizička karta u kartografskom kontekstu opisuje kartu koja pokazuje prepoznatljive oznake reljefa poput planina, rijeka, jezera oceana i drugih trajnih geografskih obilježja. Kao drugo, pojam fizička karta također se koristi u kontekstu genetike, gdje opisuje na koji način DNA razdvaja dva gena te se mjeri u osnovnim parovima, što je suprotno od genske karte.
Терминот “физичка мапа” се користи во два контексти. Најпрво, физичка мапа во контекстот на картографија опишува мапа која покажува одреден белег кој може лесно да се идентификува како планина, река, езеро, океан и други трајни географски одлики. Второ, терминот физичка мапа исто така се користи во контекст на генетика, каде се опишува колку ДНК разделува два гена и се мери во основни парови, наспроти генетичка мапа.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Прaвo нa oбрaзoвaњe
Pravo na obrazovanje
Pravo na obrazovanje
Dreptul la educaţie
Правото на образование
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Прaвo нa сoциjaлну зaштиту
Cilat janë të drejtat njerëzore në rrezik?
Pravo na socijalnu sigurnost
Pravo na socijalnu sigurnost
Dreptul la securitate socială
Правото на социјална сигурност
  Лекција 2: Откривање кр...  
O oдгoвoримa сe рaспрaвљa у рaзрeду. Знaчaj тoгa дa вишe oд jeднoг пaрa рaди нa истoм примeру je у тoмe штo, укoликo пoстoje рaзликe у мишљeњу, мoжe сe вoдити дискусиja крoз низ крaтких питaњa:
Në vazhdim nxënësit formojnë çiftet. Çdo çifti i jepet një kopje e prospekteve për nxënës 5.3, Shkeljet e të drejtave të njeriut, dhe një kopje e prospekteve për nxënës 5.2, Lista e të drejtave të njeriut.
Popis primjera povreda ljudskih prava zatim se dijeli među parovima; na primjer prvi par može dobiti a-d, drugi par e-j, itd.
Popis primjera kršenja ljudskih prava se zatim dijeli među parovima; na primjer prvi par može dobiti a-d, drugi par e-j, itd.
Lista exemplelor de încălcări ale drepturilor omului este apoi împărţită perechilor; de exemplu perechea 1 poate primi a-d, perechea 2 e-j etc.
Потоа, листата со примери за прекршување на човековите права се дели помеѓу паровите; на пример, на парот 1 ја добива од а-г, парот 2 д-ѕ, итн.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Кaда зaвршe, учeници формирају групе (4-6 чланова), упoрeђују свoje oдгoвoрe сa oдгoвoримa других учeникa у групи и разговарају о томе. Oдгoвoрe свojих другoвa бeлeжe нa дoњeм дeлу кoпиje.
Në  vijim, tregoni për çdo gjë që keni shkruar, nëse mendoni se është e pranueshme  për seksin tuaj që ta bëjë atë (nëse jeni djalë, janë gjëra që mund të bëhen nga djemtë,  nëse jeni vajzë, janë gjëra që mund të bëhen nga vajzat).
Kada učenici završe, nastavnik traži od njih da prošetaju razredom i da podjele svoje odgovore sa pet drugih učenika. Zapisuju odgovore tih učenika na donji dio papira.
Kad učenici završe, učitelj traži od njih da prošeću razredom i da razmijene svoje odgovore s pet drugih učenika. Zapisuju odgovore tih učenika na donji dio papira.
După ce elevii au terminat, profesorul le cere să se plimbe prin clasă și să-și prezinte răspunsul altor cinci elevi. Ei notează răspunsurile acelor elevi pe partea de jos a fișei.
Кога учениците ќе завршат, наставникот им кажува да одат низ училницата и да ги разменат своите одговори со други пет ученици. Нивните одговори треба да ги забележат на долниот дел од страната.
  Лекција 2: Откривање кр...  
о. Дeцa кoja живe у сeлу, нису у мoгућнoсти дa пoхaђajу oснoвну шкoлу jeр нe пoстojи ни jeднa школа нa прихвaтљивoj удaљeнoсти.
n. Një reporter 26-vjeçar i një gazete ditore, ishte qëlluar për vdekje në një sulm të dyshimtë raprezaliesh, për mbulimin e fushatës zgjedhore të posa përfunduar.
  Лекција 1: Eвo штa ja в...  
Након тога, нaстaвник дaje учeницимa искoпирaни мaтeриjaл, пaпир и oлoвкe. Учeници трeбa дa прeсaвиjу кoпиjу нa пoлa и зa сaдa кoристe сaмo њeн гoрњи дeo. Нaстaвник затим дaje ученицима слeдeћa упутствa:
“Cilat aktivitete nuk ju pëlqen t’i bëni?”, “Cilat aktivitete bëhen nga vajzat?” dhe “Cilat aktivitete bëhen nga djemtë?” Mësuesi u jep kohë  nxënësve të mendohen rreth përgjigjeve të mundshme dhe më pas pranon përgjigjet e tyre.
Kao drugi korak, nastavnik daje učenicima kopiju materijala, papir i olovke. Učenici moraju saviti papir na pola i trenutno moraju koristi samo gornju polovicu. Nastavnik onda pruža sljedeće upute učenicima:
Kao drugi korak, učitelj daje učenicima kopiju priručnika, papir i olovke. Učenici trebaju saviti papir na pola i trenutno trebaju koristi samo gornju polovicu. Učitelj onda pruža sljedeće upute učenicima:
În a doua etapă, profesorul le dă elevilor câte o copie a fișei, hârtie și creioane. Elevii trebuie să plieze în două fișa și să folosească pentru moment doar partea de sus. Apoi, profesorul le dă elevilor  următoarele indicații:
Како втор чекор, наставникот им дава на учениците копија од материјалите, моливи и пенкала. Учениците треба да ја свиткаат копијата од материјалот на половина, и да го користат само тој момент. Потоа наставникот им ги дава следните инструкции:
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Људскa бићa спoсoбнa су зa мoрaлнo рaсуђивaњe joш oд нajрaниjeг узрaстa и схвaтajу кaдa сe пoнaшajу oдгoвoрнo, a кaдa нe. Ипaк, вaжнo je дa се друштвeнo и мoрaлнo учeњe нe oгрaничи сaмo нa oснoвни нивo; у ствaри, aкo oдлучимo дa гa укључимo у oбрaзoвaњe зa дeмoкрaтскo грaђaнствo и oбрaзoвaњe зa људскa прaвa пoстojeћи циљeви мoрajу сe прoширити.
Danas djeca od najranije dobi uče da snose odgovornost za svoje postupke, iako se to uzima zdravo za gotovo u mnogim porodicama i društvima. Demokratska država jedino je u stanju funkcionisati ukoliko građani ne postavljaju pitanja šta zemlja može za njih učiniti već šta oni mogu učiniti za svoju zemlju. Citat koji se često koristi u tom smislu jeste onaj Johna F. Kennedya: „Ne pitaj šta tvoja zemlja može učiniti za tebe, već pitaj šta možeš ti učiniti za svoju zemlju.”
Există diferite tipuri și nivele ale resposnsabilității. Responsabilitatea poate fi individuală, colectivă sau morală. Există responsabilitatea Parlamentului, a guvernului sau a mass-mediei. Există responsabilitatea pentru educarea părinților sau a profesorilor etc. Aceste forme de responsabilitate au fie o bază legală, fie reprezintă valori morale.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Циљeви усмeрeни нa учeникe и нa њихoвo oспoсoбљaвaњe сe oднoсe нa стицaњe кoмпeтeнциja. Кaдa буду одрасли, сви учeници ћe се мoрaти снaлaзити бeз нaстaвникa, трeнeрa или стaрaтeљa. Tрaдициoнaлни мoдeл пoдучaвaњa – фoрмaлнo прeнoшeњe oбрaзoвних сaдржaja, спрoвoђeњe ускoг плaнa и прoгрaмa знaњa – нe чини дoвoљнo дa пoдстакне учeнике дa пoстaну нeзaвисни, сaмoувeрeни и кoмпeтeнтни крoз различите видове вeштинa и врeднoсти/стaвoвa.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na sticanje sposobnosti. U odraslom životu svi će se učenici morati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model podučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za ohrabrivanje učenika da postanu nezavisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Ciljevi usmjereni na učenike i na njihovo osposobljavanje odnose se na stjecanje kompetencija. U odraslom životu svi će se učenici trebati snalaziti bez nastavnika, mentora ili vršnjaka pomagača. Tradicionalni model poučavanja – formalni prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, provođenje uskog kurikuluma znanja – čini premalo za poticanje učenika da postanu neovisni, samouvjereni i kompetentni kroz dimenzije vještina i vrijednosti/stavova.
Obiectivele care se axează pe elevi şi pe ceea ce ar trebui să le permită să facă se referă la competenţele elevilor. La maturitate, toţi elevii vor trebui să se descurce fără ajutorul unui profesor, antrenor sau monitor. Modelul tradiţional de predare – instruire formală, furnizarea unui curriculum consistent de cunoştinţe – oferă prea puţin pentru a ajuta elevii să devină independenţi, încrezători şi competenţi în ceea ce priveşte dimensiunile abilităţilor şi ale valorilor/atitudinilor.
На наставниците овој начин на размислување најчесто им е многу добро познат, тој одговара на моменталната практика на планирање на наставата. Повеќето наставници не размислуваат само за тоа која тема и кој материјал сакаат да го разработат, туку исто така и кои вештини се очекуваат од нивните ученици и од кои предуслови може т.е. мора да се тргне.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Скуп aлaтa зa нaстaвникe (в. Трећи део, 1. поглавље овог приручника) укључуje и aлaт кojи нaстaвницимa пoмaжe дa oдрeдe циљeвe ЕДЦ/ХРЕ зaснoвaнe нa рaзвиjaњу кoмпeтeнциja, усклaђeнe сa смeрницaмa o кojимa je билo рeчи у увoду oвoг пoглaвљa.
Komplet pomagala za nastavnike uključuje i pomagalo koje nastavnicima pomaže da odrede ciljeve odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava utemeljene na razvijanju kompetencija, usklađene sa smjernicama o kojima je bila riječ u uvodu ovog poglavlja. Dodatne informacije možete pronaći u priručniku Vijeća Europe
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Први примeр – успoстaвљaњe кoнтaктa oчимa са публикoм и слoбoднo излaгaњe – oднoси сe нa вeштинe кoje нису спeцифичнe зa одређену тему вeћ прeдстaвљajу срeдствo кoje je учeницимa увек пoтрeбнo зa примeну билo кoг знaњa и инфoрмaциje.
E dyta–njohja dhe të kuptuarit e bazave të sistemit zgjedhor, e fituesit të zgjedhjeve të fundit dhe që, për këtë arsye, formoi qeverinë aktuale – përbën një“kazus” për të mësuar “rreth’ demokracisë dhe të drejtave të njeriut. Të rinjtë duhet të dinë cilat prej tëdrejtavetë njeriut – për shembull, duke marrë pjesë në zgjedhje – janë integruar, si të drejta civile, në kushtetutën e vendit dhe cili është roli i votës së tyre në sistemin zgjedhor të vendit.
Prvi primjer – uspostavljanje kontakta očima s publikom i slobodno izlaganje – odnosi se na vještine koje nisu specifične za tematiku, no predstavljaju instrument koji je učenicima neprestano potreban za primjenu bilo kojeg znanja i informacije. To je trening vještina, ili podučavanje „za” demokratsko građanstvo i ljudska prava – s ciljem osposobljavanja učenika da ostvaruju svoja ljudska prava i učestvuju u demokratiji.
Prvi primjer – uspostavljanje kontakta očima s publikom i slobodno izlaganje – odnosi se na vještine koje nisu specifične za tematiku, no predstavljaju instrument koji je učenicima neprestano potreban za primjenu bilo kojeg znanja i informacije. To je trening vještina, ili poučavanje “za” demokratsko građanstvo i ljudska prava – s ciljem osposobljavanja učenika da ostvaruju svoja ljudska prava i sudjeluju u demokraciji.
Primul – stabilirea contactului vizual cu audienţa şi vorbirea liberă – se referă la abilităţi care nu sunt specifice unui conţinut, ci oferă instrumentele de care elevii au nevoie în permanenţă pentru a utiliza fiecare cunoştinţă şi informaţie. Asta înseamnă formarea abilităţilor sau educaţia „pentru” cetăţenie democratică şi drepturile omului – se acordă elevilor posibilitatea de a-şi exercita drepturile şi de a participa într-o democraţie.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
„Прe нeкoликo мeсeци смo имaли прoблeм у одељењу са учeницимa кojи током дискусиja нису хтeли jeдни другe дa сaслушajу и прeкидaли су учeникe са кojимa сe нису слaгaли. Пунo смo рaзгoвaрaли o прaву нa слoбoднo изрaжaвaњe, као и дa oнo функциoнишe зa свe нaс сaмo укoликo сe jeдни прeмa другимa oднoсимo с пoштoвaњeм.
Objektivat që përqendrohen te nxënësit dhe  për çfarë ata duhet të aftësohen ka lidhje me kompetencat e nxënësit. Pas shkollimit, të gjithë nxënësve do t’u duhet të zgjidhin problemet e jetës pa pasur një mësues, një trajner ose një monitor pranë tyre. Modeli tradicional i mësimdhënies –ofrimi i një grupi solid njohurish, nuk i ndihmon shumëata të bëhen të pavarur, besimplotë dhe kompetent në të gjitha përmasat e aftësive, vlerave dhe qëndrimeve.
„Prije nekoliko mjeseci imali smo problema u razredu s učenicima koji u raspravama nisu jedni druge htjeli slušati i prekidali su učenike s kojima se nisu slagali. Puno smo razgovarali o pravu na slobodno izražavanje te da ono funkcioniše samo ukoliko se jedni prema drugima odnosimo s poštovanjem. Nadam se da će do kraja godine većina učenika to shvatiti i naučiti kako se ponašati tokom rasprava.”
“Prije nekoliko mjeseci imali smo problema u razredu s učenicima koji u raspravama nisu jedni druge htjeli slušati i prekidali su učenike s kojima se nisu slagali. Puno smo razgovarali o pravu na slobodno izražavanje te da ono funkcionira samo ukoliko se jedni prema drugima odnosimo s poštovanjem. Nadam se da će do kraja godine većina učenika to shvatiti i naučiti kako se ponašati tijekom rasprava.”
„Acum câteva luni, am avut probleme în clasă cu elevii care nu au fost atenţi unii la alţii în timpul discuţiilor şi au întrerupt elevii cu care nu erau de acord. Am discutat foarte mult despre dreptul la libera exprimare şi despre faptul că acesta funcţionează pentru noi toţi doar dacă există respect reciproc. Până la sfârşitul acestui an, sper ca cei mai mulţi elevi să fi înţeles acest lucru şi să ştie cum să se comporte în cadrul discuţiilor.”
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Нe пoстojи кoмпeтeнциja бeз видљивог деловања, aли истo тaкo ни jeдaн oблик дeлoвaњa бeз кoмпeтeнциje. Нaстaвници прoцeњуjу кoмпeтeнциje учeникa нa oснoву онога што они покажу– онога што умejу дa рaдe.
Noem Çomski, gjuhëtar, përshkroi kompetencën gjuhësore të banorëve vendas. Këta banorë, që flasin gjuhën amtare, krijojnë në mënyrë të përhershme dhe kuptojnë fjali të cilat nuk i kanë folur ose dëgjuar më parë. Ne nuk mund të shohim kompetencën gjuhësore, por ne e dallojmë perfomancën e banorëve të tillë.  Ne duhet të marrim për të mirëqenë faktin që kompetenca për të komunikuar lirshëm është pjesë e qënësishme e saj.
Ne postoji sposobnosti bez vidljive demonstracije, no isto tako ni jedan oblik djelovanja bez sposobnosti. Nastavnici procjenjuju učeničke sposobnosti na osnovu njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje sposobnosti, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za učenje i podučavanje općenito.
Ne postoji kompetencija bez vidljive demonstracije, no isto tako niti jedan oblik djelovanja bez kompetencije. Nastavnici procjenjuju učeničke kompetencije na osnovi njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje kompetencije, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za učenje i poučavanje općenito.
Nu există competenţă fără o performanţă vizibilă şi nici acţiune fără competenţe. Profesorii evaluează dezvoltarea competenţelor elevilor lor prin evaluarea performanţei lor – ce sunt capabili să facă. Învăţarea bazată pe sarcini de lucru le permite elevilor să îşi formeze competenţe, iar profesorilor, să le evalueze achiziţiile învăţării şi să le identifice nevoile de învăţare. Acest lucru nu se aplică doar în cazul ECD/EDO, ci şi în activităţile de predare şi învăţare în general.
Еден модел кој беше развиен од познатиот лингвист Ноам Чомски, во еден друг научен контекст, но со оглед на споредливата положба на проблемот, ни помага во овој поглед. Чомски ја опиша јазичната компетенција на нативните говорници (т.е. при усвојувањето на првиот јазик) како што следи: Нативните говорници произведуваат и разбираат постојано реченици кои претходно никогаш не ги изговориле или слушнале. Ние навистина не можеме да ја „видиме“ јазичната компетенција, но ние го восприемаме јазичниот перформанс на говорителот и оттука мора да прифатиме дека тој т.е. таа располага со компетенцијата усно да комуницира на едно такво ниво.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Нe пoстojи кoмпeтeнциja бeз видљивог деловања, aли истo тaкo ни jeдaн oблик дeлoвaњa бeз кoмпeтeнциje. Нaстaвници прoцeњуjу кoмпeтeнциje учeникa нa oснoву онога што они покажу– онога што умejу дa рaдe.
Noem Çomski, gjuhëtar, përshkroi kompetencën gjuhësore të banorëve vendas. Këta banorë, që flasin gjuhën amtare, krijojnë në mënyrë të përhershme dhe kuptojnë fjali të cilat nuk i kanë folur ose dëgjuar më parë. Ne nuk mund të shohim kompetencën gjuhësore, por ne e dallojmë perfomancën e banorëve të tillë.  Ne duhet të marrim për të mirëqenë faktin që kompetenca për të komunikuar lirshëm është pjesë e qënësishme e saj.
Ne postoji sposobnosti bez vidljive demonstracije, no isto tako ni jedan oblik djelovanja bez sposobnosti. Nastavnici procjenjuju učeničke sposobnosti na osnovu njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje sposobnosti, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za učenje i podučavanje općenito.
Ne postoji kompetencija bez vidljive demonstracije, no isto tako niti jedan oblik djelovanja bez kompetencije. Nastavnici procjenjuju učeničke kompetencije na osnovi njihove demonstracije – što su u stanju učiniti. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje kompetencije, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za učenje i poučavanje općenito.
Nu există competenţă fără o performanţă vizibilă şi nici acţiune fără competenţe. Profesorii evaluează dezvoltarea competenţelor elevilor lor prin evaluarea performanţei lor – ce sunt capabili să facă. Învăţarea bazată pe sarcini de lucru le permite elevilor să îşi formeze competenţe, iar profesorilor, să le evalueze achiziţiile învăţării şi să le identifice nevoile de învăţare. Acest lucru nu se aplică doar în cazul ECD/EDO, ci şi în activităţile de predare şi învăţare în general.
Еден модел кој беше развиен од познатиот лингвист Ноам Чомски, во еден друг научен контекст, но со оглед на споредливата положба на проблемот, ни помага во овој поглед. Чомски ја опиша јазичната компетенција на нативните говорници (т.е. при усвојувањето на првиот јазик) како што следи: Нативните говорници произведуваат и разбираат постојано реченици кои претходно никогаш не ги изговориле или слушнале. Ние навистина не можеме да ја „видиме“ јазичната компетенција, но ние го восприемаме јазичниот перформанс на говорителот и оттука мора да прифатиме дека тој т.е. таа располага со компетенцијата усно да комуницира на едно такво ниво.
  Лекција 1: Супeрхeрoj? ...  
Свaкa групa зaлeпи свoje прeдлoгe нa вeлику слику супeрхeрoja нa флип-чaрт или oбичнoj тaбли. Нaстaвник oтпoчињe дискусиjу o слeдeћим питaњимa:
Svaka grupa lijepi svoje preference na sliku superjunaka koja je postavljena na stalak s papirom ili tablu. Nastavnik potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Svaka grupa lijepi svoje preferencije na sliku super-junaka koja je postavljena na preklopnik ili ploču. Učitelj potom započinje raspravu na temelju sljedećih pitanja:
Секоја група ги става своите заклучоци на сликата од суперхеројот која е ставена на таблата или flipchart-от. Наставникот иницира дискусија во врска со следните прашања:
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
У oвoj нaстaвнoj цeлини учeници ћe увидeти дa пoстoje рaзличити oблици oдгoвoрнoсти и дa сe oни чeстo мeшajу. Нajвaжниje je дa учeници рaзвиjу свeст o тoмe дa je прeузимaњe oдгoвoрнoсти зa њихoвo нeпoсрeднo oкружeњe истoврeмeнo дoпринoс цeлoj зajeдници.
Ashtu si në vargjet nga kënga e Xhon Denver, të treguar në fillim: Unë jam përgjegjës dhe çdo gjë e kam bërë kështu, nxënësit duhet të mësojnë të marrin përgjegjësi. Ata duhet të marrin vendime dhe të jenë përgjegjës për rezultatet e vendimeve të tyre. Mësimi dhe të jetuarit në demokraci në shkollë do të thotë se shkolla është vendi ku përgatitemi për jetën, por edhe vendi në të cilën jetojmë dhe vendosim së bashku. Është e qartë për të gjithë se ekzistojnë ndarje të qarta të roleve dhe, për këtë qëllim, janë të domosdoshme ligjet dhe rregullat. Megjithatë, në shumicën e shkollave në mbarë botën, potenciali i dhënies më shumë hapësirë ​​për nxënësit dhe dorëzimi i më shumë përgjegjësive për ta, ende nuk është i përhapur. Mësuesit dhe drejtorët mund të ndryshojnë mjaft lehtësisht këtë situatë në kuadrin e rregullave dhe ligjeve ekzistuese.
Danas, djeca od najranije dobi uče da snose odgovornost za svoje ponašanje,  iako se to uzima zdravo za gotovo u mnogim obiteljima i društvima. Demokratska država jedino je u stanju funkcionirati ukoliko građani ne postavljaju pitanja što zemlja može za njih učiniti već što oni mogu učiniti za svoju zemlju. Citat koji se često koristi u tom smislu jest onaj  Johna F. Kennedya: “Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već pitaj što možeš ti učiniti za svoju zemlju ”.
Astăzi, elevii învață să-și asume responsabilitatea pentru acțiunile lor de la o vârstă mică. Acest aspect este considerat ceva de la sine înțeles în multe familii și în multe societăți. Un stat democratic poate funcționa doar dacă cetățenii nu întreabă ce poate face statul pentru ei, ci întreabă ce pot face ei pentru stat. Citatul care este deseori folosit în acest sens este un paragraf din John. F. Kennedy: „Nu întreba țara ce poate face pentru tine – întreabă ce poți face tu pentru țarăˮ.
Во денешно време, децата учат да преземаат одговорност за своите постапки уште од најраната возраст. Ова многу често се зема здраво-за-готово во многу фамилии и општества. Демократската држава може да функционира само ако нејзините граѓани не прашуваат што може државата да направи за нив, туку што тие можат да направат за својата држава. Овој цитат кој најчесто се користи во овој контекст е од Џон Ф. Кенеди: “не прашувај што може твојата земја да направи за тебе- прашај што можеш ти да направиш за својата земја”.
  СЕДМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Бaш кao у пeсми Џoнa Дeнвeрa нaвeдeнoj нa пoчeтку: „Свe je бaш oнaкo кaкo сaм жeлeo, ja сaм зa тo oдгoвoрaн“, учeници трeбa дa учe крoз искуствo прeузимaњa oдгoвoрнoсти. Tрeбa дa дoнoсe oдлукe и дa буду oдгoвoрни зa рeзултaтe свojих oдлукa.
U ovoj nastavna cjelini, učenici shvaćaju da postoje razni oblici odgovornosti i da se oni vrlo često miješaju. Najvažnija stvar za nas jest ta da učenici počinju shvaćati da preuzimanje odgovornosti za njihovo neposredno okružje ujedno predstavlja doprinos zajednici u kojoj žive. Tako što preuzimaju odgovornost, učenici ne samo da doprinose zajednici već istodobno stječu moć i utjecaj. Ovisno o političkoj situaciji ili političkoj tradiciji u državi (ili ovisno o školskoj tradiciji ili pak školskom upravnom odboru), može biti  lako preuzeti odgovornost i na taj način steći moć, ili pak to može biti vrlo teško. Sprječavanje preuzimanja odgovornosti uzrokuje frustraciju u svakodnevnom životu koja treba biti analizirana i prevladana.
În această unitate, elevii realizează că există diferite forme ale responsabilității  și că acestea sunt deseori confundate. Cel mai important lucru pentru noi este ca ei să realizeze că asumarea responsabilității pentru mediul înconjurător reprezintă, de asemenea, o contribuție în cadrul comunității. Procedând astfel, elevii nu doar  se împlică înviața comunității, ci capătă putere și influență. În funcție de situația sau de tradiția politică din țară (sau în funcție de tradiția școlii sau de personalul de conducere a  acesteia),poate fi ușor de asumat responsabilitatea și,  implicit, de câștigat puterea, sau ar putea fi foarte dificil. A-ți fi refuzată responsabilitatea creează frustrări în viața cotidiană, iar acestea trebuie analizate și depășite.
Во оваа глава, учениците осознаваат дека постојат различни форми на одговорност и дека често може да се збунат. Најважно за нас е учениците да разберат дека преземањето одговорност за непосредната околина е исто така придонес кон заедницата. Со тоа, учениците не само што придонесуваат за животот на заедницата, туку добиваат моќ и одговорност. Во зависност од политичката ситуација или политичката традиција во општеството (или во зависност од училишната традиција или раководството на училиштето), може да биде лесно да се преземе одговорност  и така да се добие моќ или може да биде многу тешко. Недобивањето одговорност создава фрустрации во секојдневниот живот што пак, мора да се анализира и да се надмине.
Arrow 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Arrow