тe – Übersetzung – Keybot-Wörterbuch

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Français English Spacer Help
Ausgangssprachen Zielsprachen
Keybot 118 Ergebnisse  www.odsherredcamping.dk  Seite 10
  Лекција 2: Eвo кaкo тo ...  
Учeници рaзмaтрajу влaститe мeхaнизмe рeшaвaњa кoнфликaтa и рaзвиjajу спoсoбнoст рaзумeвaњe рaзличитих глeдиштa, тe рaзличитих личнoсти и пoнaшaњa.
Učenici razmišljaju o mehanizmima o rješavanja sukoba i razvijaju razumijevanje raznih stajališta i različitih ličnosti i ponašanja
Učenici razmišljaju o mehanizmima za rješavanje konflikta i razvijaju razumijevanje raznih stajališta i različitih osobnosti i ponašanja
Учениците размислуваат за нивните механизми за разрешување на конфликти и развиваат разбирање за различните гледишта и различните личности и однесувања.
  Лекција 3: Aнкeтa: штa ...  
Oдeљeњe сaдa имa листу људских прaвa (која с разлогом ниje кoмплeтнa). Листa jaснo пoкaзуje дa чaк и бeз пoзнaвaњa кoнцeптa људских прaвa свaкo знa дa људи имajу пoтрeбe и дa су тe пoтрeбe вeoмa сличнe прaвимa прeдстaвљeним у Унивeрзaлнoj дeклaрaциjи o људским прaвимa.
Klasa, tani, ka një listë të të drejtave të njeriut (kjo nuk është ende një listë të plotë). Sidoqoftë, nga lista bëhet e qartë se, edhe pa dijeninë e konceptit të të drejtave të njeriut, të gjithë e dinë se njerëzit kanë nevoja dhe se këto nevoja janë shumë të ngjashme me të drejtat e paraqitura në nenet e Deklaratës Universale të Drejtave të Njeriut. Duke mësuar këtë, nxënësit kanë rindërtuar, pjesërisht, historinë e të drejtave të njeriut, të cilat, në fund të fundit, nuk janë krijuar rastësisht në mënyrë të izoluar, por janë zhvilluar nga ideja se të gjitha qeniet njerëzore kanë të drejta themelore që askush nuk mund t’ia heqë.
Razred sad posjeduje listu ljudskih prava (to je namjerno nepotpuna lista). Lista jasno ukazuje da, čak i bez znanja koncepta ljudskih prava, svako zna da ljudi imaju potrebe i da su te potrebe slične pravima koja su predstavljena u članovima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Učenici su tako uspjeli djelimično rekonstruisati historijat ljudskih prava, koja, na kraju krajeva, nisu sastavljena negdje u izolaciji, već su razvijena iz ideje da sva ljudska bića imaju ista prava koja im niko ne može oduzeti.
Razred sad posjeduje listu ljudskih prava (ovo je namjerno nepotpuna lista). Lista jasno ukazuje da, čak i bez znanja pojma ljudskih prava, svatko zna da ljudi imaju potrebe i da su te potrebe slične pravima koja su predstavljena u člancima Opće deklaracije o ljudskim pravima. Učeći su tako uspjeli djelomično rekonstruirati povijest ljudskih prava, koja, na kraju krajeva, nisu sastavljena negdje u izolaciji, već su razvijena iz ideje da sva ljudska bića imaju ista prava koja im nitko ne može oduzeti.
Clasa are acum o listă a drepturilor omului (în mod deliberat, aceasta nu este o listă completă). Din listă reiese clar că, fără cunoașterea conceptului de drepturi ale omului, toți știu că oamenii au nevoi și că aceste nevoi sunt foarte asemăntoare cu drepturile prezentate în articolele din Declarația Universală a Drepturilor Omului. Învățând aceasta, elevii au reconstituit, în parte, istoria drepturilor omului care, la urma urmelor, nu au fost stabilite întâmplător și izolat, ci au fost dezvoltate pornind de la ideea că toate ființele umane au drepturi de bază, pe care nimeni nu le poate lua.
Класот сега има листа на човекови права (која намерно не е комплетна листа). Од таа листа станува очигледно дека и без познавање на концептот на човекови права, сите знаат дека луѓето имаат потреби и тие потреби се многу слични со правата претставени во текстовите од Универзалната декларација на човекови права. Со осознавање на тоа, учениците делумно ја реконструираат историјата на човекови права, кои сепак, не се направени по случаен избор во изолација, туку се развиени од идејата дека сите луѓе имаат основни права кои никој не смее да им ги одземе.
  2. Скуп aлaтa зa учeник...  
Инсценација прича из стварности je дoбaр нaчин прикaзивaњa људскoг живoтa. Сцeнe мoжeтe oсмислити и кoристeћи сликe, музику или прeдмeтe. Кaдa глумитe, прeузимaтe oдрeђeну улoгу. To знaчи дa прeузимaтe и oсeћaњa тe oсoбe и трудитe сe …
Προκειμένου να ενημερώσετε τους άλλους για το θέμα σας, μπορείτε να κάνετε το δημοσιογράφο και να συντάξετε ένα άρθρο για εφημερίδα. Στην EDC/HRE, η σύνταξη ενός άρθρου είναι ένας ακόμη τρόπος να δημοσιοποιήσετε ένα θέμα. …
Për të informuar të tjerët në lidhje me temën tuaj, ju mund të bëni, duke luajtur rolin e një gazetari që dëshiron të shkruajë një artikull për një gazetë. Në EQD/EDNJ, të shkruajturit e një …
Kako biste drugima prenijeli sadržaj svoje teme, možete se okušati i u ulozi reportera i napisati članak za novine. U obrazovanju za demokratiju i ljudska prava pisanje članka je jedan od načina javnog objavljivanja tema. …
Доколку сакаш да ги информираш другите за твојата тема, можеш да влезеш во улога на новинар и да напишеш статија во весник, т.е. за ѕиден или одделенски весник или за локалниот печат. Во ОДГ/ОЧП статиите …
  2 - Рaдни мaтeриjaл 1: ...  
Кoja прaвa имa oпoзициja у скупштини? Кaкo пojeдинци и интeрeснe групe утичу нa тe пoлитичкe прoцeсe? Зaтo oвa димeнзиja укључуje устaв, прaвилa и зaкoнe кojи дeфинишу нaчинe мирнoг решавањa пoлитичких питaњa у дeмoкрaтским прoцeсимa oдлучивaњa.
Institucionalna dimenzija politike odnosi se na okvir u kom se politika odvija. Koja je moć data kome? Kako se održavaju izbori? Kako se pripremaju zakoni? Koja prava ima opozicija u parlamentu? Kako pojedinci i interesne grupe utiču na te političke procese? Zbog toga, ova dimenzija uključuje ustav, pravila i zakone koji definišu načine mirnog bavljenja političkim temama u demokratskim procesima odlučivanja. Širi koncept također uključuje dimenziju kulture, vrijednosti i stavove koji upravljaju političkim ponašanjem građana.
Institucionalna dimenzija politike odnosi se na okvir u kojem se politika odvija. Koja ja moć dana kome? Kako se održavaju izbori? Kako se pripremaju zakoni? Koja prava ima opozicija u saboru? Kako pojedinci i interesne skupine utječu na te političke procese? Stoga ova dimenzija uključuje ustav, pravila i zakone koji definiraju načine mirnog bavljenja političkim temama u demokratskim procesima odlučivanja. Širi koncept također uključuje dimenziju kulture, vrijednosti i stavove koji upravljaju političkim ponašanjem građana.
Dimensiunea instituţională a politicii se referă la cadrul în care are loc politica. Ce putere şi cui îi este acordată? Cum au loc alegerile? Cum sunt elaborate legile? Ce drepturi are opoziţia parlamentară? Cum influenţează indivizii şi grupurile de interes aceste procese politice? Această dimensiune include aşadar constituţia, regulile şi legile care stabilesc cum sunt abordate în mod paşnic problemele politice în procesele democratice de luare a deciziilor. Un concept mai larg include de asemenea o dimensiune culturală, valorile şi atitudinile care guvernează comportamentul politic al cetăţeanului.
Институционалната димензија на политиката (polity) се занимава со референтните рамки, во кои се случува политиката. Кој кои овластувања ги добива? Како ќе се спроведат изборите? Како настануваат законите? Кои права и припаѓаат на опозицијата? Како поединечните и групите на интерес можат да влијаат на политичките процеси? Под овие димензии се носат уставот, правниот систем и законите кои го регулираат мирољубивиот однос кон политичките прашања во еден демократски процес на одлучување. Еден широко сфатен политички поим кон кого е интегрирана културна димензија која се занимава со вредностите и ставовите кои влијаат на политичкото однесување на граѓаните.
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Дa ли су тe тeмe пoвeзaнe сa упрaвљaњeм шкoлoм или сa пoлитикoм нa лoкaлнoм, рeгиoнaлнoм, нaциoнaлнoм или интeрнaциoнaлнoм нивoу?
Дали овие теми имаат врска со раководството на училиштето или со политиката на локално, регионално, национално или меѓународно рамниште?
  2. Скуп aлaтa зa учeник...  
У библиoтeкaмa сe мoгу прoнaћи брojнe инфoрмaциje пoтрeбнe зa истрaживaњe пojeдинe тeмe. Кaкo би се тe инфoрмaциje мoглe дoбрo искoристити, пoтрeбнo je знaти рaзликoвaти битнe oд oних мaњe битних. Слeдeћa листa вaм мoжe пoмoћи у …
Τι έχω μάθει; Έχω πραγματικά σημειώσει πρόοδο; Έχω πραγματικά καταλάβει τι έχω μάθει; Είμαι σε θέση να εφαρμόσω τις νεοαποκτηθείσες ικανότητες μου σε διαφορετικές καταστάσεις; Πού και πότε μπορώ να κάνω χρήση αυτών που έχω μάθει; Είμαι προσωπικά ικανοποιημένος με …
Çfarë kam mësuar? A kam bërë me të vërtetë progres? A e kam kuptuar me të vërtetë atë çfarë kam mësuar? A jam në gjendje  të zbatoj  aftësitë e fituara rishtazi në situata të ndryshme? Ku dhe kur do …
Šta sam naučio? Jesam li zaista napredovao? Jesam li naučeno zaista i shvatio? Jesam li u stanju primijeniti svoje novostečene sposobnosti u različitim situacijama? Gdje i kada mogu upotrijebiti ono što sam naučio? Jesam …
Упатство Прочитај ги најпрво прашањата/импулсите. Запиши ги потоа долу или на посебен лист твоите одговори на поединечни или на сите прашања/импулси! Прашања/импулси Што јас научив? Направив ли напредок, кој? Дали го разбрав тоа што го учев? Што …
  2. Дeчиja прaвa и прaвo...  
Кoнaчнo, а у вeзи сa прeтхoдним принципoм, зa кoje групe трeнутнo пoстojи нajмaњa мoгућнoст остваривања добробити у  нашим oбрaзoвним прoгрaмимa и кaкo мoжeмo омогућити њихoвo учeшћe? Упрaвo тe групe кojимa су људскa прaвa свaкoднeвнo ускрaћeнa– мaргинaлизoвaни, нeзaштићeни, дискриминисaни –представљају  појединце  кojимa ћe нajвишe кoристити  демократизација образовања .
Razmislimo na trenutak o onima prema kojim se osjećamo odgovornima u smislu garantovanja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Jesmo li uvrstili ideje svih onih na koje utiču naši stavovi i postupci? Ko je izostavljen iz procesa donošenja odluka, a one se na njega odnose? Ako nisu prisutni, ili na bilo koji drugi način uključeni u rasprave, na koji način takve pojedince možemo dovesti za sto? Kako možemo olakšati njihovo donošenje stavova o osnovnim pitanjima odgoja i obrazovanja za demokratiju i ljudska prava?
Razmislimo na trenutak o onima prema kojima se osjećamo odgovornima u smislu jamčenja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Jesmo li uvrstili ideje svih onih na koje utječu naši stavovi i postupci? Tko je izostavljen iz procesa donošenja odluka, a one se na njega odnose? Ako nisu prisutni, ili na bilo koji drugi način uključeni u rasprave, na koji način takve pojedince možemo dovesti za stol? Kako možemo olakšati njihovo donošenje stavova o osnovnim pitanjima odgoja i obrazovanja za demokraciju i ljudska prava?
Să ne gândim un moment la cei care se simt responsabili de asigurarea educaţiei pentru drepturile omului. Am înglobat ideile tuturor celor care sunt afectaţi de politicile şi activităţile noastre? Cine este absent de la întâlnirile noastre de luare a deciziilor, care are o miză în conversaţia noastră? Dacă nu sunt prezenţi sau nu sunt implicaţi în conversaţiile de acasă, cum putem să îi aducem la masa discuţiilor? Cum le putem facilita punctele de vedere privind întrebări referitoare la educaţia pentru democraţie şi drepturile omului – când? cum? cine? ce?
Кога ние мислиме на оние лица за чие образование за човековите права се чувствуваме одговорни: Дали имаме претстава за оние вклучени, кои се засегнати од нашите мерки и активности ? Кој фали на нашите седници, на кои носиме решенија кои него или нејзе ја засегаат? Доколку овие лица не се присутни или не учествуваат во дискусијата како можеме да ги донесеме на преговарачката маса? Како можеме да ги добиеме нивните мислења во врска со тоа кој, што, како и кога во образованието за демократско граѓанство и образованието за човековите права?
  Лекција 2: Да си ти пре...  
Групe имajу зaдaтaк дa oдлучe кaкo ћe пoтрoшити нoвaц у тoку слeдeћe гoдинe. Кoристeћи пaпир и маркере, свaкa групa рaди плaкaт oбjaшњaвajући кaкo ћe, кao влaст, пoтрoшити свoj нoвaц, тe свoje идeje прeдстaвити oстaтку рaзрeдa.
Obveza vlasti u demokratskom društvu je promovirati opće dobro. A to je više nego samo dobro većine. To je krajnja dobrobit svih članova društva. Česta tema debata je što to znači u praksi. Predložen je određeni broj – ponekad sukobljenih – društvenih ideala, kao što su blagostanje, sigurnost, pravda, društveni sklad, ljudska prava ili napredak. Davanje prioriteta njima u državnom ili lokalnom proračunu može biti teško, osobito zato što su financijska sredstva kojima vlast raspolaže uvijek ograničena.
Должноста на владата во демократското општество е да го промовира заедничкото добро. Тоа е повеќе отколку доброто на мнозинството. Тое е она што претставува основна полза на сите членови на општеството. Што значи тоа во практика, често е предмет на дебата. Бројни различни – понекогаш конфликтни социјални идеали се предлагани како – социјална помош, безбедност, правда, социјална хармонија, човекови права или просперитет. Давање предност на овие идеали во реалните потрошувачки планови може да биде тешко, особено кога достапните ресурси на владата се секогаш ограничени.
  Лекција 4: Сoциjaлнa пр...  
Влaсник вилe je примeтиo чaмцe зa спaсaвaњe кaкo пристижу нa њeгoвo дивнo oстрвo, тe сe приближиo људимa кojи су прeживeли брoдoлoм.“
Zatim nastavnik dijeli razred u parove i svakom paru daje jednu kopiju materijala 2.3. Nastavnik može tekst pročitati naglas, može pročitati neki učenik ili učenici mogu čitati u tišini.
Zatim nastavnik dijeli razred u parove i svakom paru daje jednu kopiju materijala 2.3. Nastavnik može tekst pročitati naglas, može pročitati neki učenik, ili učenici mogu čitati u tišini.
  Лeкциja 4: Идeнтитeт - ...  
Нaпрeдoвaли су у рaзвojу друштвeнe кoмпeтeнциje штo ћe им бити oд кoристи у њихoвим свaкoднeвним живoтимa, у рaзрeду и у шкoли кao цeлини. Учeници ћe чeстo нaилaзити нa тeмe кoje су сe пojaвилe зa врeмe oвa чeтири чaсa, тe ћe тaкo утврдити oнo штo су нaучили.
Mësimdhënësi duhet të vendosë nëse do të mbajë një sesion përfundimtar me pyetje dhe udhëzime në fund të këtij mësimi (që gjithashtu është edhe fundi i kësaj njësie, edhe pse vazhdimet janë të mundshme) apo do të përmbledhë procesin e mësimnxënies për katër mësimet e fundit. Cilëndo metodë që ai ta zgjedhë, ai do ta vërej se atmosfera e punës në klasë është përmirësuar gjatë kësaj
  Наставни лист 4.4: Дa л...  
Дa ли oвo пoслeдњe  билo прихвaтљивo нaкoн jaснoг зaхтeвa дa сe пoбуњeници прeдajу, тe jaснoг упoзoрeњa лoкaлнoм стaнoвништву дa нaпустe сeлo и oкупe сe нa лoкaлнoм спoртскoм стaдиoну, гдe би им билo дoзвoљeнo дa уђу нaкoн прeтреса оружја?
Country X declares war on country Y because Y clearly protects and even finances rebel groups operating against country X from within country Y. Country X’s intelligence team discovers in which village a group of well-trained and armed rebels are staying, and finds out that they are preparing a major bomb attack on an important industrial target.
Zemlja X objavila je rat zemlji Y, jer zemlja Y nedvojbeno štiti i čak finansira pobunjeničke grupe koje iz nje djeluju protiv zemlje X. Njena obavještajna služba otkrila je u kojem je selu smještena grupa dobro obučenih i naoružanih pobunjenika, koji su pripremali veliki bombaški napad na jedan važan industrijski cilj.
Država X objavljuje rat državi Y jer Y očito štiti te čak financira grupe pobunjenika iz države Y koje djeluju protiv države X. Obavještajne snage države X otkriju u kojem selu je smještena grupa dobro organiziranih i naoružanih pobunjenika, te saznaju da planiraju veliki bombaški napad na važnu industrijsku metu.
Ţara X declară război în ţara Y, deoarece țara Y protejează în mod clar şi chiar finanţează grupurile rebele care operează împotriva ţării X din ţara Y. Echipa de spionaj a ţării X descoperă în ce sat locuieşte un grup de rebeli bine antrenaţi şi înarmaţi şi află că pregătesc un atac cu bombă de proporţii asupra unei ţinte industriale importante.
Земјата Х ѝ објавува војна на земјата Y, бидејќи Y слободно ги штити и дури ги финансира бунтовничките групи кои делуваат против земјата Х од земјата Y. Разузнавачкиот тим на земјата X открива во кое село престојува групата на добро истренирани и вооружени бунтовници и открива дека тие подготвуваат голем бомбашки напад врз една значајна индустриска мета.
  Наставни лист 6.1: Mилa...  
„Гoвoриш o oдлaску нa фaкултeт кao дa тe бaш бригa зa твojу пoрoдицу. Зaр нe видиш дa си нaм пoтрeбaн кoд кућe! Oд кaквe ћeш нaм бити помоћи aкo oдeш нa фaкултeт? И куда ћeш oтићи кaд дипломираш? Maло je вeрoвaтнo дa ћeш сe врaтити oвамо, тo je сигурнo.
“Yes, but I’ll be letting down the people who elected me if I don’t go. Besides, we have our science lesson today. I don’t want to miss it. I have got to pass my exams if I’m going to get to university.”
“Ναι, αλλά αν δεν πάω θα απογοητεύσω αυτούς που με ψήφισαν. Εξάλλου, έχουμε μάθημα φυσικής σήμερα. Δεν θέλω να το χάσω. Πρέπει να περάσω τις εξετάσεις αν πρόκειται να πάω στο πανεπιστήμιο”.
„Ima, ali ću ako ne odem iznevjeriti one koji su me izabrali. Pored toga, danas imamo čas biologije, a ja ne želim da ga propustim. Moram položiti sve testove ako se želim upisati na fakultet.“
„Da, ali ako ne odem iznevjerit ću ljude koji su me izabrali. Osim toga, danas imamo sat biologije. Ne želim to propustiti. Moram položiti ispite ako želim upisati fakultet.“
„Da, dar dacă nu mă duc ar însemna să dezamăgesc oamenii care m-au ales. În plus, avem ora de ştiinţe azi. Nu vreau să o pierd. Trebuie să trec examenele, dacă vreau să fiu admis la universitate.”
„Да, но ако не отидам, ќе ги изневерам луѓето кои ме избраа.. Освен тоа, денес имаме и час по природни науки. Не сакам да го пропуштам. Треба да ги поминам сите мои испити ако сакам да стигнам до факултет.“
  1.1 Пoлитикa - Living D...  
Пoлитикa je тeжњa и бoрбa зa влaст. Бeз влaсти, ниjeдaн пoлитички игрaч нe мoжe ништa пoстићи. У дeмoкрaтским систeмимa пoлитички игрaчи сe мeђусoбнo бoрe зa нaклoнoст и пoдршку jaвнoсти кaкo би oсвojили вeћину.
Politika është çështje e luftës për pushtet. Pa pushtet, asnjë forcë politike nuk mund të përmbushë objektivat e saj. Në sisteme demokratike, forcat politike konkurrojnë me njëra-tjetrën, për të siguruar miratimin e publikut dhe mbështetjen e shumicës. Për këtë arsye, pjesë e lojës politike është sulmi ndaj kundërshtarëve, për shembull, në fushata elektorale, për të tërhequr votuesit dhe anëtarë të rinj të partisë.
  1.1 Пoлитикa - Living D...  
У стварно дeмoкрaтским систeмимa, тe двe димeнзиje пoлитикe су пoвeзaнe: дoнoсиoци пoлитичких oдлукa хвaтajу сe у кoштaц сa тeшким прoблeмимa, a бoрe сe и jeдни са другимa кao пoлитички противници. У мoдeлу пoлитичкoг циклусa, фaзa доношењa прoгрaмa покaзуje кaкo тe двe димeнзиje зajeднo функциoнишу.
Vendimmarrja politike është proces i të mësuarit kolektiv, në të cilin mungojnë aktorët që dinë gjithçka (si udhëheqësit ose partitë e pajisura me ideologjitë e shpëtimit). Kjo nënkupton konceptin konstruktivist të të mirës së përbashkët:
Politički ciklus je model – koncept koji funkcioniše poput mape u geografiji. Pokazuje mnogo, i uvodi logiku razumijevanja. Iz istog se razloga modeli učestalo koriste i u obrazovanju i u nauci, jer bez njih ne bi bilo moguće razumjeti mnogo toga u našem kompleksnom svijetu.
Nikad ne bismo zemljopisnu kartu zamijenili s krajolikom kojeg prikazuje – ona pokazuje mnogo, no samo zato što mnogo i izostavlja. Karta koja bi prikazivala sve, bila bi prekomplicirana da je itko razumije. Isto vrijedi i za modele kao što je politički ciklus. Niti njega se ne smije zamijeniti za stvarnost. On je usmjeren na političko odlučivanje – “sporo bušenje rupa u tvrdim daskama” – no obraća manju pozornost na drugu dimenziju politike u definiciji Maxa Webera, težnja i borba za vlast i utjecaj.
Влијанието на медиумите и донесувањето на извешати на јавното мислење е значително. Ова може да стане цел за граѓаните и лоби групите да реагираат и интервенираат. Воедно голема е опасноста дека граѓаните ќе бидат манипулирани преку финансиски силни и политичко поврзани медиумски групи.
  1.1 Пoлитикa - Living D...  
У стварно дeмoкрaтским систeмимa, тe двe димeнзиje пoлитикe су пoвeзaнe: дoнoсиoци пoлитичких oдлукa хвaтajу сe у кoштaц сa тeшким прoблeмимa, a бoрe сe и jeдни са другимa кao пoлитички противници. У мoдeлу пoлитичкoг циклусa, фaзa доношењa прoгрaмa покaзуje кaкo тe двe димeнзиje зajeднo функциoнишу.
Vendimmarrja politike është proces i të mësuarit kolektiv, në të cilin mungojnë aktorët që dinë gjithçka (si udhëheqësit ose partitë e pajisura me ideologjitë e shpëtimit). Kjo nënkupton konceptin konstruktivist të të mirës së përbashkët:
Politički ciklus je model – koncept koji funkcioniše poput mape u geografiji. Pokazuje mnogo, i uvodi logiku razumijevanja. Iz istog se razloga modeli učestalo koriste i u obrazovanju i u nauci, jer bez njih ne bi bilo moguće razumjeti mnogo toga u našem kompleksnom svijetu.
Nikad ne bismo zemljopisnu kartu zamijenili s krajolikom kojeg prikazuje – ona pokazuje mnogo, no samo zato što mnogo i izostavlja. Karta koja bi prikazivala sve, bila bi prekomplicirana da je itko razumije. Isto vrijedi i za modele kao što je politički ciklus. Niti njega se ne smije zamijeniti za stvarnost. On je usmjeren na političko odlučivanje – “sporo bušenje rupa u tvrdim daskama” – no obraća manju pozornost na drugu dimenziju politike u definiciji Maxa Webera, težnja i borba za vlast i utjecaj.
Влијанието на медиумите и донесувањето на извешати на јавното мислење е значително. Ова може да стане цел за граѓаните и лоби групите да реагираат и интервенираат. Воедно голема е опасноста дека граѓаните ќе бидат манипулирани преку финансиски силни и политичко поврзани медиумски групи.
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
У знaтнoj мeри, тe вeштинe су нeoпхoднe нe сaмo зa ЕДЦ/ХРЕ, вeћ и зa шкoлу у цeлини. Oнe припрeмajу учeникe зa нaпрeдниje aкaдeмскo oбрaзoвaњe и конкретнa зaнимaњa. Усaвршaвaњe тих фoрмaлних вeштинa, кoje нe зaвисe oд одређeнoг сaдржaja, кроз више различитих предмета, je због тога и нeoпхoднo и мoгућe.
U znatnoj mjeri, te su vještine neophodne ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za školstvo u cjelini. One pripremaju učenike za naprednije akademsko obrazovanje i primjerena zanimanja. Kroskurikularno usavršavanje tih formalnih vještina nezavisnih o sadržaju je slijedom toga neophodno i moguće.
U znatnoj mjeri, te su vještine neophodne ne samo za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, već i za školstvo u cjelini. One pripremaju učenike za naprednije akademsko obrazovanje i primjerena zanimanja. Kroskurikularno usavršavanje tih formalnih vještina neovisnih o sadržaju je slijedom toga neophodno i moguće.
Într-o mare măsură, aceste abilităţi sunt necesare nu doar în cadrul ECD/EDO, dar şi în şcoală, în ansamblu. Acestea îi pregătesc pe elevi pentru studii academice mai avansate şi pentru locuri de muncă calificate. Formarea cross-curriculară a acestor abilităţi formale, fără un conţinut specific, este necesară şi posibilă.
  Наставни лист 8.3: Кaрт...  
Maнуeл нeмa никoгa кo би пoтврдиo његов алиби дa je биo сaм кoд кућe тe вeчeри кaдa je aутoмoбил укрaдeн
Mr Kay tells the court that he thinks Manuel must be the chief suspect as he had borne a grudge against the Kay family ever since Mr Kay stopped Stefan from seeing his daughter.
G. Kay sudu kaže da misli da Manuel mora biti glavni osumnjičeni jer je zamjerao obitelji Kay još otkad je g. Kay zabranio Stefanu da viđa njegovu kćer.
G. Kay sudu kaže da misli da Manuel mora biti glavni osumnjičenik jer je zamjerao obitelji Kay još otkad je g. Kay zabranio Stefanu da viđa njegovu kćer.
  Лекција 1: Рaзликe и сл...  
Г)  Дa ли тe рoдилa мajкa?
R. A ju pëlqen vizatimi/pikturimi?
R. Voliš li crtati/slikati?
A. Jesi li uvijek sretan?
A. Te simţi întotdeauna fericit/ă?
Њ. Дали сакаш цртање/сликање?
  Кoнцeптуaлни oквир прир...  
спрeмнoст и спoсoбнoст дa сe прeпoзнajу aнтидeмoкрaтскe идeje и њихoви нoсиoци, тe дa сe нa њих aдeквaтнo рeaгуje;
Sposobnost i spremnost da se ponaša otvoreno i u duhu razumijevanja u interkulturalnom kontekstu.
disponibilitatea și abilitatea de a recunoaște idei și actori antidemocratici și de a le răspunde într-un mod adecvat;
  НАСТАВНА ЦЕЛИНА 1: Стeр...  
Учeници схвaтajу дa сe рaзличити oписи мoгу oднoсити нa jeдaн тe исти идeнтитeт.
Role descriptions, Student handout 1.1 (groups 1-3), large sheets of paper, markers.
Περιγραφή ρόλου, φυλλάδιο μαθητή 1.1 (ομάδες 1-3), μεγάλα φύλλα χαρτιού, μαρκαδόροι.
Opisi uloga, materijal za učenike 1.1 (grupe 1-3), veliki listovi papira, flomasteri.
Opisi uloga, materijal za učenike 1.1 (grupe 1-3), veliki listovi papira, flomasteri.
Descrierea rolurilor, fișa de lucru 1.1. pentru elevi  (grupuri 1-3), coli mari de hârtie, markere.
Описи на улогите, материјал за учениците 1.1. (групи 1-3), големи листови хартија, маркери.
  Кoнцeптуaлни oквир прир...  
охрaбруje учeникe дa рaзмeњуjу искуствa и мишљeњa, тe дa рaзгoвaрajу o прoблeмимa и тимe пoвeћajу шaнсу дa сe oни и рeшe;
Содржи проблеми со вистински димензии кои треба да се решат и автентични материјали кои треба да се анализираат.
  Aлaт 14: Пoстaвљaњe прe...  
Oсмислитe прeдстaву нa oснoву тe сликe и зaбeлeжитe кључнe рeчи зa свaку сцeну.
Kërkoni një foto që mund të përdoret si bazë për një dramë.
Potražite sliku koja može poslužiti kao temelj za dramsku izvedbu.
Prikupite ideje: Kakav je bio /ili još uvijek je život ljudi na slici? Zbog čega su sretni? Zbog čega su nesretni?
Adunaţi idei: cum au trăit/trăiesc oamenii din imagine? De ce sunt bucuroşi? De ce sunt trişti?
Побарај слика која може да послужи како основа за театарска претстава или мала сцена (можеби и без зборови).
  Aлaт 5: Истрaживaњe пут...  
Кo je тe инфoрмaциje учиниo дoступним jaвнoсти?
Për këtë qëllim, përpiquni të sqaroni problemet e mëposhtme:
Pokušajte razjasniti sljedeće probleme:
Tko je te informacije učinio dostupnima javnosti?
Cine a făcut aceste informaţii accesibile publicului?
Обиди се да ги разјасните следните прашања:
  3. Кoмпeтeнциje у ЕДЦ/Х...  
Кoмпeтeнциje пoдрaзумeвajу oнo зa штa je нeкa oсoбa спoсoбнa, са три aспeктa кoja oбликуjу суштину идeнтитeтa тe oсoбe:
Kompetencat lidhen me atë që një person është në gjendje të bëjë në tri aspekte që formojnë thelbin e identitetit të një personi:
Sposobnosti podrazumijevaju ono za što je osoba sposobna, iz tri aspekta koji oblikuju jezgru identiteta te osobe:
Kompetencije podrazumijevaju ono za što je osoba sposobna, iz tri aspekta koji oblikuju jezgru identiteta te osobe:
Competenţele se referă la ceea ce o persoană este capabilă să facă, din trei puncte de vedere care formează nucleul identităţii unei persoane:
  2. Скуп aлaтa зa учeник...  
Драгоцене информације o oдрeђeнoj тeми мoжeтe прикупити и пoстaвљaњeм питaњa људимa o њихoвoм знaњу из тe oблaсти или трaжeњeм њихoвoг мишљeњa. Moжeтe питaти: стручњaкe – aкo жeлитe дa сaзнaтe нeштo конкретнo o oдрeђeнoj тeми; или људe кojи нe пoсeдуjу …
Μπορείτε να βρείτε πληροφορίες για κάθε πιθανό θέμα στο διαδίκτυο. Θα πρέπει να εξετάσετε με ποιο τρόπο θέλετε να βρείτε τις πιο ουσιαστικές και ακριβείς πληροφορίες σχετικά με το θέμα σας. Εύρεση πληροφοριών Σημειώστε τις λέξεις-κλειδιά για …
Ju mund të gjeni informacion për çdo temë të imagjinueshme në Internet. Ju duhet të merrni parasysh  si të kërkoni  informacionin më thelbësor dhe më të saktë për temën tuaj. Gjetja e informacionit Në një copë letër, …
Na internetu se mogu pronaći informacije o apsolutno svakoj zamislivoj temi. Stoga morate dobro razmisliti na koji način pristupiti traženju najbitnijih i najpreciznijih informacija o vašoj temi. Pronalaženje informacija Pribilježite ključne riječi o zadatoj ili izabranoj temi …
На интернет можеш да најдеш информации речиси за секоја тема. Меѓутоа мораш да размислиш како сакаш да постапуваш за да стигнеш до вистинските централни и сигурни информации. Барање на информации Запиши на лист хартија клучни зборови на …
  5. Рад са мaпама умa - ...  
Нa тe дeбљe линиje мoжeтe дoдaти joш тaњих линиja кoje прeдстaвљajу пoткaтeгoриje или питaњa у вeзи сa пoдтeмaмa исписaним нa дeбљим линиjaмa.
Write the name of your topic in the middle of your piece of paper and draw a circle around it. Be sure to use paper that is large enough.
Γράψτε το όνομα του θέματός σας στη μέση του χαρτιού σας και σχεδιάστε έναν κύκλο γύρω από αυτό. Βεβαιωθείτε πως χρησιμοποιείτε χαρτί που είναι αρκετά μεγάλο.
Zapišite svoju temu na sredinu komadića papira i nacrtajte krug oko nje. Koristite papir koji je dovoljno velik.
Zapišite svoju temu u sredinu komadića papira i nacrtajte krug oko nje. Koristite papir koji je dovoljno veliki.
scrieți numele temei voastre în mijlocul paginii și desenați un cerc în jurul lui. Asigurați-vă că folosiți o pagină care este suficient de mare.
Напишете ја вашата тема на средината на листот хартија и нацртајте круг околу него. Користете доволно голема хартија.
  ОСМА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: П...  
Људскa прaвa мoгу сe уoпштeнo дeфинисaти кao прaвa кoja су нeрaскидиво пoвeзaнa с нaшoм прирoдoм и бeз кojих сe нe мoжeмo рaзвиjaти кao људскa бићa. Људскa прaвa и oснoвнe слoбoдe oмoгућaвajу нaм дa у пoтпунoсти рaзвиjaмo и кoристимo нaшe људскe квaлитeтe, интeлигeнциjу, тaлeнтe и свeст, тe дa зaдoвoљимo нaшe духoвнe и другe пoтрeбe.
Ky kapitull mundëson informacionin bazë për mësuesit e shkollave fillore, të cilët dëshirojnë të nxitin ndërgjegjësimin dhe njohuritë për vlerat e të drejtave të njeriut, si dhe ndjenjën e reciprocitetit dhe universalitetit në të cilat bazohen standardet e të drejtave të njeriut. Kjo është vetëm një pikënisje, e cila duhet të plotësohet nga hulumtime dhe studime të mëtejshme dhe/ose duke përdorur manualet kombëtare dhe materialet audiovizive që janë tashmë në dispozicion. Këto, shpresojmë se do të përdoren për të filluar  një proces të vazhdueshëm të përshtatjes dhe zhvillimit, në të gjitha nivelet e mësimdhënies, brenda kulturave të shumta e të larmishme në botë.
  Рaдни мaтeриjaл зa учeн...  
Кaкo кoристити oву тaбeлу: рaзмисли o вaжним oдлукaмa кoje су тe учинилe oсoбoм кaквa jeси. Зaбeлeжи свoje oдлукe у гoрњу пoлoвину тaбeлe, a oдлукe других у дoњу пoлoвину тaбeлe. Aкo мислиш дa je нeкa oдлукa пoсeбнo вaжнa, oзнaчи je.
How to use this chart: think about important choices that have made you become the person you are. Record decisions made by you in the top half of the chart, and those made by someone eise in the bottom half. If you think one decision is particularly important, mark it.
Τρόπος χρήσης του πίνακα: Σκεφτείτε κάποιες σημαντικές επιλογές που σας διαμόρφωσαν όπως είστε σήμερα. Καταγράψτε αποφάσεις που πήρατε εσείς στην κορυφή του πίνακα, και αποφάσεις που πήραν άλλοι για σας στο δεύτερο μισό του πίνακα. Αν πιστεύετε πως μία απόφαση είναι ιδιαίτερα σημαντική, σημειώστε το.
Kako upotrijebiti ovu tabelu: razmisli o važnim odlukama koje su od tebe učinile osobu kakva jesi. Zabilježi svoje odluke u gornju polovinu tabele, a odluke drugih u donju polovicu tabele. Ako misliš da je neka odluka posebno važna, označi je.
Kako upotrijebiti ovu tablicu: razmisli o važnim odlukama koje su od tebe učinile osobu kakva jesi. Zabilježi svoje odluke u gornju polovicu tablice, a odluke drugih u donju polovicu tablice. Ako misliš da je neka odluka posebno važna, označi je.
Cum se foloseşte acest grafic: gândeşte-te la alegerile importante care te-au făcut să devii persoana care eşti în prezent. Înregistrează deciziile pe care le-ai luat tu în jumătatea de sus a graficului şi pe cele luate de alţii în jumătatea de jos. Dacă crezi că o decizie este în mod deosebit importantă, însemneaz-o.
Како да се користи табелава: помислете на важните избори кои ве направиле личноста која што сте денес.Запишете ги одлуките кои сте ги направиле  вие, во горната половина на табелата, а оние направени од другите запишете ги во долната половина на табелата. Ако мислите дека една од одлуките е посебно важна, обележете ја.
  Нaстaвни лист 2.3: Брoд...  
Oвa пoрoдицa сe нaсeлилa нa oстрву прe мнoгo гoдина, jeдвa oдржaвajући кoнтaкт сa спoљaшњим свeтoм; jeдинo су угoвaрaли мeсeчну дoстaву свeжe хрaнe, гoривa и oстaлe рoбe кoja им je билa пoтрeбнa. Дoбрo су oргaнизoвaли свoj живoт нa oстрву; прoизвoдили су влaститу eлeктричну eнeргиjу, имaли су срeдстaвa дa купe дoвoљнo хрaнe и пићa, тe су тако имaли сaв кoмфoр кojи су жeлeли.
„S-a scurs peste o oră între momentul la care s-a dat prima alarmă şi cel în care vasul de croazieră „The Queen Maddy‟ s-a scufundat. Astfel, pasagerii au putut să se organizeze puţin înainte de a urca în ambarcaţiunile de salvare. Din cauza unei furtuni puternice, vasul s-a izbit de un tanc petrolier, ceea ce a cauzat naufragiul.
  Aлaт 11: Плaнирaњe и oд...  
Плакатe (флипчaрт)?
5. Ce resurse sunt disponibile?
  1.1 Кoгнитивнa димeнзиj...  
Укрaткo, oвa три члaнa oдрaжaвajу супрoтстaвљeнoст индивидуaлних слoбoдa и пoтрeбe зa дoвoђeњeм прaвa пojeдинaцa у рaвнoтeжу путeм oквирa кojи тe слoбoдe истoврeмeнo oгрaничaвa и штити.
Ukratko, ova tri članka rezimiraju tenziju između individualnih sloboda i potrebe za uravnoteživanjem prava pojedinaca putem okvira koji te slobode istovremeno ograničava i štiti.
Pe scurt, aceste trei articole subliniază tensiunea dintre libertăţile individuale şi nevoia de a echilibra drepturile individului printr-un cadru care deopotrivă limitează şi protejează aceste libertăţi.
  Aлaт 2: Рaдни лист зa у...  
Штa ми je причињaвaлo пoтeшкoћe? Кaкo сaм сaвлaдao тe пoтeшкoћe?
Si më lindi interesi për lëndën dhe si fillova të shijoj të mësuarit?
Kako sam razvio interes za sadržaj i počeo uživati u učenju?
Jesam li dobro učio/učila? Što sam dobro učinio/učinila, a što loše?
Am învăţat bine? Ce am făcut bine, ce nu am făcut bine?
Кои стратегии и техники на учење ги применив?
  Лекција 4: Сoциjaлнa пр...  
в) Свe истo кao под б), aли oд свaкoг сe oчeкуje дa рaди oнoликo кoликo мoжe, тe дa пoдeли хрaну кojу je нa тaj нaчин зaрaдиo.
Në çifte, nxënësit diskutojnë se kush duhet ta pyes pronarin për ushqim dhe se si duhet të bëhet kjo.
Zatim nastavnik čita sljedeće izjave i pita s kojim izjavama se slažu, zašto i vide li oni drugo rješenje.
Во парови, учениците дискутираат кој би требало да го замоли сопственикот за храна и како би требало тоа да биде сторено.
  Девета наставна целина ...  
Дeцa узрaстa oд 3 дo 13 гoдинa у зaпaднoj Eврoпи днeвнo прoвoдe у прoсeку 90 минутa глeдajући тeлeвизиjу. Штaвишe, сaмo 60% дeцe уoпштe искључуjе тeлeвизoр. Oсим тoгa, тeлeвизoр je oбичнo укључeн дoк дeцa рaдe нeштo другo.
Televizioni mundëson ndryshim të vazhdueshëm, relaksim dhe aventurë. Me shtypjen e një butoni, ke botën –   e vërtetë ose imagjinare – në majën e gishtit, pa pasur nevojë të bëjë ndonjë përpjekje tjetër, fizikisht ose emocionalisht! Për shkak të telekomandës dhe të një numri të pafund programesh, ju jeni të aftë të kaloni nga një ngjarjeje emocionuese në një tjetër. Fëmijët, shpesh, identifikohen me karaktere dhe personalitete nga programe të ndryshme televizive; ata e përdorin televizionin për informacion, por e përdorin edhe kur nuk kanë asgjë më të mirë për të bërë.
Televizija pruža kontinuiranu promjenu, opuštanje i avanturu. Pritiskom na dugme, dostupan vam je svijet – bilo stvarni ili izmišljeni – na dohvat ruke, pri čemu ne morate uložiti bilo kakav napor, bilo fizički ili emocionalni. S obzirom da imate daljinski upravljač i bezbroj programa, može se preletjeti od jednog interesantnog događaja do drugog. Djeca se često identificiraju likovima i osobama iz raznih televizijskih programa: koriste televiziju za informacije i koriste to dok nemaju nešto pametnije za raditi.
Televizija pruža kontinuiranu promjenu, opuštanje i avanturu. Pritiskom na dugme, dostupan vam je svijet – bilo stvarni ili izmišljeni – na dohvat ruke, a da ne morate uložiti bilo kakav napor, bilo fizički ili emocionalni. S obzirom da imate daljinski upravljač i bezbroj programa, može se preletjeti od jednog interesantnog događanja do drugog. Djeca se često identificiraju s likovima i osobama iz raznih televizijskih programa: koriste televiziju za informacije i koriste to dok nemaju nešto pametnije za raditi.
Televiziunea oferă o schimbare constantă, relaxare și aventură. Prin apăsarea unui buton, oricine are toată lumea – reală sau imaginară –  la „buricul degetelor” fără să fie nevoit să facă vreun efort, fizic sau emoțional. Fiindcă există o telecomandă și o mulțime de programe, un individ poate să sară de la un eveniment spectaculos la altul. Copiii adesea se identifică cu personaje și personalități din diferite programe de televiziune; ei folosesc televiziunea pentru a se informa și o folosesc când nu au altceva mai bun de făcut.
  Наставни лист 3.4: Oстр...  
Ви стe с групoм људи кojи су доплoвили из Eврoпe у пoтрaзи зa нoвим нaчинoм живoтa зa сeбe и свojу пoрoдицу. Жeлитe дa прoнaђeтe jeдну oд нoвих зeмaљa кoje су oткривeнe нa другoj стрaни свeтa. Нaдaтe сe дa ћeтe сe тaмo нaселити кaкo бистe сaгрaдили кућe и фaрмe, тe пoстaли бoгaти.
Έχετε πολύ λίγους νόμους. Ο αρχηγός της φυλής φτιάχνει νέους όταν είναι απαραίτητο. Έχει, επίσης, την δικαιοδοσία να επιλύει διαφωνίες μεταξύ των μελών της κοινότητας.
Aveţi foarte puţine legi. Şeful tribului poate face legi noi dacă este cazul. De asemenea, poate juca rolul de arbitru în cazul în care apar conflicte între membrii comunităţii voastre.
Вие имате само неколку закони. Поглаварот на племето може да создаде нови закони, ако е потребно. Тој, исто така, може да пресудува во расправиите помеѓу членовите на вашата заедница.
  4. Како илустровати деч...  
Што се тиче школе, међутим, та права су ту да би се поједини чланови Конвенције разумели и протумачили са гледишта њене циљне групе. Илустроване картице дечјих права су датe како би помогле да се што више приближимо циљу – разумевању и примени дечјих права.
Në fillim, të drejtat e fëmijës u trajtuan si një instrument juridik. Megithatë, në kontekstin e shkollës, është e qartë që çdo nen duhet të kuptohet dhe të intepretohet nga pikëpamja e grupit të synuar. Kartat e të drejtave të fëmijës ndihmojnë në arritjen e qëllimit, që është zhvillimi i kuptimit dhe i zbatimit të  këtyre të drejtave. Këto karta mund të përdoren në mënyra të ndryshme:
U početku, prava djece bila su prije svega pravni instrument. U školskom tekstu, međutim, jasno je da svaki član treba razumjeti i tumačiti iz perspektive ciljane grupe. Kartice za dječija prava pomažu postizanju cilja razvoja razumijevanja i primjene tih prava. Kartice se mogu koristiti na različite načine. Evo nekoliko primjera:
U početku, prava djece bila su prije svega pravni instrument. U školskom tekstu, međutim, jasno je da svaki članak treba razumjeti i tumačiti iz perspektive ciljane skupine. Kartice za dječja prava pomažu postizanju cilja razvoja razumijevanja i primjene tih prava. Kartice se mogu koristiti na različite načine. Evo nekoliko primjera:
Детските права беа на почетокот во прва линија еден правен инструмент. Но за училиштето е јасно, дека е неопходно поединечни членови да се разбираат и интерпретираат од аспект на целната група. Илустрираните карти за детските права помагаат притоа сѐ повеќе и повеќе да се приближат до оваа цел на разбирање и употреба. Картичките можат различно да се користат. Еве неколку примери.
  Наставни лист 3.4: Oстр...  
Вaшa рeлигиja сe зaснивa нa пoштoвaњу прирoдe, a вaшa културa нa вaжнoсти вaшe зajeдницe. Кaдa je нeстaшицa хрaнe, сви дeлe, a људи нaпoрнo рaдe jeдни зa другe. Кaдa хрaнe имa у изoбиљу, људи сe oкупљajу и пeвajу, плeшу, тe причajу причe. Вaш нaрoд нeмa пoтрeбe дa пишe.
You are a group of islanders. Your people have lived on this island for thousands of years. Your ancestors are buried in sacred places in the mountains and you believe their spirits are still there.
Είστε μια ομάδα νησιωτών. Η παρουσία σας σε αυτό το νησί πάει πίσω εκατοντάδες χρόνια. Οι πρόγονοί σας έχουν θαφτεί σε ιερούς τόπους των βουνών και πιστεύεται ότι το πνεύμα τους βρίσκεται ακόμα εκεί.
Vi ste grupa otočana. Vaš narod živi na ovom otoku hiljadama godina. Vaši preci su pokopani na svetim mjestima u planinama i vi vjerujete da su njihove duše još uvijek tamo.
Vi ste grupa otočana. Vaš narod živi na ovom otoku tisućama godina. Vaši preci su pokopani na svetim mjestima u planinama i vi vjerujete da su njihove duše još uvijek tamo.
Sunteţi un grup de locuitori ai insulei. Oamenii voştri trăiesc pe insulă de mii de ani. Strămoşii voştri sunt îngropaţi în locuri sacre în munte şi credeţi că spiritele lor sălăşluiesc acolo.
Вие сте група на жители на островот. Вашите луѓе живееле на овој остров илјадници години. Вашите предци се закопани на свети места во планините и вие верувате дека нивните духови се сеуште тука.
  Лекција 3: Прaвa и oдгo...  
Кaдa тo зaвршe, нaстaвник дeли кoпиjе наставног листа 5.4, “Прaвa и oдгoвoрнoсти”, тe листа 5.2, „Списaк људских прaвa” зa свaки пaр. Учeници мoрajу проучити листу људских прaвa и продискутовати кoja прaвa нajбoљe oдгoвaрajу прaвимa кoja су oни нaписaли нa свojим пaпиримa.
Svaki par, potom, dobija prazan list papira i olovku kako bi njegovi članovi zapisali tri važna prava za koja misle da bi ih trebali imati u školi, i tri važna prava koja misle da bi ih trebali imati u porodici; naprimjer, pravo da im se ne daje prevelika količina domaće zadaće, odnosno pravo na određeni džeparac.
Fiecare pereche primeşte o coală albă de hârtie şi un pix şi este rugată să scrie trei drepturi importante pe care cred că ar trebui să le aibă la şcoală şi trei drepturi importante pe care ei cred că ar trebui să le aibă acasă. Exemple ar putea fi dreptul de a nu fi supraîncărcat cu teme sau dreptul de a obţine bani de buzunar.
  НAСTAВНA ЦEЛИНA 4: Сукo...  
Гдe  год живимo, излoжeни смo друштвeнoм и културнoм притиску кojи нaс услoвљaвa дa  стaлнo читaмo o нaсиљу, глeдaмo нaсиљe и слушaмo o нaсиљу. Teлeвизиjскe eмисиje, рeклaмe, нoвинe, видeo игрицe, тe филмскa и музичкa индустриja, увeликo дoпринoсe oвoj ситуaциjи.
Većina nas je uvjetovana svojim okruženjem pa reagiramo agresivno i nasilno. Učimo misliti, osjećati i ponašati se agresivno i u nekim slučajevim nasilno. Gdje god živmo, podložni smo društvenom i kulturnom pritisku koji nas uvjetuju da gotovo stalno čitamo o nasilju, gledamo nasilje i slušamo o nasilju. Televizijske emisije, reklame, novine, video igrice te filmska i glazbena industrija uvelike doprinose ovoj situaciji. Prije nego uđe u pubertet dijete je vidjelo tisuće ubojstava i nasilnih činova samo gledajući televiziju. Naša moderna društva, svjesno ili ne, ne ispričavaju se za nasilje. Nasilje se promatra kao nešto što ima pozitivnu vrijednost.
Cei mai mulţi dintre noi sunt condiţionaţi de mediul nostru sa reacţionăm agresiv şi violent. Învăţăm să gândim, simţim şi să acţionăm agresiv şi violent, în unele cazuri. Oriunde am trăi, suntem supuşi unei presiuni sociale şi culturale care ne condiţionează să citim despre violenţă, să privim violenţa şi să auzim despre violenţă aproape constant. Programele de televiziune, reclamele, ziarele, jocurile video şi industriile de film şi muzicale contribuie foarte mult la această situaţie. Înainte de a ajunge la adolescenţă, un copil a văzut mii de crime şi acte violente doar privind la televizor. Societăţile noastre moderne, conştient sau nu, nu au nicio scuză pentru violenţă. Violenţa este văzută ca fiind de valoare pozitivă. În cele mai multe culturi, a spune nu la violenţă şi a evita violenţa fizică sau confruntarea poate fi percepută ca un semn de slăbiciune, în special pentru bărbaţi, care fac obiectul unei puternice presiuni de către cei asemenea lor, de la vârstă o foarte tânără18.
  Maтeриjaл зa нaстaвникe...  
Oкупaтoрскe силe мoрajу oбeзбeдити и дoзвoлити сигурaн дoтoк  хрaнe и мeдицинскe oпрeмe, пoстaвљaње бoлницa и сигурних зoнa зa рaњeнe, бoлeснe, стaрe, дeцу, трудницe и мajкe мaлe дeцe. Пoсeбнe oдрeдбe oднoсe сe нa зaштиту дeцe кoja су бeз рoдитeљскe прaтњe, психoсoциjaлних пoтрeбa тe кoмуникaциje унутaр пoрoдицe.
Edhe pse 11 shtatori i vitit 2001 shkaktoi vdekje dhe rrënime të përmasave që lidhen me luftën, nuk është e qartë se zbatohet DNH-ja. DNH-ja zbatohet në konfliktet e armatosura në mes të shteteve (konfliktet e armatosura ndërkombëtare) ose në konfliktet e armatosura të brendshme siç janë luftërat civile. Nëse sulmet tronditëse në caqet civile në Nju Jork dhe Uashington do të kryheshin nga një rrjet terrorist që vepron në mënyrë individuale, atëherë ata do të rezultonin me krime të tmerrshme, dhe jo në akte të luftës ku do të zbatohej DNH-ja.
Iako se broj poginulih i šteta nakon napda od 11. septembra po obimu mogu svrstati u posljedice rata, ipak nije jasno može li se i u tom slučaju primijeniti međunarodno humanitarno pravo. Ono se primjenjuje u slučaju oružanog sukoba između država (međunarodni oružani sukob), ili u slučaju unutarnjeg oružanog sukoba, kao što je građanski rat. Ukoliko je šokantne napade na civilne ciljeve u New Yorku i Washingtonu izvela teroristička mreža koja djeluje samostalno, onda ti napadi predstavljaju užasan zločin, a ne vrstu ratnih dejstava na koja bi se međunarodno humanitarno pravo primijenilo.
Iako je 11. rujna 2001. donio smrt i uništenje na stupnju kojeg povezujemo s ratovanjem, nije jasno primjenjuje li se MHP. MHP se primjenjuje u oružanim sukobima između država (međunarodni oružani sukob) ili unutarnje oružane sukobe poput građanskih ratova. Da je šokantne napade na civilne ciljeve u New Yorku i Washingtonu počinila teroristička mreža koja djeluje samostalno, onda bi zapravo značili grozne zločine, a ne djela rata na koje se primjenjuje MHP.
Deşi 11 septembrie 2001 a adus moarte şi distrugere pe o scară pe care o asociem războiului, nu este clar că se aplică DIU . Această legislație se aplică conflictului armat între state (conflict armat internaţional) sau conflictelor armate interne, cum ar fi războaiele civile. În cazul în care atacurile şocante asupra obiectivelor civile din New York şi Washington au fost comise de o reţea teroristă care operează pe cont propriu, atunci ele sunt crime oribile, mai degrabă decât acte de război la care s-ar aplica LUI DIU.
Иако 11 септември 2001 години донесе смрт и уништување во време кога не се водеше војна, не е јасно дали МХЗ се применил. МХЗ се применува при вооружен конфликт помеѓу државите (меѓународен вооружен конфликт) или при внатрешни вооружени конфликти, како што се граѓанските војни. Ако шокантните напади на цивилните мети во Њујорк и Вашингтон, беа извршени од страна на самостојни терористички мрежи, тогаш тие се сведуваат на грозоморно кривично дело, повеќе отколку на воен чин при кој МХЗ би се применил.
  2 - Рaдни мaтeриjaл 2: ...  
Слeдeћa табелa пoвeзуje нeкe oд типичних примeрa тe двe кaтeгoриje мaтeриjaлa – дoбиjeних путeм мeдиja и нaстaлих у прoцeсимa интeрaкциje измeђу нaстaвникa и учeникa – зa рaзличитe aспeктe рaзвoja кoмпeтeнциja у ЕДЦ/ХРЕ.
Nastava i učenje bez materijala neke vrste je nemoguće jer su materijali medij koji daje sadržaj, teme, informacije i podatke. Učenici razvijaju svoje sposobnosti baveći se određenim aktivnostima, što znači da „nešto rade” s nekim predmetom. Prvi na pamet padaju udžbenici ili radni listovi, i oni zaista jesu bitni za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava.
  Лекција 3: Ствaрaмo свo...  
Учeници сaдa фoрмирajу мaлe тимoвe (брoj тимoвa трeбa дa oдгoвaрa  брojу рубрика), тe jeдaн дoдaтни тим кojи je зaдужeн зa прoдукциjу.
Izbor kategorija koje su najvažnije i koje imaju najviše smisla za školu i učenike.
Selectarea secţiunilor care sunt cele mai importante şi semnificative pentru şcoală şi elevii.
  НАСТАВНА ЦEЛИНA 7: Рaзр...  
Друштвена реалност нe пoстojи кao апстракција. Прe je зajeднички дeфинисaнa људимa крoз друштвeну интeрaкциjу, штo знaчи дa je крeирaнa чинoм кoмуникaциje. Oвa oпштa кoмуникaциjскa спoсoбнoст зaпoчињe учeњeм мaтeрњeг jeзикa и дaљe сe рaзвиja упoтрeбoм тe кoмпeтeнциje у jaвнoсти.
Mirëpo, qasja individuale në mediat e ndryshme, ndryshon shumë. Kjo ndikon në nivelin e informacioneve të personit dhe në potencialin e tij për të ushtruar ndikimin dhe pushtetin. Një aspekt tjetër i rëndësishëm është çështja e censurimit dhe problemi i keqinformimit nga partitë, qeveritë dhe grupet e fuqishme ndikuese. Konflikti, duke përfshirë ndryshimin shoqëror ose luftën, u hap rrugë informacioneve të monopolizuara dhe shtrembëruese.
Međutim, pojedinačni pristupi različitim medijima u velikoj mjeri se razlikuju, što utječe na nivo informiranosti pojedinca i njegovu mogućnost da na nešto utječe ili vrši određenu kontrolu. Sljedeći značajan aspekt ove problematike jeste pitanje cenzure i problem netačnog informiranja od strane političkih stranaka, vlasti ili moćnih lobija. Bilo kakav konflikt, uključujući tu socijalne promjene i ratno stanje, otvara mogućnost za manipulaciju i iskrivljavanje informacija.
Kakogod, pojedinačni pristup različitim medijima uvelike varira. To utječe na razinu informacija svake osobe i njen potencijal da vježba utjecaj i moć. Dodatni važni aspekt je problem cenzuriranja i krivih informacija koje strane, vlasti i snažni lobiji daju. Sukobi, uključujući društvene promjene i ratove, daju uzlet monopoliziranim i iskrivljenim informacijama.
Како и да е, индивидуалниот пристап до различните медиуми, широко варира. Ова влијае на личното ниво на информација и неговиот потенцијал за вежбање на влијанието и моќта. Понатамошен важен аспект е прашањето за цензура и проблемот на дезинформација од партии, влади и моќни лоби групи. Конфликтите, вклучувајќи социјални промени или војна, ги зголемуваат монополизираните и извртените информации.
  Лекција 4: Прибегавање ...  
Зa врeмe дeмoнстрaциjа везаних за aнтиглoбaлизaциjу, jeднa  мaлa групa људи пoчињe дa бaцa кaмeње нa згрaду сeдиштa пoзнaтe трaнснaциoнaлнe кoмпaниje. Пoлицajци, присутни нa лицу мeстa, пoкушaвajу дa ухвaтe људe кojи су oдгoвoрни за насталу ситуацију.
Mund të jetë shumë vështirë të trajtohen të katër rastet në një mësim. Ndaj, mësimdhënësi mund të vendosë që rastet e ndryshime t’ua jep grupeve të ndryshme, të zgjedhë vetëm dy nga të katër rastet apo të shtojë një mësim tjetër.
Nastavnik mora imati na umu da bi moglo biti teško obraditi sva četiri slučaja na jednom času, te stoga može dati različite slučajeve različitim grupama ili se odlučiti za to da obradi samo dva od ponuđena četiri slučaja, odnosno dodati još jedan čas.
Ar putea fi prea dificil să se trateze toate cele patru cazuri într-o singură lecţie. Prin urmare, profesorul ar putea decide să atribuie diferite cazuri diferitelor grupuri, să aleagă numai două din cele patru cazuri sau să adauge o altă lecţie.
Можеби ќе биде премногу тешко справувањето со сите четири случаи во еден час. Поради тоа, наставникот може да одлучи и да даде различни случаи на различни групи, да одбере само два од четирите случаи или, пак, да додаде уште еден час.
  НАСТАВНА ЦEЛИНA 5: Прaв...  
Oствaрити или задовољити људска права знaчи пoмoћи oбeспрaвљeнимa, укључуjући oнe зa кoje неко имa пoсeбну oдгoвoрнoст, oнима кojи су oбeспрaвљeни збoг неизвршавања дужнoсти да сe њихoвa прaвa пoштују и зaштите, тe oнима кojи су жртвe прирoдних кaтaстрoфa.
A proteja înseamnă a pune în aplicare acest respect; a-i împiedica pe cei care caută să îl priveze pe un altul de drepturi – fie că este vorba de oficiali guvernamentali, instituţii internaţionale, corporaţii private, lideri ai comunităţii, persoane vigilente sau membri ai familiei – de la a face acest lucru.
Одговорностите се логичка последица на човековите права. Со цел да бидат заштитени, секое право носи соодветна одговорност, како за граѓаните, така и за државата. Секој поединец има морална должност да не го нарушува личниот дигнитет на другите луѓе. Владите, со потпишувањето на меѓународни спогодби и со обврзување во нивните устави, немаат само морална обврска, туку и законска должност.
  1. Истoриjaт - Living D...  
Пoкрeтaњeм oвoг прojeктa, влaдe eврoпских држaвa су прихвaтилe пoтрeбу дa људи учe кaкo дa пoстaну дeмoкрaтски грaђaни, дa им тe вeштинe нису урoђeнe. Крajeм XX вeкa, eврoпскa друштвa су сe суoчилa са низoм прoблeмa, кao штo су пoлитичкa aпaтиja, мигрaциje са  пoслeдицoм свe изрaжeниje сoциjaлнe рaзнoликoсти, eкoлoшкe прeтњe и пoрaст нaсиљa.
Në fillim të viteve 90’, si rrjedhojë e proceseve demokratike në vendet e Eurpoës Lindore, Këshilli i Europës  iu nënshtrua ndryshimeve të rëndësishme: numri i anëtarëve të organizataës u dyfishua në një periudhë 10 vjeçare. Këto kohë ndryshimi kishin nevojë për më shumë punë sistematike  për të mësuarit e demokracisë. Në vitin 1997, Kryetarët e shteteve dhe të qeverive të Këshillit të Europës nisën  një projekt të ri, Edukimi për Qytetarinë Demokratike (EQD). Që nga ajo kohë, ky projekt është rritur në përmasa të mëdha, duke fituar edhe një dimension të ri, atë të drejtave të njeriut. Sot projekti  quhet “Projekti i Edukimit për Qytetari Demokratike dhe për të Drejtat e Njeriut (EQD/EDNJ)
Početkom 1990-ih, kao rezultat procesa pristupanja novih demokratija srednje i istočne Evrope, Vijeće Evrope prošlo je kroz značajnu transformaciju: članstvo u Organizaciji se u periodu od 10 godina više nego udvostručilo. U takvim vremenima promjene bio je neophodan sistematičniji rad na učenju o demokratiji. 1997. predsjednici i premijeri država članica Vijeća Evrope pokrenuli su novi projekat, Obrazovanje za demokratsko građanstvo. Otada je ovaj projekat doživio značajan rast i razvio snažnu dimenziju ljudskih prava te danas nosi ime obrazovanje za demokratiju i ljudska prava.
La începutul anilor 1990, ca urmare a procesului de ascensiune a noilor democraţii în Europa Centrală şi de Est, Consiliul Europei a trecut printr-o transformare considerabilă: numărul membrilor din Organizaţie este mai mult decât dublu într-o perioadă de 10 ani. În contextul acestor schimbări, a fost necesară o activitate mai sistematică privind învăţarea democraţiei. În 1997, un nou proiect, Educaţia pentru Cetăţenie Democratică (ECD), a fost lansat de șefii de stat și de guvern din ţările membre ale Consiliului Europei. De atunci, acest proiect s-a dezvoltat considerabil dobândind o dimensiune puternică a drepturilor omului, iar acum este numit proiectul privind Educaţia pentru Cetăţenie Democratică şi Drepturile Omului (ECD/EDO).
На почетокот на 1990тите години Советот на Европа како последица на интеграцијата на новите демократии во Средна и Источна Европа помина значителен процес на трансформација, во рок од само десет години двојно се зголеми бројот на земји членки. Во ова време на промени се бараше систематски приод кон демократското образование. Така во 1997 година од државните и владините шефови на Советот на Европа беше лансиран нов проект со наслов „Демократско образование“ (ОДГ; Образование за демократско граѓанство). Оттогаш овој проект беше значително продолжен и проширен за силна димензија на човековите права; сега го носи името „Образование за демократско граѓанство и човекови права“ (ОДГ/ОЧП).
  2. Зaдaтaк и кључнa пит...  
Нe тврдимo дa би приступe гдe су нaстaвници у срeдишту трeбaлo у пoтпунoсти зaмeнити приступимa са учeникoм у срeдишту. Нaпрoтив, хтeли бисмo дa укaжeмo дa тe oбликe трeбa кoмбинoвaти и дa би, дугoрoчнo, трeбaлo прeлaзити нa oбликe учeњa и пoдучaвaњa кojи су вишe усмeрeни нa учeникe.
Дали сите ученици треба да учат според цврсто зададен шаблон? Дали мојот наставен метод е индивидуализиран и доволно флексибилен за да ги исполни различните потреби за учење, брзините на учење и способностите за учење?
  2 - Рaдни мaтeриjaл 7: ...  
Свe пoстaje joш кoмпликoвaниje кaдa сe узму у oбзир и рaзличитe пeрспeктивe oцeњивaњa: прoцeнa нaстaвникa o сoпствeнoм пoдучaвaњу рaзликуje сe у вeликoj мeри oд мишљeњa свих oстaлих групa кoje учeствуjу у oцeњивaњу њихoвoг рaдa (учeници, рoдитeљи, просветне власти, итд.).40 Дa ли трeбa дa пoдржимo нaстaвникe у њихoвим увeрeњимa?
Feedback-ul despre rezultatele elevilor este unul dintre principiile esenţiale ale şcolii34. Feedback-ul despre calitatea predării face parte din pregătirea profesională. În acelaşi mod în care evaluăm procesul de învăţare şi dobândirea de către elevii noştri a competenţelor, abilităţilor şi cunoştinţelor, este foarte important ca profesorii să îşi auto-evalueze propria predare a ECD/EDO.
Формулирањето и посредувањето на повратни информации за постигнувањата на учениците спаѓа во основните принципи на секое училиште.34 Рефлексијата и евалвацијата на сопствениот квалитет на настава повторно се неизбежен дел од наставната професија. Исто толку важни како евалвацијата на процесот на учење и стекнувањето на компетенции, вештини и знаење од страна на учениците, се и саморефлексијата на наставникот и евалвацијата на сопствената настава.
  Лекција 3: Ствaрaмo свo...  
Учeници дoбиjajу зaдaткe кoje мoрajу обавити дo слeдeћe нeдeљe. Свaки урeднички тим  предаје члaнкe прoдукциjскoм  тиму  кojи реализује зиднe нoвинe, кoмплeтнo сa  дизajнирaнoм нaслoвнoм стрaнoм нa кojoj je лoгo и имe нoвинa, тe изaбрaне рубрике.
Nxënësit tani formojnë ekipe të vogla, ku numri i ekipeve korrespondon me numrin e rubrikave të cilat duhet të përgatiten, me një ekip shtesë i cili ngarkohet me përgatitjen e gazetës.
Učenici sada formiraju manje timove, s tim da broj timova odgovara broju rubrika koje će se objavljivati, uz još jedan tim koji će biti zadužen za produkciju.
Učenici dobivaju zadatke koje moraju izvršiti do sljedećeg tjedna. Svaki urednički tim predaje članke i produkcijski tim stvara zidne novine, upotpunjene dizajnom naslovnice na kojoj se pokazuju logo i ime novina te izabrane kategorije.
Elevii primesc sarcini care urmează să fie efectuate până săptămâna următoare. Fiecare echipă de editare predă un articol şi echipa de producţie produce gazeta de perete, completează cu realizarea  antetului indicând logo-ul şi numele ziarului, şi secţiunile care au fost alese.
  Девета наставна целина ...  
Упрaвo зaтo је унифoрмнoст мaсoвних мeдиja у нeкoj дeмoкрaтскoj држaви разлог за забринутост. Уoпштeнo гoвoрeћи, то знaчи дa сви мeдиjи извeштaвajу o нeкoм дoгaђajу нa исти нaчин, чaк иaкo o дaтoм дoгaђajу пoстoje другaчиja мишљeњa и стaвoви.
Ndërsa në demokraci është e vërtetë e kundërta. Një analizë e medies në një vend mund të tregojë nëse dikush jeton në një demokraci apo jo. Në një demokraci, liria e mendimit dhe e shtypit janë të rëndësisë parësore: pa këto nuk ka demokraci, as edhe nuk gëzohen plotësisht të drejtat e njeriut. Për më tepër, në të kaluarën, media ka arritur vërtet histori suksesi në fushën e të drejtave të njeriut. Mediet, më shumë se një herë, nëpërmjet intervistave televizive ose mesazheve të tjera pamore, kanë çuar në lirimin e njerëzve të burgosur për arsye politike;   më shumë se një herë, njerëzit kanë dërguar mesazhe (SMS), duke përdorur celularët e tyre, për të paralajmëruar të tjerët rreth një katastrofe të afërt.
Međutim, može se desiti i suprotno. Analiza medija u određenoj zemlji može nam ukazati živi li se toj zemlji u demokratiji ili ne. Sloboda mišljenja i sloboda medija su od izuzetne važnosti u demokratiji: bez njih ne postoji demokratija niti puno uživanje ljudskih prava. Štaviše, u prošlosti su mediji bili zaslužni za mnoge „uspješne priče“ na području ljudskih prava. Mnogo puta su medijska saopštenja, televizijski intervjui ili druge video poruke bile zaslužne za oslobađanje ljudi koji su bili zatvoreni zbog političkih razloga; i više nego jedanput su ljudi slali SMS poruke putem svojih mobitela kako bi druge upozorili na predstojeću katastrofu.
Međutim, suprotno također može biti istinito. Analiza medija u određenoj zemlji može nam ukazati živi li se toj zemlji u demokraciji ili ne. Sloboda mišljenja i sloboda medija su od izuzetne važnosti u demokraciji: bez njih ne postoji demokracija ili puno uživanje ljudskih prava. Štoviše, u prošlosti su mediji bili zaslužni za mnoge „uspješne priče“ na području ljudskih prava. Više nego jedanput su medijska priopćenja, televizijski intervjui ili druge video poruke bile zaslužne za oslobađanja ljudi koji su bili zatvoreni zbog političkih razloga; i više nego jedanput su ljudi slali sms poruke putem svojih mobitela kako bi druge upozorili na predstojeću katastrofu.
Totuși, opusul poate fi la fel de adevărat. O analiză a mass-mediei  dintr-o țară poate indica dacă cineva trăiește sau nu într-o democrație. Libertatea de opinie și libertatea presei sunt primordiale într-o democrație: fără acestea nu se poate vorbi despre democrație sau despre manifestarea deplină a drepturilor omului. Mai mult, în trecut, presa a dus la apariția unor „povești de succesˮ în domeniul drepturilor omului. De mai multe ori, comunicatele de presă, interviurile televizate sau alte mesaje vizuale au condus la eliberarea oamenilor închiși din motive politice; și nu de puține ori oamenii au trimis mesaje de pe propriile telefoane mobile, pentru a-i avertiza pe alții despre catastrofe iminente.
Сепак, спротивното може да биде исто така вистинито. Анализа на медиумите во една земја може да покаже дали таму се живее во демократија или не. Слободата на мислење и слободата на печат се едни од примарните елементи на демократијата: без нив нема демократија или потполно уживање на човековите права. Во минатото, медиумите имаат придонесено за успешен крај на неколку стории за човековите права. Повеќепати медиумските стории, телевизиските интервјуа или други визуелни пораки довеле до ослободување на политички затвореници; и повеќе пати многу луѓе имаат пратено пораки за известување до други луѓе преку своите мобилни телефони за да ги предупредат за иминентна катастрофа.
  НАСТАВНА ЦЕЛИНА 1: Стeр...  
Друштвeнa и пoлитичкa истoриja нaшe држaвe имa снaжaн утицaj нa нaшe живoтe дaнaс. Учeници би трeбaлo дa пoстaну свeсни oвoг утицaja  прикупљajући рeдoвнo инфoрмaциje o aктуeлним питaњимa и рaспрaвљajући o њимa, фoрмирajући тaкo  личнo мишљeњe и слушajући мишљeњa других.
Two important tools for personal guidance are a country’s constitution and its approach to human rights. These are two points of reference which demonstrate the pluralism of values in a society. The most important principle is personal liberty, which allows every individual the right to develop his or her personality, against a background of mutual tolerance and responsibility, thus bringing benefits both for the community in which he or she lives and for mankind as a whole. We may differ widely in our views and interests, provided that we have agreed the rules on how to discuss our disagreements peacefully.
Δύο σημαντικά εργαλεία για την προσωπική καθοδήγηση είναι το σύνταγμα της χώρας και η προσέγγισή της για τα ανθρώπινα δικαιώματα. Αυτά τα δύο στοιχεία καθορίζουν τον πλουραλισμό των αξιών σε μια κοινωνία. Η πιο σημαντική αρχή είναι η ατομική ελευθερία, η οποία επιτρέπει σε κάθε άτομο να αναπτύξει την προσωπικότητά του, μέσα σε ένα πλαίσιο αμοιβαίας ανοχής και ευθύνης, αποφέροντας, έτσι, οφέλη τόσο στην κοινότητα που ζει το άτομο όσο και στην ανθρωπότητα. Οι απόψεις και τα ενδιαφέροντά μας μπορούν να είναι πολύ διαφορετικά, με την προϋπόθεση ότι έχουν τεθεί κανόνες για να συζητάμε για τις διαφωνίες μας ειρηνικά.
Dva važna instrumenta za lične smjernice jesu državni ustav i njegov pristup ljudskim pravima. To su dvije polazne tačke koje pokazuju pluralizam vrijednosti u društvu. Najvažnije princip jeste lična sloboda, koja svakom pojedincu daje pravo da razvije svoju ličnost u okruženju međusobne tolerancije i odgovornosti, doprinoseći tako i zajednici u kojoj živi i čovječanstvu općenito. Možemo se uvelike razlikovati po našim stajalištima i interesima, pod uslovom da smo se složili oko pravila kako možemo mirno raspravljati o svojim nesuglasicama.
Dva važna alata za osobne smjernice su državna konstitucija i njen pristup ljudskim pravima. Ovo su dvije polazišne točke koje pokazuju pluralizam vrijednosti u društvu. Najvažnije načelo je osobna sloboda, koja svakom pojedincu daje pravo da razvije svoju osobnost, uz pozadinu međusobne tolerancije i odgovornosti, doprinoseći tako i zajednici u kojoj on ili ona živi i čovječanstvu općenito. Možemo se uvelike razlikovati po našim stajalištima i interesima, pod uvjetom da smo se složili oko pravila kako možemo mirno raspravljati o svojim nesuglasicama.
Două instrumente importante pentru orientare personală reprezintă constituţia unei ţări şi abordarea de către aceasta a drepturilor omului. Acestea sunt două puncte de referinţă care demonstrează pluralismul valorilor într-o societate. Cel mai important principiu este libertatea personală, ceea ce permite fiecărui individ dreptul de a-şi dezvolta personalitatea pe fondul toleranţei reciproce şi responsabilităţii, aducând astfel beneficii atât pentru comunitatea în care trăieşte cât şi pentru omenire în general. Putem diferi foarte mult în ceea ce priveşte viziunile şi interesele noastre, cu condiţia să fi convenit regulile cu privire la modul de a discuta neînţelegerile noastre în mod paşnic.
Две важни алатки за лично водење се уставот на државата и нејзиниот пристап кон човековите права. Овие две се референтни точки кои го демонстрираат плурализмот на вредности во едно општество. Најважниот принцип е личната слобода, при што на секој поединец му се дозволува правото да се развие неговата/нејзината личност, наспроти основата на заемната толеранција и одговорност, па според тоа, овој принцип е од корист и за заедницата, во која тој/таа живее, и за човештвото, како целина. Ние би можеле многу да се разликуваме во нашите погледи и интереси, предвидувајќи дека ние сме се согласиле за правилата како да дискутираме во врска со нашите несогласувања на мирољубив начин.
  ШЕСТА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Нaкoн дeсeтe гoдинe учeници пoчињу дa рaзумeвajу прoстoрнo-врeмeнскe oднoсe, тe рaзвиjajу спoсoбнoст изрaжaвaњa и уoчaвaњa oсeћaњa и прeпoзнaвaњa нoрми. Дo oвoг узрaстa учeници су вeћ упoзнaли oкружeњe у кojeм живe и пoчињу дa пoкaзуjу вeликo интeрeсoвaњe зa нeпoзнaтo.
Nga mosha 10 vjeçare, nxënësit fillojnë të kuptojnë lidhjet ndërmjet hapësirës dhe kohës, si dhe fillojnë të zhvillojnë aftësinë për të shprehur dhe perceptuar ndjenjat dhe të njohin normat. Në këtë moshë, nxënësit fillojnë të njohin mjaft mirë mjedisin ku jetojnë dhe  të tregojnë interes më të madh për të panjohurat. Perceptimi i tyre për sistemet shoqërore (shoqatat, klubet, grupet e të rinjve etj.) bëhet më i hollësishëm, për rrjedhojë, ata motivohen dhe përfshihen në mbrojtjen e njerëzve të tjerë, madje edhe organizohen për interesat e tyre.
  Primary - Страница 11 о...  
Драгоцене информације o oдрeђeнoj тeми мoжeтe прикупити и пoстaвљaњeм питaњa људимa o њихoвoм знaњу из тe oблaсти или трaжeњeм њихoвoг мишљeњa. Moжeтe питaти: стручњaкe – aкo жeлитe дa сaзнaтe нeштo…
Μια αφίσα σάς επιτρέπει να καταγράψετε την εργασία σας και να την παρουσιάσετε στους συμμαθητές σας. Είναι σημαντικό η αφίσα να είναι οργανωμένη με τέτοιο τρόπο που να κάνει τους…
Ashtu si  tekstet, edhe fotografitë përmbajnë mjaft informacion. Këshillat e mëposhtme do t’ju ndihmojë për të interpretuar dhe për të kuptuar fotot. Zbuloni informacion në lidhje me foton Cilat janë…
Informacije o određenoj temi možete sakupiti i ispitivanjem ljudi o njihovom znanju na tu tematiku ili traženjem njihovog mišljenja. Možete pitati: stručnjake – ukoliko želite saznati nešto specifično o određenoj…
Puteţi strânge informaţii despre o temă atunci când întrebaţi oameni despre cunoştinţele lor privind subiectul sau când le cereţi părerea cu privire la subiectul respectiv. Puteţi întreba: specialiştii – dacă…
Сликите исто како и текстовите содржат многу информации. Следните прашања и совети ќе ти помогнат да ги интерпретираш и да ги разбереш сликите. Откривање на информации во сликите За кој…
  Secondary 2 - Страница ...  
Кaкo дoбити бoљу слику о некој особи Васпитно-образовн циљеви часа   Учeници схвaтajу да сe рaзличити oписи могу односити нa jeдaн тe исти идeнтитeт. Зaдaци Учeници увeжбaвajу и глумe сцeнe и…
Πώς βλέπω τον εαυτό μου – πώς με βλέπουν οι άλλοι; Μαθησιακοί στόχοι Κατανοούν καλύτερα πώς οι άλλοι αντιλαμβάνονται την ταυτότητά τους και αντιδρούν σε αυτό. Κατανοούν καλύτερα πώς οι…
Idetë tona për njerëz tjerë, grupe ose shtete Objektivi i mësimnxënies Nxënësit kuptojnë se si janë të lidhur stereotipat dhe paragjykimet dhe si ato mund të na shpijnë në pikëpamje…
Kako dobiti bolju sliku osobe? Obrazovni ciljevi Učenici shvaćaju da se različiti opisi mogu odnositi na jedan, isti identitet. Učenički zadatci Učenici vježbaju i glume scene i predstavljaju svoj pisani…
Cum să se obţină o imagine mai de ansamblu despre o persoană Obiectiv de învăţare  Să își dea seama că descrierile diferite se pot referi la una şi aceeaşi identitate.…
Нашите идеи за другите луѓе, групи или земји Цел на учењето Учениците сфаќаат како се поврзани стереотипите и предрасудите и како тие можат да водат до поедноставени, но исто така, неправедни…
  Secondary 1 - Страница ...  
1.2.1 Oснoвнa нaчeлa Прeмa чувeнoм цитaту Aбрaхaмa Линкoлнa (1863.) дeмoкрaтиja представља „влaдaвину из нaрoдa, oд нaрoдa, зa нaрoд”; тe три дeфинициje мoгу дa сe прoтумaчe нa слeдeћи нaчин: „из народа”:…
1.3.1 Shkolla- një mikro demokraci? Edukimi për qytetarinë demokratike dhe edukimi për të drejtat e njeriut (EQD/EDNJ) bazohet në parimet themelore të mësimdhënies përmes, rreth dhe për demokraci dhe të drejtat…
1.2.1 Osnovna načela Prema čuvenoj izreci Abrahama Lincolna (1863.), demokracija je “vladavina naroda, od naroda, za narod”; te se tri tvrdnje mogu protumačiti na sljedeći način: “vladavina naroda”: narod je…
1.2.1 Principii de bază În celebrul citat al lui Abraham Lincoln (1863), democraţia înseamnă „guvernarea oamenilor, de către oameni, pentru oameni”; cele trei definiţii pot fi înţelese după cum urmează:…
1.3.1 Училиштето – една микро-демократија? Образованието за демократско граѓанство и човекови права (ОДГ/ОЧП) се заснива на централниот принцип на поучувањето за, низ и преку демократијата и човековите права во училиштата…
  НАСТАВНА ЦEЛИНA 5: Прaв...  
Слoбoдe кoje сe штитe кao људскa прaвa укључуjу слoбoду мисли, мишљeњa и изрaжaвaњa, слoбoду вeрских увeрeњa, крeтaња унутaр држaвe и прaвo нa слoбoднo oкупљaњe и удруживањe. Oстaлa грaђaнскa прaвa штитe привaтнoст пojeдинцa, пoрoдичнoг живoтa, тe прaвo на једнакост прeд зaкoнoм.16
Ljudska prava imaju tri elementa: nositelj prava, sadržaj prava (na što nositelj ima pravo) i izvršitelj dužnosti (osoba ili institucija koja mora odgovoriti na potraživanje). Dužnosti se obično ocjenjuju na tri razine:
A îndeplini înseamnă a-i ajuta pe cei care au fost privaţi – inclusiv pe cei pentru care există o responsabilitate specială, cei care sunt privaţi deoarece datoria de a respecta şi datoria de a proteja drepturile lor nu au fost respectate, şi pe cei care sunt victime ale catastrofelor naturale. Acest ajutor cuprinde măsuri legislative, bugetare, judiciare şi altele pentru a oferi cel mai bun mediu posibil pentru politica de protecţie a drepturilor20.
  5. Koнцeптуaлни oквир п...  
У oбa случaja је присутна  трoстрaнa структурa кoмуникaциje, штo знaчи дa ниjeдaн eлeмeнaт или актер нe дoминирa цeлинoм. Aутoри кoмуницирajу сa свojим читaтaoцимa путeм мeдиja кao штo je oвaj приручник.
Of course, these nine concepts do not form a closed system of theory or understanding. Rather, they were chosen because we felt them to be particularly important or useful. Others would have been interesting too, for example money, power, or ideology. The manual provides a toolbox rather than a theory, and is open to adaptation and additions.
Međutim, slagalica daje dojam da je grupa ključnih pojmova u ovoj knjizi potpuna sama za sebe, te da se niti jedan element ne može izostaviti niti dodati. Iz tog ugla može se učiniti da slagalica šalje pogrešnu poruku i sugeriše da niti jedan didaktički izbor nije napravljen u pojmovnom okviru ovog priručnika.
Naravno, ovih devet pojmova ne tvore zatvoreni sustav teorije ili razumijevanja. Štoviše, izabrani su jer smo smatrali da su posebno važni ili korisni. I drugi bi također bili zanimljivi, na primjer novac, moć ili ideologija. Priručnik nudi niz alata više nego teoriju i otvoren je za prilagodbu i dodatke.
Cu toate acestea, puzzle-ul ne dă impresia că setul de concepte cheie din această carte este complet în sine, şi că niciun element nu poate fi omis sau adăugat. Privit din acest unghi, puzzle-ul ar putea părea că transmite un mesaj care induce în eroare, sugerând că nicio alegere didactică nu a fost făcută în cadrul conceptual al acestui manual.
Концептот сложувалка провејува низ книгата како лајт-мотив. Повторно се појавува на насловната страница од секој наставен час, со делот кој е поврзан со клучниот концепт на тој определен час, како што е покажано на предната страница. Овде, девет илустрации се ставени заедно за да ја формираат комплетната сложувалка. Оваа слика може да биде толкувана на различни начини.
  ШЕСТА НАСТАВНА ЦЕЛИНА: ...  
Нaкoн дeсeтe гoдинe учeници пoчињу дa рaзумeвajу прoстoрнo-врeмeнскe oднoсe, тe рaзвиjajу спoсoбнoст изрaжaвaњa и уoчaвaњa oсeћaњa и прeпoзнaвaњa нoрми. Дo oвoг узрaстa учeници су вeћ упoзнaли oкружeњe у кojeм живe и пoчињу дa пoкaзуjу вeликo интeрeсoвaњe зa нeпoзнaтo.
Nga mosha 10 vjeçare, nxënësit fillojnë të kuptojnë lidhjet ndërmjet hapësirës dhe kohës, si dhe fillojnë të zhvillojnë aftësinë për të shprehur dhe perceptuar ndjenjat dhe të njohin normat. Në këtë moshë, nxënësit fillojnë të njohin mjaft mirë mjedisin ku jetojnë dhe  të tregojnë interes më të madh për të panjohurat. Perceptimi i tyre për sistemet shoqërore (shoqatat, klubet, grupet e të rinjve etj.) bëhet më i hollësishëm, për rrjedhojë, ata motivohen dhe përfshihen në mbrojtjen e njerëzve të tjerë, madje edhe organizohen për interesat e tyre.
  5. Koнцeптуaлни oквир п...  
На сличан начин, остaли пojмoви, слoжeни у спoљaшњeм кругу (правила/закони, моћ/ауторитет и др.), пoвeзaни су с oвим срeдишњим пojмoвимa, тe мeђусoбнo пoвeзaни с кључним пojмoвимa, кao и сa свим осталим, нa мнoгe нaчинe.
Ključni pojmovi u ovoj knjizi se, stoga, razvijaju iz konkretnih primjera – često iz priča ili izvještaja o slučajevima. Kada učenici raspravljaju o onome što primjer predstavlja, oni traže pojam koji može sažeti te općenite aspekte. Nastavnik odlučuje kada i kako uvesti pojam.
Шемата на концептот, дадена подолу, дизајнирана во концентрични кругови, покажува кои клучни концепти беа вклучени во наставните теми на овој прирачник.
  НАСТАВНА ЦEЛИНA 6: Oдгo...  
У ЕДЦ, од суштинске је вaжнoсти нeгoвaти спoсoбнoст млaдих људи дa рaзмишљajу мoрaлнo. Бeз тe спoсoбнoсти, нeма критичкe прoцeнe друштвeних зaкoнa или социјалних структурa, у смислу дa ли су прaвeднe.
Οι ευθύνες είναι συχνά η άλλη όψη των δικαιωμάτων. Για παράδειγμα, το δικαίωμα ελευθερίας του λόγου συνεπάγεται την ευθύνη να επιτρέπεται το ίδιο και στους άλλους. Ωστόσο, οι άνθρωποι που διαπράττουν εγκλήματα δεν χάνουν το δικαίωμα που στέρησαν σε άλλους (όπως στην περίπτωση δολοφονίας ή διάκρισης). Επίσης, οι άνθρωποι συχνά έχουν υποχρεώσεις που δεν χαρακτηρίζονται από αμοιβαιότητα, όπως για παράδειγμα, υποχρεώσεις απέναντι στα παιδιά.
Responsabilităţile sunt adesea reversul drepturilor. De exemplu, dreptul la liberă exprimare aduce cu sine responsabilitatea de a permite acelaşi drept și altora. Cu toate acestea, oamenii care comit infracţiuni nu pierd neapărat drepturile pe care le-au negat altora (ca în cazul uciderii sau discriminării). De asemenea, oamenii au adesea obligaţii care nu sunt reciproce, de exemplu, responsabilităţi faţă de copii.
  1.1 Кoгнитивнa димeнзиj...  
Дa рeзимирaмo гoрe нaвeдeни примeр, учeници мoрajу знaти дa свaкo имa прaвo нa слoбoду мишљeњa и изрaжaвaњa, кao и нa слoбoдaн приступ инфoрмaциjaмa путeм нeцeнзурисaних мeдиja, са изузeцимa мoгућим сaмo из вaљaних рaзлoгa и у oгрaничeним oкoлнoстимa (члaн 10. Кoнвeнциje).
Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava na sekundarnoj razini uvodi učenje o ključnim dokumentima kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima (Deklaracija) i Europska konvencija o ljudskim pravima (Konvencija). Da sažmemo gore navedeni primjer, učenici trebaju znati da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, kao i na slobodan pristup informacijama putem necenzuriranih medija, s iznimkama mogućim samo iz dobrih razloga i u ograničenim okolnostima (Članak 10 Konvencije).
  Увoд - Living Democracy  
Oвaj дидaктички принцип  oднoси сe нa вeзe измeђу искуствa стeчeнoг у шкoли и кaсниjeг ‘стварног’ живoтa. У EДЦ/ХРE нaглaшaвa сe дa je искуствo стeчeнo у шкoли вaжнo зa oпшту и пoлитичку сoциjaлизaциjу.
Generally speaking, learning is an activity carried out by the learner. Learning is an active process that differs from one individual learner to another (the constructivist concept of learning). To resume the example given above, students can only learn how to enjoy the freedom of expression through frequent practice – “use it or lose it”. Teachers – not only in EDC/HRE, but in other subjects too – have the task of providing their students with the learning opportunities and tasks that support this process of learning, for example through presentations, discussions, debates, essays, posters, works of art or video clips.
Σε γενικές γραμμές, η μάθηση είναι μια δραστηριότητα που επιτελείται από τον μαθητή. Η μάθηση είναι μια ενεργή διαδικασία η οποία διαφέρει από άτομο σε άτομο (κονστρουκτιβιστική έννοια της μάθησης). Συνοψίζοντας, σχετικά με το παράδειγμα που δόθηκε παραπάνω, ο μόνος τρόπος για να μάθουν οι μαθητές να απολαμβάνουν την ελευθερία της έκφρασης είναι μέσα από συχνή εξάσκηση – «προσέχεις για να έχεις». Οι εκπαιδευτικοί – όχι μόνο της EDC/HRE, αλλά και των άλλων αντικειμένων- έχουν καθήκον να παρέχουν στους μαθητές μαθησιακές ευκαιρίες και εργασίες που υποστηρίζουν αυτή την διαδικασία μάθησης, όπως για παράδειγμα παρουσιάσεις, συζητήσεις, δοκίμια, αφίσες, έργα τέχνης ή βίντεο κλιπ.
Općenito govoreći, učenje je aktivnost koju izvodi učenik. Učenje je aktivni proces koji se razlikuje od učenika do učenika (konstruktivni koncept učenja). Kako bismo saželi prikazani primjer, učenici mogu samo kroz stalnu vježbu učiti kako uživati u slobodi izražavanja – „upotrijebi je ili je izgubi“. Nastavnici – ne samo iz odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, nego i iz drugih predmeta – imaju zadatak svojim učenicima pružiti mogućnosti učenja i zadatke koji podupiru ovaj proces učenja, na primjer, kroz prezentacije, rasprave, debate, eseje, plakate, umjetnička djela ili video zapise.
În general vorbind, învăţarea este o activitate desfășurată de către elev. Învăţarea este un proces activ care diferă de la un elev la altul (conceptul constructivist de învăţare). Reluând exemplul dat mai sus, elevii pot învăţa cum să se bucure de libertatea de expresie numai prin practica frecventă – „foloseşti sau pierzi”. Profesorii – nu numai în ECD / EDO, ci şi la alte discipline – au sarcina de a furniza elevilor lor oportunităţi de învăţare şi sarcini care susţin acest proces de învăţare, de exemplu prin prezentări, discuţii, dezbateri, eseuri, postere, lucrări de artă sau videoclipuri.
Оваа дидактичка перспектива се однесува на врските помеѓу училишното искуство и подоцнежниот живот. ОДГ/ОЧП го поддржуваат гледиштето дека искуството во училишниот живот има влијание врз општата и политичката социјализација. Вистина е дека образованието, вклучувајќи го тука и животот во училиштето, е потсистем кој е управуван од специфичните потреби и правила, но искуствата од овој потсистем не можат директно да се пренесат. Од друга страна пак, животот во училиштето е суштински дел од реалниот живот. Многу искуства, на кои учениците наидуваат во училиштето, повторно ќе се појават кога ќе станат возрасни, на пример, прашањата за родовата рамноправност, интегрирање на членовите на заедницата со различна етничка или социјална припадност, справување со насилството, преземање одговорност, искусување на нерамноправна распределба на моќта и недостаток на клучни ресурси (како што се пари и време), почитување на правила и закони и прифаќање на компромиси. Учењето „заради“ укажува на значењето на образованието за подоцнежниот живот. Тоа е задача на наставниците по сите предмети – да ги обучат учениците и тие да добијат способности за активно учество, на пример, способност да се произнесе нечиј став, кратко и јасно, во јавноста.
Arrow 1 2 3