a development – Croatian Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot      14 Results   12 Domains
  agilemanifesto.org  
conveying information to and within a development
najučinkovitiji način prijenosa informacija
  www.sitesakamoto.com  
That story deserves a development….(I drop), because I'm imagining the elephant but I can not see your face jajjajaa
To je priča zaslužuje razvoj….(Sam kap), jer sam zamišljajući je slon, ali sam zamisliti svoje lice jajjajaa
  www.odsherredcamping.dk  
The development of modern societies points to another question: The right to liberty supports a development of pluralist societies encouraging a high degree of secularisation and individualised lifestyles.
Razvoj modernih društava ukazuje na jedno drugo pitanje: prava slobode podupiru razvoj pluralističkih društava potičući visoki stupanj sekularizacije i individualizacije životnog stila. Na koji način će ta društva održati minimalni konsenzus osnovni vrijednosti obvezujuće za sve građane ?
  www.istria-gourmet.com  
It wasn’t difficult for us to decide that the ‘Q’ in IQ should be a development directive regarding quality, not quantity. Because Istria is a small peninsula, we simply cannot produce a great deal of any one thing.
Malvazija istarska. Kada ta milozvučna, pijevna riječ siđe s usana, ona golica maštu, budi uspomene. Uistinu, malvazija je puno više od vinske sorte. Malvazija je ključni dio istarskog identiteta, ona ga definira ne samo okusom i mirisom, ona ga prenosi svojim karakterom - skromna i blaga, kakva jest, čini ono što samo rijetka i posebna vina mogu - ona govori i opisuje, pjeva i pripovijeda Istru.
  3 Hits uae.yallamotor.com  
The topics discussed at the Forum were: eco-social economy from a regional perspective, social entrepreneurship as a development model and the role of civil society in development of social entrepreneurship.
Na forumu je ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava, izlagala načelnica odjela gospođa Katarina Ivanković Knežević, zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, gospođa Vesna Lendić Kasalo, a svoj udio u raspravi dali su predstavnici lokalne uprave, civilnog društva i poslovnog sektora.  Teme o kojima se raspravljalo su: eko-socijalna ekonomija iz regionalne perspektive, socijalno poduzetništvo kao model razvoja te uloga civilnog društva u razvoju socijalnog poduzetništva. Kroz seriju tematskih foruma predstavljene su perspektive zajedničkog djelovanja na stvaranju novih radnih mjesta po principima eko-socijalne ekonomije, posebice za socijalno isključene kategorije. Istovremeno, otvoren je prostor za razmjenu iskustava u primjeni različitih modela socijalnog poduzetništva.
  transversal.at  
The typical ambivalence of this situation of ultra-professionalism is evident in a capacity for organizing huge NGO-networks in Croatia, a development I will now focus on. I would basically object to two things in this development, which Vesna Vuković analyses more deeply and extensively in her text.
Tipična ambivalentnost u procesu profesionalizacije pokazuje se u sposobnosti organizacije široke NGO mreže u Hrvatskoj na čiji se razvoj ovdje želim fokusirati. U tome bih se razvoju, koji Vesna Vuković u svome tekstu detaljnije analizira, osvrnuo na dvije bitne stvari. Prije svega, možemo prepoznati ono što bih ja nazvao "ultraprofesionalizmom" i drugo, da je riječ o razvoju koji predstavlja "suplement" državnoj politici. Osvrnimo se najprije na ono što mislim pod pojmom ultraprofesionalizma: to je pojam koji imenuje preobrazbu slobodnih i neovisnih inicijativa u stroge organizacijske strukture koje prihvaćaju procese radikalne hijerarhizacije i zatvaranje u vlastite granice. Nitko naravno ne očekuje vječni nomadizam i volonterstvo od ljudi koji su pridonijeli snažnijoj i koherentnijoj sceni civilnog društva. No, taj bi pojam mogao biti koristan u preispitivanju granica profesionalizacije i postavljaju pitanja poput: smiju li institucije civilnog društva biti zrcalni odraz onih državnih ili čak tvrtki? Koja je granica hijerarhizacije NGO institucije? U spomenutim platformama i institucijama svjedočimo procesu odlučivanja koji je ograničen na vrlo malu i povlaštenu grupu ljudi. Najveći dio članova i suradnika u samim ustanovama u kojima rade nemaju nikakvog utjecaja. A otkad su institucije u pitanju osnovane nije došlo do promjene vodstva.
  eipcp.net  
The typical ambivalence of this situation of ultra-professionalism is evident in a capacity for organizing huge NGO-networks in Croatia, a development I will now focus on. I would basically object to two things in this development, which Vesna Vuković analyses more deeply and extensively in her text.
Tipična ambivalentnost u procesu profesionalizacije pokazuje se u sposobnosti organizacije široke NGO mreže u Hrvatskoj na čiji se razvoj ovdje želim fokusirati. U tome bih se razvoju, koji Vesna Vuković u svome tekstu detaljnije analizira, osvrnuo na dvije bitne stvari. Prije svega, možemo prepoznati ono što bih ja nazvao "ultraprofesionalizmom" i drugo, da je riječ o razvoju koji predstavlja "suplement" državnoj politici. Osvrnimo se najprije na ono što mislim pod pojmom ultraprofesionalizma: to je pojam koji imenuje preobrazbu slobodnih i neovisnih inicijativa u stroge organizacijske strukture koje prihvaćaju procese radikalne hijerarhizacije i zatvaranje u vlastite granice. Nitko naravno ne očekuje vječni nomadizam i volonterstvo od ljudi koji su pridonijeli snažnijoj i koherentnijoj sceni civilnog društva. No, taj bi pojam mogao biti koristan u preispitivanju granica profesionalizacije i postavljaju pitanja poput: smiju li institucije civilnog društva biti zrcalni odraz onih državnih ili čak tvrtki? Koja je granica hijerarhizacije NGO institucije? U spomenutim platformama i institucijama svjedočimo procesu odlučivanja koji je ograničen na vrlo malu i povlaštenu grupu ljudi. Najveći dio članova i suradnika u samim ustanovama u kojima rade nemaju nikakvog utjecaja. A otkad su institucije u pitanju osnovane nije došlo do promjene vodstva.