and what is not – Croatian Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot      16 Results   11 Domains
  www.cetil.com  
She also said that the level of nutrients might fall due to differences in testing food. For example, the concept about what is edible and what is not might change. In other words, maybe twenty years ago people ate an entire corn cob and obtained the nutrients.
Čini se da su mrkva i tikva iznimke i da još uvijek sadrže visoke količine vitamina A. Ali drugo povrće gubi sadržaj vitamina i minerala. Skoro polovica kalcija i vitamina A u brokuli je nestala. I kelj više nije kao što je bio. Ako ga jedete zbog vitamina i minerala, trebate znati da je sadržaj vitamina A u kelju pao sa 6500 na 3800, kalija sa 400 na 170, a magnezija sa 57 na 9.
  www.sitesakamoto.com  
Everything changes once the door opens and lost shrine appears before our eyes an incredible place of which only traces and, however, stares you their paintings, their few rays of light that illuminate reddish color, mostly, which are first that, colors, figures are then disseminated, forms. So much, at first glance, San Baudelio es painting "Mozárabe», tell us, but then come the questions, doubts, the answers of what is known and what is not.
Sve se mijenja jednom izgubili Kapela vrata se otvaraju i pojavi pred našim očima nevjerojatan mjesto za koje tek u tragovima i, međutim, bulji vi njihove slike, Nekoliko njihovi zrake svjetla koje osvjetljavaju crvenkaste boje, uglavnom, koji su prvo, da, Boje, , a zatim su se raspršili figure, obrasci. Sve dok postoji, na prvi pogled, San Baudelio es slikarstvo «Mozárabe», recite nam, ali onda dolaze pitanja, dvojbe, su odgovori što je poznato, a što nije. Dvojbe doći na izvoru.
  3 Hits eipcp.net  
Again, there is a social agency that is responsible for this “primal cultural translation”, i.e., the translation of the social into its cultural textuality. This agency is to decide what is translatable and what is not translatable, separating socially useful foreignizing (the foreign) from socially destructive foreignizing (foreignness).
Da ponovimo, postoji društvena instancija koja je odgovorna za to “prvotno kulturalno prevođenje“, tj. prevođenje društvenoga u svoju kulturalnu tekstualnost. Ta instancija odlučuje što je prevodivo, a što neprevodivo, odvajajući društveno korisno ostranjivanje (strano) od društveno štetnog ostranjivanja (stranost). Međutim, tu instanciju ne bismo smjeli shvaćati kao na neki način reprezentativnu elitu društva, nacije, kulture ili pak postojećeg poimanja univerzalnosti. Ono što legitimira njen elitistički status nije ponajprije njeno mjesto unutar društva, nacije itd.; to je prije njen međupoložaj između stranoga koje se mora ugraditi u društvo i nečega što bismo mogli nazvati prirodnim supstratom društva, svojevrsnom sirovinom društva koju još treba doraditi, ili drukčije rečeno, kultivirati. Upravo je to stajalište Bildungsbürgertuma: između klasične kulture Grka i Rimljana koje se mora prevesti i ugraditi u njemačku kulturu i barbarskih njemačkih masa (der gemeine Haufe) koje se mora kultivirati uz pomoć tih prijevoda.[30] Tako je svaka elita – elita kulturalnih prevodilaca. Na isti način možemo reći da je svaka elita kompradorska elita. Ne samo da se ponaša prema vlastitom društvu kao koloniji koju se mora prevesti iz izvornog barbarstva u kulturu. Ona djeluje i kao agent – prevodilac – stranih vrijednosti koje su jedine kadre kultivirati to društvo.[31] Zato je njegova vjernost intrinzično ambivalentna. To je uvijek dvostruka lojalnost, i društvu i stranim vrijednostima. No to je ipak jedna te ista vjernost, jer obje vjernosti koincidiraju u predanosti zadaći izgradnje društva, predanosti ideji društva kao oblika života koji se mora neprekidno iznova graditi, obnavljati, razvijati – ukratko, uvijek se iznova rađati iz svojevrsnog prirodnog supstrata, koji se naravno kulturalno proizvodi i ideološki pretpostavlja.
  3 Hits transversal.at  
Again, there is a social agency that is responsible for this “primal cultural translation”, i.e., the translation of the social into its cultural textuality. This agency is to decide what is translatable and what is not translatable, separating socially useful foreignizing (the foreign) from socially destructive foreignizing (foreignness).
Da ponovimo, postoji društvena instancija koja je odgovorna za to “prvotno kulturalno prevođenje“, tj. prevođenje društvenoga u svoju kulturalnu tekstualnost. Ta instancija odlučuje što je prevodivo, a što neprevodivo, odvajajući društveno korisno ostranjivanje (strano) od društveno štetnog ostranjivanja (stranost). Međutim, tu instanciju ne bismo smjeli shvaćati kao na neki način reprezentativnu elitu društva, nacije, kulture ili pak postojećeg poimanja univerzalnosti. Ono što legitimira njen elitistički status nije ponajprije njeno mjesto unutar društva, nacije itd.; to je prije njen međupoložaj između stranoga koje se mora ugraditi u društvo i nečega što bismo mogli nazvati prirodnim supstratom društva, svojevrsnom sirovinom društva koju još treba doraditi, ili drukčije rečeno, kultivirati. Upravo je to stajalište Bildungsbürgertuma: između klasične kulture Grka i Rimljana koje se mora prevesti i ugraditi u njemačku kulturu i barbarskih njemačkih masa (der gemeine Haufe) koje se mora kultivirati uz pomoć tih prijevoda.[30] Tako je svaka elita – elita kulturalnih prevodilaca. Na isti način možemo reći da je svaka elita kompradorska elita. Ne samo da se ponaša prema vlastitom društvu kao koloniji koju se mora prevesti iz izvornog barbarstva u kulturu. Ona djeluje i kao agent – prevodilac – stranih vrijednosti koje su jedine kadre kultivirati to društvo.[31] Zato je njegova vjernost intrinzično ambivalentna. To je uvijek dvostruka lojalnost, i društvu i stranim vrijednostima. No to je ipak jedna te ista vjernost, jer obje vjernosti koincidiraju u predanosti zadaći izgradnje društva, predanosti ideji društva kao oblika života koji se mora neprekidno iznova graditi, obnavljati, razvijati – ukratko, uvijek se iznova rađati iz svojevrsnog prirodnog supstrata, koji se naravno kulturalno proizvodi i ideološki pretpostavlja.