zoology – Croatian Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Wikipedia
Zoology  "Zoology" z oʊ ˈ ɒ l ə dʒ i , occasionally spelled "zoölogy", is the branch of biology that relates to the animal kingdom, including the structure, embryology, evolution, classification, habits, and distribution of all animals, both living and extinct. The term is derived from Ancient Greek ζῷον (zōon, “animal”) + λόγος (logos, “knowledge”). Zoologija  "Zoologija" (od grčkog ''zoon'' "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja. Sistematiku životinja pogledaj pod sistematika životinjskog carstva.

Keybot      21 Results   12 Domains
  2 Hits pixnio.com  
dog, ground, animal, fur, cute, canine, outdoor, zoology
vrata, zid, stari, arhitektura, kuća, kamena, vanjski
  4 Hits www.zemaljskimuzej.ba  
Zoology
Zoologija
  www.unsa.ba  
Laboratory for Zoology and Anatomy and Physiology of Domestic Animals
Na Institutu za voćarstvo, vinogradarstvo i hotikulturu djeluju:
  4 Hits zemaljskimuzej.ba  
Zoology
Zoologija
  www.bosch.hr  
In his youth, Robert Bosch would have liked to have studied a natural science, such as zoology, botany or geology. On the advice of his father, however, he opted for an apprenticeship in precision mechanics instead.
Robert Bosch je u mladosti želio studirati prirodne znanosti, poput zoologije, botanike ili geologije. Međutim, na savjet oca odlučio se umjesto toga za naukovanje u preciznoj mehanici. Kako god bilo, za čitava je života ostao zainteresiran za floru i faunu. U svojim ranim 50-im godinama, 1912., Robert Bosch odlučio je da je došlo vrijeme za povratak prirodi. Kupio je veliku zemlju u gornjoj Bavariji i stvorio preteču današnjih organskih farmi.
  www.animafest.hr  
After studying zoology at the Hansraj College in New Delhi, Anurag Kashyap began writing for television at the age of 22, before moving on to film with "Satya" in 1998. In 1999, he was scriptwritter on "Kaund" and "Shool".
Nakon studija zoologije na Koledžu Hansraj u New Delhiju Anurag Kashyap počeo je pisati za televiziju. Bile su mu 22 godine. Zatim se posvetio filmu. "Satya" je nastao 1998. Godinu dana kasnije napisao je scenarij za "Kaund" i "Shool". Godine 2003. režirao je svoj prvi film "Paanch", koji je ubrzo cenzuriran. Nastavio je pisati scenarije za redatelje Deepa Mehta i Mani Ratman, a pohvalu kritike dobio je filmom "Black Friday" (2004), koji je napisao i režirao. Potpisuje i "No-Smoking" iz 2007, koji je postigao uspjeh na Rimskom filmskom festivalu.
  animafest.hr  
After studying zoology at the Hansraj College in New Delhi, Anurag Kashyap began writing for television at the age of 22, before moving on to film with "Satya" in 1998. In 1999, he was scriptwritter on "Kaund" and "Shool".
Nakon studija zoologije na Koledžu Hansraj u New Delhiju Anurag Kashyap počeo je pisati za televiziju. Bile su mu 22 godine. Zatim se posvetio filmu. "Satya" je nastao 1998. Godinu dana kasnije napisao je scenarij za "Kaund" i "Shool". Godine 2003. režirao je svoj prvi film "Paanch", koji je ubrzo cenzuriran. Nastavio je pisati scenarije za redatelje Deepa Mehta i Mani Ratman, a pohvalu kritike dobio je filmom "Black Friday" (2004), koji je napisao i režirao. Potpisuje i "No-Smoking" iz 2007, koji je postigao uspjeh na Rimskom filmskom festivalu.
  www.republicart.net  
All of this is hardly surprising, not only in light of the dubious history of the concept of hybridity, which implicates botany, zoology and, somewhat later, theories of race from the 18th and 19th century [2], and thus an affiliation with ideas and practices of breeding, crossbreeding and social technologies, to which the opposition of "retaining purity" and "mixing" was just as central as a systematic identification intention, which did not, in fact, exclude the "hybrid".
Sve to nas uopce ne treba zacuditi, ne samo u pogledu neodredjene povijesti pojma hibridnosti koja upucuje na botaniku, zoologiju i nesto kasnije na "ucenja o rasama" tipicnim za 18. i 19. stoljece, a time i na kontekst ideja i praksi uzgoja, krizanja i socijalnih tehnologija, za koje je suprotnost "cistog" i "mijesanog" bila jednako centralna kao i zelja za sistematskom identifikacijom koja se uostalom nije znala zaustaviti ni pred "hibridima". [2] Takodjer nije nikakav slucaj da se koncept hibridnosti - u novijim teorijama primijenjen upravo protiv rasistickih progona - razvio ponajprije u diskursima o "kulturi". Cesto je utvrdjeno da se diskurs o kulturi (ili o kulturama) u manjoj mjeri odnosi na unaprijed dane - primjerice prirodne - identitete, a vise stavlja u pogon jedan shematizam identiteta koji odredjenje kolektivnih identiteta doduse u posljednjoj instanci ostavlja praznim, ali samo zato da bi upravo po nekoj prisili sav svoj interes poklonio figurama kulturnih identiteta - stovise, da bi ih gurnuo u prvi plan.
  eipcp.net  
All of this is hardly surprising, not only in light of the dubious history of the concept of hybridity, which implicates botany, zoology and, somewhat later, theories of race from the 18th and 19th century [2], and thus an affiliation with ideas and practices of breeding, crossbreeding and social technologies, to which the opposition of "retaining purity" and "mixing" was just as central as a systematic identification intention, which did not, in fact, exclude the "hybrid".
Sve to nas uopce ne treba zacuditi, ne samo u pogledu neodredjene povijesti pojma hibridnosti koja upucuje na botaniku, zoologiju i nesto kasnije na "ucenja o rasama" tipicnim za 18. i 19. stoljece, a time i na kontekst ideja i praksi uzgoja, krizanja i socijalnih tehnologija, za koje je suprotnost "cistog" i "mijesanog" bila jednako centralna kao i zelja za sistematskom identifikacijom koja se uostalom nije znala zaustaviti ni pred "hibridima". [2] Takodjer nije nikakav slucaj da se koncept hibridnosti - u novijim teorijama primijenjen upravo protiv rasistickih progona - razvio ponajprije u diskursima o "kulturi". Cesto je utvrdjeno da se diskurs o kulturi (ili o kulturama) u manjoj mjeri odnosi na unaprijed dane - primjerice prirodne - identitete, a vise stavlja u pogon jedan shematizam identiteta koji odredjenje kolektivnih identiteta doduse u posljednjoj instanci ostavlja praznim, ali samo zato da bi upravo po nekoj prisili sav svoj interes poklonio figurama kulturnih identiteta - stovise, da bi ih gurnuo u prvi plan.
  republicart.net  
All of this is hardly surprising, not only in light of the dubious history of the concept of hybridity, which implicates botany, zoology and, somewhat later, theories of race from the 18th and 19th century [2], and thus an affiliation with ideas and practices of breeding, crossbreeding and social technologies, to which the opposition of "retaining purity" and "mixing" was just as central as a systematic identification intention, which did not, in fact, exclude the "hybrid".
Sve to nas uopce ne treba zacuditi, ne samo u pogledu neodredjene povijesti pojma hibridnosti koja upucuje na botaniku, zoologiju i nesto kasnije na "ucenja o rasama" tipicnim za 18. i 19. stoljece, a time i na kontekst ideja i praksi uzgoja, krizanja i socijalnih tehnologija, za koje je suprotnost "cistog" i "mijesanog" bila jednako centralna kao i zelja za sistematskom identifikacijom koja se uostalom nije znala zaustaviti ni pred "hibridima". [2] Takodjer nije nikakav slucaj da se koncept hibridnosti - u novijim teorijama primijenjen upravo protiv rasistickih progona - razvio ponajprije u diskursima o "kulturi". Cesto je utvrdjeno da se diskurs o kulturi (ili o kulturama) u manjoj mjeri odnosi na unaprijed dane - primjerice prirodne - identitete, a vise stavlja u pogon jedan shematizam identiteta koji odredjenje kolektivnih identiteta doduse u posljednjoj instanci ostavlja praznim, ali samo zato da bi upravo po nekoj prisili sav svoj interes poklonio figurama kulturnih identiteta - stovise, da bi ih gurnuo u prvi plan.
  transversal.at  
All of this is hardly surprising, not only in light of the dubious history of the concept of hybridity, which implicates botany, zoology and, somewhat later, theories of race from the 18th and 19th century [2], and thus an affiliation with ideas and practices of breeding, crossbreeding and social technologies, to which the opposition of "retaining purity" and "mixing" was just as central as a systematic identification intention, which did not, in fact, exclude the "hybrid".
Sve to nas uopce ne treba zacuditi, ne samo u pogledu neodredjene povijesti pojma hibridnosti koja upucuje na botaniku, zoologiju i nesto kasnije na "ucenja o rasama" tipicnim za 18. i 19. stoljece, a time i na kontekst ideja i praksi uzgoja, krizanja i socijalnih tehnologija, za koje je suprotnost "cistog" i "mijesanog" bila jednako centralna kao i zelja za sistematskom identifikacijom koja se uostalom nije znala zaustaviti ni pred "hibridima". [2] Takodjer nije nikakav slucaj da se koncept hibridnosti - u novijim teorijama primijenjen upravo protiv rasistickih progona - razvio ponajprije u diskursima o "kulturi". Cesto je utvrdjeno da se diskurs o kulturi (ili o kulturama) u manjoj mjeri odnosi na unaprijed dane - primjerice prirodne - identitete, a vise stavlja u pogon jedan shematizam identiteta koji odredjenje kolektivnih identiteta doduse u posljednjoj instanci ostavlja praznim, ali samo zato da bi upravo po nekoj prisili sav svoj interes poklonio figurama kulturnih identiteta - stovise, da bi ih gurnuo u prvi plan.