ast – Übersetzung – Keybot-Wörterbuch

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Français English Spacer Help
Ausgangssprachen Zielsprachen
Keybot 23 Ergebnisse  www.odsherredcamping.dk
  Lecţia 4: Identitate: S...  
Profesorul începe lecţia prezentând pe scurt rezultatele celor două lecţii anterioare şi explicând programul pentru lecţia de astăzi.
Mësimdhënësi e fillon mësimin duke përmbledhur rezultatet e dy mësimeve të mëparshme dhe duke shpjeguar programin për mësimin e sotëm.
Nastavnik počinje čas dajući sažetak rezultata dvije prethodne lekcije i objašnjavajući raspored današnjeg časa.
Nastavnik počinje sat dajući sažetak rezultata dvije prethodne lekcije i objašnjavajući raspored današnjeg sata.
Наставникот го започнува часот, сумирајќи ги резултатите од двата претходни часа и објаснувајќи го распоредот за денешниот час.
  Lecţia 3: Cum prindem „...  
Astăzi
Danas
Граница
  Lecția 1: Toți diferiți...  
au mâncat micul dejun astăzi;
kanë ngrënë mëngjesin sot;
danas su doručkovali;
danas su doručkovali;
Денес имале доручек;
  Instrumentul 1: Fişă de...  
Astăzi, voi aborda următoarele sarcini: …
Sot unë do të trajtoj detyrat e mëposhtme: …
Danas rješavam sljedeće zadatke: …
Danas rješavam sljedeće zadatke: …
Денес ќе им пристапам на следните задачи: …
  Instrumentul 13: Scrier...  
Comparaţi un articol de ziar din ziarul de astăzi cu exemplul schiţat mai sus. Puteţi identifica diferitele secţiuni?
Krahaso një artikull gazete (nga gazeta e sotme) me shembullin që ju shihni më sipër. A mund t’i dalloni seksionet e ndryshme?
Uporedite novinski članak iz današnjih novina s gornjim popisom. Uočavate li različite dijelove članka?
Usporedite novinski članak iz današnjih novina s gornjim popisom. Uočavate li različite dijelove članka?
  Materiale pentru profes...  
Acest fel de decizii este foarte des întâlnit. Pot să fac o alegere astăzi, iar mâine o alegere opusă. Pot să mă gândesc cât doresc la decizia pe care o iau, dar nu pot schimba o decizie din trecut.
This kind of decision can be made many times. I can make one choice today, and the opposite choice tomorrow. I can think over my decision, but I cannot revise a decision made in the past.
Αυτού του είδους η απόφαση μπορεί να παρθεί επανειλημμένα. Μπορώ να επιλέξω κάτι σήμερα και κάτι άλλο αύριο. Μπορώ να σκεφτώ την απόφασή μου, αλλά δε μπορώ να αναθεωρήσω μια απόφαση που έλαβα στο παρελθόν.
Ovakvu odluku često donosimo. Danas mogu odlučiti jedno, a sutra drugo. Mogu razmisliti o svojoj odluci, no ne mogu izmijeniti odluku koju sam u prošlosti donio/donijela.
Ovakvu odluku često donosimo. Danas mogu odlučiti jedno, a sutra drugo. Mogu razmisliti o svojoj odluci, no ne mogu izmijeniti odluku koju sam u prošlosti donio/donijela.
Ваквата одлука може да се прави многупати. Можам да направам еден избор денес, а спротивниот утре. Можам да размислувам за одлуката, но не можам да преправам одлука од минатото.
  UNITATEA DE ÎNVĂȚARE 9:...  
Cenzura acestor libertăţi face diferenţa între dictaturi şi democraţii. Aceste libertăţi şi revoluţia tehnologică pe care am văzut-o după inventarea calculatoarelor şi a Internetului, au dat naştere culturii media în care trăim astăzi.
Создавачите на медиуми и корисниците практикуваат основно човеково право. Цензурата на овие слободи ја прави разликата од диктатура до демократија. Овие слободи и технолошката револуција која ја видовме по измислувањето на компјутерот и интернетот ја родија медиумската култура во која живееме денес. Искуството е неодредено, и типично за процесите на модернизација: ако можеме да се справиме со потенцијалот, добиваме; ако не можеме да се справиме, губиме. Од оваа причина, медиумската писменост е клучна компетенција во ОДГ/ОЧП.
  7. Metoda poartă mesaju...  
Conţinuturile au fost mai mult sau mai puţin „potrivite” şi puteau fi predate şi testate în mod sistematic. Totuşi, din perspectiva elevului, era o mică diferenţă între memorarea datelor despre parlament sau despre diferite specii de peşte de apă dulce – „învăţate” astăzi pentru test şi uitate a doua zi.
U tradicionalnom nastavnom procesu usmjerenom na prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, odgoj i obrazovanje građanstva se zasnivao na pružanju činjenica i informacija učenicima o institucionalnom okviru njihove zemlje. Sadržaj je bio više-manje „bezvremenski” i mogao se podučavati i testirati sistematično. Sa stajališta učenika, međutim, postojala je mala razlika između pamćenja činjenica o parlamentu ili o različitim vrstama slatkovodnih riba – „naučeno”za test danas, zaboravljeno sutra. Takav pristup nastave doprinosi vrlo malo odgoju i obrazovanju građana u zajednicama utemeljenim na demokratiji i ljudskim pravima.
U tradicionalnom poučavanju usmjerenom na prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, odgoj i obrazovanje građanstva se zasnivao na pružanju činjenica i informacija učenicima o institucionalnom okviru njihove zemlje. Sadržaj je bio više-manje “bezvremenski” i moglo ga se poučavati i testirati sistematično. Sa stajališta učenika, međutim, postojala je mala razlika između pamćenja činjenica o parlamentu ili o različitim vrstama slatkovodnih riba – “naučeno”za test danas, zaboravljeno sutra. Takav pristup poučavanju doprinosi vrlo malo odgoju i obrazovanju građana u zajednicama utemeljenim na demokraciji i ljudskim pravima.
  UNITATEA DE ÎNVĂȚARE 2:...  
Dacă ne uităm la realitatea vieții elevilor, devine evident că astăzi aceștia cresc având o dimensiune internațională – deci și europeană – a vieții lor cotidiene. Elevii trăiesc aceasta prin prisma internaționalizării, multiculturalismului și multilingvismului într-o varietate de contexte:
Кога се разгледуваат секојдневните животни ситуации на учениците, станува очигледно  дека денешните ученици во основните одделенија растат во една интернационална и оттука Европска димензија на нивните секојдневни животи. Учениците тоа го искусуваат во однос на интернационалноста, муликултурализмот и мултилингвализмот во различни контексти:
  Unitatea de învățare 3 ...  
Lecția de astăzi este pentru pregătire, jocurile de rol și discuțiile vor fi ținute în următoarea lecție(nu neapărat după lecția 3, în contextul solicitărilor de mai jos).
У одељенском разговору размотрићемо две или три ситуације. Онда ће ученици формирати мале групе (од 3-4 члана) и свака ће изабрати једну ситуацију коју ће хтети да реше, и то не само “магијом” него и у збиљи.
  8.1 Informaţii generale...  
Procedurile întârziate – care reprezintă o problemă în mai multe ţări europene astăzi – sunt deosebit de regretabile atunci când vine vorba de infractori tineri ale căror acţiuni ar trebui să fie văzute ca un strigăt de ajutor imediat.
One aspect should be further stressed: the importance of a prompt response to the wrongdoing. Delayed procedures – which [are] a problem in several European countries today – are particularly unfortunate when it comes to young offenders whose bad actions should be seen as a cry for immediate help. (…)
Интересна процедура на „спогодување“ е воведена во Словенија. Таму, случај на обвинет малолетник може да се упати на медијатор, ако на тоа е согласен обвинителот, жртвата и обвинетиот. Медијаторот потоа бара да постигне спогодба која би била задоволителна и за жртвата и за обвинетиот и според тоа судењето може да биде избегнато.
  Lecția 1: Responsabilta...  
Ca rezultat, astăzi este dificil de înțeles conceptul de responsabilitate colectivă, o problemă care a dobândit o nouă urgență în politica  zilelor noastre. Acest lucru se datorează faptului că, multe dintre problemele cotidiene care vizează responsabilitatea – de exemplu, probleme de responsabilitate mutuală, definirea sferei de răspundere a unei persoane sau evaluarea unei persoane ca fiind suficient de responsabilă pentru asumarea unui anumit rol – trebuie luate în considerare.
Si rezultat, sot është e vështirë të kuptohet koncepti i përgjegjësisë kolektive, e cila është një çështje emergjente në politikën bashkëkohore. Kjo ndodh edhe për shkak se shumë punë e detyra të përditshme, që lidhen me përgjegjësinë,  për shembull, llogaridhënia e ndërsjellë, përcaktimi  sferës së përgjegjësisë së një personi, ose gjykimi i një personi për të qenë sa duhet  përgjegjës për një rol të caktuar, duhet të merren parasysh.
Kao rezultat toga danas je vrlo teško razumjeti koncept kolektivne odgovornosti, što je ujedno i pitanje koje je poprimilo izuzetnu važnost u savremenim politikama. Navedeno je stoga što se mnogi svakodnevni problemi – koji obuhvataju pitanja odgovornosti, zajedničke odgovornosti, definiranja sfere lične odgovornosti ili procjene je li određena osoba dovoljno odgovorna za određenu ulogu – moraju uzeti u obzir.
Rezultat toga je da je danas vrlo teško razumjeti pojam kolektivne odgovornosti, što je ujedno i pitanje koje je poprimilo izuzetnu važnost u suvremenim politikama. To je također zbog toga jer se mnogi svakodnevni problemi – koji obuhvaćaju pitanja odgovornosti, zajedničke odgovornosti, definiranja sfere osobne odgovornosti, ili prosudbe je li određena osoba dovoljno odgovorna za određenu ulogu – moraju uzeti u obzir.
Такво схвaтaње донекле је допринело чињeници дa сe дaнaс тeшкo поима кoнцeпт кoлeктивнe oдгoвoрнoсти, штo je питaњe oд изузeтнoг знaчaja у сaврeмeнoj пoлитици. Зaтo сe мoрajу узeти у oбзир и мнoги свaкoднeвни aспeкти oвoг фeнoмeнa, кao штo je нa примeр питaњe узajaмнe oдгoвoрнoсти, дeфинисaњe сфeрe oдгoвoрнoсти jeднe oсoбe или прoцeњивaњe дa ли je нeкa oсoбa дoвoљнo oдгoвoрнa зa oдрeђeну улoгу.
Како резултат, денес е тешко да се разбере концептот на колективна одговорност, што претставува прашање кое има добиено ново место во современата политика. Тоа е така бидејќи секојдневните прашања во врска со одговроноста – прашања за заедничка одговорност, дефинирање на полето на одговорност на една личност, или оценувањето дека една личност е доволно одговорна за да биде на позиција- мора да биде земено предвид.
  Exerciţiul 3.2. - Sfori...  
Apoi oamenii au migrat din Africa şi în cele din urmă au populat întreaga planetă. Astăzi există multe ţări şi multe grupuri diferite care vorbesc multe limbi diferite, cu religii şi culturi diferite, dar iniţial am fost toţi la fel.
The teacher teils the students a little bit about the history of man. As far as we know human beings originated in Africa. In the beginning, we were all Africans! Then man migrated from Africa and eventually populated the whole earth. Today we are many countries and many different groups, speaking many different languages and having different religions and cultures, but originally we were all the same.
Ο/η εκπαιδευτικός λέει λίγα πράγματα στους μαθητές για την ιστορία του ανθρώπου. Απ΄ όσο γνωρίζουμε, ο άνθρωπος κατάγεται από την Αφρική. Στην αρχή, είμασταν όλοι Αφρικάνοι! Στη συνέχεια, ο άνθρωπος μετανάστευσε από την Αφρική και τελικά κατοίκησε σε ολόκληρη τη γη. Σήμερα, είμαστε πολλές χώρες και πολλές διαφορετικές ομάδες, μιλάμε πολλές διαφορετικές γλώσσες, έχουμε διαφορετικές θρησκείες και πολιτισμούς, αλλά αρχικά είμασταν όλοι ίδιοι.
Nastavnik priča učenicima nešto malo o istoriji čovječanstva. Prema trenutnim saznanjima ljudski život prvi put se pojavio u Africi. Na početku, svi smo bili Afrikanci! Onda je čovječanstvo migriralo iz Afrike i konačno ljudi su naselili cijelu planetu. Danas postoji mnogo zemalja i različitih grupa koje govore puno različitih jezika i koje imaju različite kulture i religije, ali u konačnici svi smo jednaki.
Učitelj/ica priča učenicima nešto malo o povijesti čovječanstva. Prema trenutnim saznanjima ljudski život prvi put se pojavio u Africi. Na početku, ljudi su bili Afrikanci. Onda je čovječanstvo migriralo iz Afrike i ljudi su naselili cijeli planet. Danas postoji mnogo zemalja i različitih grupa koje govore različitim jezicima i koje imaju različite kulture i religije, ali u konačnici svi smo jednaki.
Наставник прича ученицима нешто мало о историји човечанства. Према тренутним сазнањима, људски живот се први пут појавио у Африци. На почетку смо сви ми били Африканци! Онда су људи мигрирали из Африке и на крају населили целу планету. Данас постоји много земаља и различитих група које говоре  пуно различитих језика и имају различите културе и религије, али на почетку смо сви били једнаки.
Наставникот им кажува на учениците малку за историјата на човекот. Колку што знаеме, луѓето потекнуваат од Африка. На почетокот, сите сме биле Африканци! Тогаш луѓето мигрирале од Африка и наскоро ја населиле целата планета. Денес живееме во многу земји и различни групи, имаме различни јазици и религии, но најпрво сите сме биле исти.
  Material general pentru...  
Vizionarea TV este un exemplu în acest sens. Este o activitate în care avem nevoie să procesăm ceea ce am văzut, şi să integrăm aceasta în structurile noastre cognitive şi repertoriul nostru de imagini.
Competence in using media products, that is, in receiving and consuming what the media have produced. Watching TV is an example of this. It is an activity during which we need to process what we have seen, and to integrate it into our cognitive structures and our repertoire of imagery. Today, we can enhance our receptive competence not only through reading texts, but also through watching films.
Ικανότητα χρήσης προϊόντων μέσων επικοινωνίας, δηλαδή, λήψη και κατανάλωση των προϊόντων που παράγουν τα μέσα επικοινωνίας. Η παρακολούθηση τηλεόρασης αποτελεί παράδειγμα. Είναι μια δραστηριότητα κατά την οποία επεξεργαζόμαστε αυτό που βλέπουμε, και το ενσωματώνουμε στις γνωστικές μας δομές και απεικονίσεις. Σήμερα, μπορεί να αναπτυχθεί η αντιληπτική ικανότητα όχι μόνο με τη μελέτη, αλλά και με την παρακολούθηση ταινιών.
Sposobnost korištenja medijskih proizvoda: tu se susrećemo sa dimenzijom recepcije i konzumiranja medijske produkcije. Gledanje televizije, naprimjer, predstavlja aktivnost, s obzirom na to da moramo procesirati ono što smo vidjeli i to integrisati u naš kognitivni sistem i repertoar slika kojim raspolažemo. Danas ne samo čitanje tekstova nego i gledanje filmova povećava našu sposobnost recepcije.
Sposobnost korištenja medijskih prozivoda, to jest, primanja i korištenja onog što mediji stvore. Gledanje TV-a je primjer za ovo. To je aktivnost tijekom koje trebamo shvatiti što smo vidjeli i to uklopiti u naše kognitivne strukture i naš repertoar slika. Danas možemo povećati našu sposobnost primanja informacija ne samo čitajući tekstove nego i gledajući filmove.
Способноста за користење на медиумски производи, тоа е, примањето и конзумирањето на тоа што го произвеле медиумите. Гледањето на телевизија е пример за ова. Тоа е активност во која ние треба да го процесираме тоа што сме го виделе, и да го интегрираме во нашите мисловни структури и репертоар на замисли. Денес, можеме да ја збогатиме нашата способност за сфаќање, не само преку читање на текстови, туку и преку гледање на филмови.
  7.1 Punctele slabe ale ...  
Conţinuturile au fost mai mult sau mai puţin „potrivite” şi puteau fi predate şi testate în mod sistematic. Totuşi, din perspectiva elevului, era o mică diferenţă între memorarea datelor despre parlament sau despre diferite specii de peşte de apă dulce – „învăţate” astăzi pentru test şi uitate a doua zi.
Në mësimdhënien tradicionale që bazohet te përmbajtja, edukimi qytetar përqendrohet tek faktet dhe informacioni rreth kuadrit institucional të vendit. Përmbajtja ka qenë pak a shumë “pa kohë”   dhe mund tëmësohet dhe të testohet sistematikisht. Nga këndvështrimi i nxënësit, ka pak ndryshim ndërmjet tëmësuarit përmendësh të fakteve rreth  parlamentit ose rreth specieve të ndryshme të peshqëve të ujëra tëëmbla për qëllimet e njëtesti të sotëm, por të harruara nesër. Një qasje e tillë nuk ofron vlera të shtuara për edukimin e qytetarëve në komunitete demokratike,  të bazuara në të drejtat e njeriut.
U tradicionalnom nastavnom procesu usmjerenom na prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, odgoj i obrazovanje građanstva se zasnivao na pružanju činjenica i informacija učenicima o institucionalnom okviru njihove zemlje. Sadržaj je bio više-manje „bezvremenski” i mogao se podučavati i testirati sistematično. Sa stajališta učenika, međutim, postojala je mala razlika između pamćenja činjenica o parlamentu ili o različitim vrstama slatkovodnih riba – „naučeno”za test danas, zaboravljeno sutra. Takav pristup nastave doprinosi vrlo malo odgoju i obrazovanju građana u zajednicama utemeljenim na demokratiji i ljudskim pravima.
U tradicionalnom poučavanju usmjerenom na prijenos odgojno-obrazovnih sadržaja, odgoj i obrazovanje građanstva se zasnivao na pružanju činjenica i informacija učenicima o institucionalnom okviru njihove zemlje. Sadržaj je bio više-manje “bezvremenski” i moglo ga se poučavati i testirati sistematično. Sa stajališta učenika, međutim, postojala je mala razlika između pamćenja činjenica o parlamentu ili o različitim vrstama slatkovodnih riba – “naučeno”za test danas, zaboravljeno sutra. Takav pristup poučavanju doprinosi vrlo malo odgoju i obrazovanju građana u zajednicama utemeljenim na demokraciji i ljudskim pravima.
Во традиционалната, кон содржина ориентирана настава по политички науки тежиштето лежи во посредувањето на факти и информации за институционалните рамки на дадената земја. Овие содржини беа повеќе или помалку безвременски и дозволуваа систематско учење и проверување. Од аспект на учениците скоро да немаше разлика помеѓу учењето на факти за парламентот напамет и интензивното учење напамет на имиња на различни слатководни риби: и двете се учеа за испит и следниот ден материјалот беше веќе повторно заборавен. Еден таков наставен метод не придонесува многу за образувањето на полнолетните граѓани во демократски општества базирани на човековите права.
  UNITATEA DE ÎNVĂȚARE 7:...  
Astăzi, elevii învață să-și asume responsabilitatea pentru acțiunile lor de la o vârstă mică. Acest aspect este considerat ceva de la sine înțeles în multe familii și în multe societăți. Un stat democratic poate funcționa doar dacă cetățenii nu întreabă ce poate face statul pentru ei, ci întreabă ce pot face ei pentru stat.
Danas, djeca od najranije dobi uče da snose odgovornost za svoje ponašanje,  iako se to uzima zdravo za gotovo u mnogim obiteljima i društvima. Demokratska država jedino je u stanju funkcionirati ukoliko građani ne postavljaju pitanja što zemlja može za njih učiniti već što oni mogu učiniti za svoju zemlju. Citat koji se često koristi u tom smislu jest onaj  Johna F. Kennedya: “Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već pitaj što možeš ti učiniti za svoju zemlju ”.
У oвoj нaстaвнoj цeлини учeници ћe увидeти дa пoстoje рaзличити oблици oдгoвoрнoсти и дa сe oни чeстo мeшajу. Нajвaжниje je дa учeници рaзвиjу свeст o тoмe дa je прeузимaњe oдгoвoрнoсти зa њихoвo нeпoсрeднo oкружeњe истoврeмeнo дoпринoс цeлoj зajeдници. Нa тaj нaчин oни нe сaмo дa дajу свoj дoпринoс зajeдници, нeгo стичу мoћ и утицaj. Зaвиснo oд пoлитичкe ситуaциje или пoлитичкe трaдициje у зeмљи (или зaвиснo oд шкoлскe трaдициje или шкoлскoг упрaвнoг oргaнa), прeузимaњe oдгoвoрнoсти, a тимe и стицaњe мoћи, мoжe бити jeднoстaвнo или, пaк, вeoмa тeшкo. Ускрaћивaњe мoгућнoсти прeузимaњa oдгoвoрнoсти изaзивa фрустрaциjу у свaкoднeвнoм живoту кoja сe мoрa aнaлизирaти и прeвaзићи.
Во денешно време, децата учат да преземаат одговорност за своите постапки уште од најраната возраст. Ова многу често се зема здраво-за-готово во многу фамилии и општества. Демократската држава може да функционира само ако нејзините граѓани не прашуваат што може државата да направи за нив, туку што тие можат да направат за својата држава. Овој цитат кој најчесто се користи во овој контекст е од Џон Ф. Кенеди: “не прашувај што може твојата земја да направи за тебе- прашај што можеш ти да направиш за својата земја”.
  Exerciţiul 3.2. - Sfori...  
Profesorul le arată elevilor cea de-a doua sfoară. Cât este de lungă? Astăzi sunt 6,7 miliarde de oameni pe planetă.4 Astfel, 1 milimetru de sfoară corespunde cu 1 milion de oameni. Profesorul arată, pe sfoară, mărimea unora dintre ţările mai mari.
The teacher shows the students the second string. How long is it? Today we are 6.7 billion people on earth.4 Thus 1 millimetre on the string corresponds to 1 million people. She shows the size of some of the larger countries on the string. What is the size of our country? Some people seem to divide the world into “our people” and “foreigners”. The string shows us that most people are “foreigners”! But we all share this planet as our home and we have to learn how to live together on it. The countries of the world, through the United Nations Organisation, have decided that even if we are different and live in different places, we all have the same rights.
Ο/η εκπαιδευτικός δείχνει στους μαθητές τον δεύτερο σπάγγο. Πόσο μακρύς είναι; Σήμερα υπάρχουν 6.7 δισεκατομμύρια άνθρωποι στη γη.4 Έτσι, 1 χιλιοστό στον σπάγγο αντιπροσωπεύει 1 εκατομμύριο ανθρώπους. Δείχνει στον σπάγγο το μέγεθος μερικών από τις μεγαλύτερες χώρες του κόσμου. Ποιο είναι το μέγεθος της χώρας μας; Ορισμένοι άνθρωποι φαίνεται να χωρίζουν τον κόσμο στους «δικούς μας ανθρώπους» και στους «ξένους». Ο σπάγγος μάς δείχνει πως οι περισσότεροι άνθρωποι είναι «ξένοι»! Αλλά όλοι μοιραζόμαστε αυτόν τον πλανήτη για σπίτι, και πρέπει να μάθουμε πώς να συγκατοικούμε σε αυτόν. Οι χώρες του κόσμου, μέσα από τον Οργανισμό των Ηνωμένων Εθνών, έχουν αποφασίσει πως ακόμα κι αν είμαστε διαφορετικοί και ζούμε σε διαφορετικά μέρη, έχουμε όλοι τα ίδια δικαιώματα.
Nastavnik pokazuje učenicima drugi komad užeta. Koliko je on dugačak? Danas na svijetu živi 6,7 milijardi ljudi.4 Stoga, 1 milimetar dužine užeta odgovara 1 milionu ljudi. Na užetu pokazuje veličinu nekih velikih zemalja. Koliko je velika naša zemlja? Neki ljudi dijele svijet na „naše ljude“ i „strance“. Uže pokazuje da su većina ljudi „stranci“! Ali svi mi dijelimo planetu kao naš dom i moramo naučiti kako živjeti zajedno. Zemlje svijeta, kroz organizaciju Ujedinjenih nacija, odlučile su da uprkos činjenici da smo različiti i živimo na različitim mjestima, posjedujemo ista prava.
Učitelj/ica pokazuje učenicima drugi komad špage. Koliko je on dugačak? Danas na svijetu živi 7 milijardi ljudi.4 Stoga 1 milimetar duljine špage odgovara 1 milijunu ljudi. Pokazuje na špagi veličinu nekih velikih zemalja. Koja je veličina naše zemlje? Neki ljudi dijele svijet na „naše ljude“ i „strance“. Špaga pokazuje da su većina ljudi „stranci“! Ali svi mi dijelimo planet kao naš dom i mi moramo učiti kako živjeti zajedno. Zemlje svijeta, kroz Organizaciju ujedinjenih naroda, odlučile su da posjedujemo ista prava unatoč činjenici da smo različiti i živimo na različitim mjestima.
Наставник  показује ученицима други конопац. Колико је он дугачак? Данас на свету живи 7,2 милијарди људи.3 Тако, 1 милиметар конопца представља 1 милион људи. Наставник сада показује на конопцу различите величине неких земаља, нпр. Кине, Индије, Русије, Немачке, Швајцарске или Лихтенштајна, те колико им центиметара/милиметара припада . Која је величина наше земље? Неки људи деле свет на „наше људе“ и „странце“. Уже нам показује да су већина људи „странци“! Али сви ми делимо ову планету као наш дом и морамо научити како да живимо заједно. Земље света, кроз организацију Уједињених Нација, одлучиле су да, упркос чињеници да смо различити и живимо на различитим местима, сви имамо иста права.
Наставникот им ја покажува втората лента на учениците. Колку е долга? Денес сме 6.7 милијарди луѓе на земјата.4 Значи 1 милиметар одговара на 1 милион луѓе. Тој/таа ја покажува големината на некои од поголемите земји во светот на лентата. Која е големината на нашата земја? Некои луѓе го делат светот на „наши“ и „странци“. Лентата ни покажува дека поголемиот дел од луѓето се „странци“! Но сите ние ја делиме оваа планета како наш дом и мораме да научиме заедно да живееме на неа. Земјите во светот, преку организацијата Обединети нации одлучија дека иако сме различни и живееме на различни места, сите ги имаме истите права.
  UNITATEA DE ÎNVĂȚARE 8:...  
Aceasta înseamnă evitarea oricărei ipocrizii. La modul cel mai simplu, ipocrizia se referă la situații în care tema pe care o predă un profesor este în contradicție cu modul în care el sau ea o predă.
Navedeno podrazumijeva izbjegavanje bilo kakvog licemjerja. U svojoj osnovi, licemjerje se odnosi na situacije u kojima su stvari koje nastavnici podučavaju u čistoj suprotnosti s načinom na koji nastavnici podučavaju. Na primjer: „Danas ćemo govoriti o slobodi govora – hej šuti ti tamo u zadnjem redu“! Na ovaj način učenici će puno toga naučiti o moći, ali mnogo manje o ljudskim pravima i poštivanju ljudskog dostojanstva, što je srž ljudskih sloboda. Jer učenici provode mnogo vremena proučavajući nastavnike i mogu razviti dobro razumijevanje nastavnikovih ličnih uvjerenja. Takvo ponašanje može predstavljati prepreku da nastavnik ostvari bilo kakav pozitivni učinak. Zbog želje da se ugodi, mogu se, na primjer, oponašati nastavnikova lična uvjerenja, a da učenici sami o njima i ne promisle. Navedeno može biti razlog, barem na početku, zašto učenici ne izražavaju vlastita uvjerenja. Na višoj razini, licemjerje nameće duboka pitanja o tome kako štiti ljudsko dostojanstvo nastavnika, ali i učenika u razredu, u školama i na nivou društva. To zahtijeva od nastavnika da istražuju načine i sredstva kako da uključi druge učesnike u proces odlučivanja o tome šta raditi, kako raditi, i zašto; to znači uključiti ne samo učenike, školsku upravu, obrazovne službenike, roditelje, već, ako je prikladno, i članove zajednice u kojoj žive i rade.
Ова значи избегнување на секакво лицемерие. Наједноставно кажано, лицемерието се однесува на ситуации во кои темата за која поучува наставникот е очигледно зависна од тоа како наставникот поучува. На пример, “Денес ќе учиме за слобода на изразување – ти таму во последниот ред, замолкни!” На овој начин, учениците ќе научат многу за моќта, и со тоа помалку за човековите права и почитта кон човековата гордост, која е во суштината на човековата слобода. Бидејќи учениците поминуваат добар дел од времето во проучување на наставникот и можат да развијат претстава за личните мислења на наставникот, таквиот вид на однесување може да предизвика наставникот да има многу мал позитивен ефект. Поради потребата да удоволат, на пример, учениците може да се обидат да ги “присвојат” личните ставови на наставникот, без да размислуваат за себе. Ова може да е причината, барем на почетокот, зошто тие не ги искажуваат своите ставови. Во најлош случај, лицемерието предизвикува сериозни прашања за како да се зачува и промовира човековата гордост и на наставникот и на учениците во училницата, како и во училиштето и во општеството. Ова бара од наставниците да изнајдат начини и средства да ги инволвираат другите страни во процесот на одлучување што да се прави, како тоа да се направи; тоа значи да не се инволвираат само учениците, директорите, образовните надлежни лица, и родителите, туку и, ако е возможно, членови на заедницата во кои тие работат и живеат.
  Directori - Living Demo...  
Directorii sunt în școala de astăzi lideri, iar liderii educaționali trebuie să ia în considerare mulți factori puternici în munca lor operațională și strategică: legislație, curriculum, autorități locale, părinți, elevi, resurse financiare, mediul socio-economic, concurența etc.
Principals in todays’ schools are leaders and school leaders have to take into account many powerful factors in their operational and strategic work: legislation, curriculum, local authorities, parents, pupils, financial resources, socioeconomic environment, competition, etc. Many of these factors are constantly changing and beyond the school leader’s control. Good management is not enough.
Οι Διευθυντές στα σημερινά σχολεία είναι ηγέτες και οι ηγέτες των σχολείων πρέπει να λαμβάνουν υπόψη πολλούς ισχυρούς παράγοντες στο επιχειρησιακό και στρατηγικό τους έργο: τη νομοθεσία, τη διδακτέα ύλη, τις τοπικές αρχές, τους γονείς, τους μαθητές, τους οικονομικούς πόρους, το κοινωνικοοικονομικό περιβάλλον, τον ανταγωνισμό, κ.λπ. Πολλοί από αυτούς τους παράγοντες αλλάζουν συνεχώς και είναι πέραν του ελέγχου του ηγέτη ενός σχολείου. Η καλή διαχείριση του δεν είναι αρκετή από μόνη της.
Drejtuesit në shkollat e sotme janë udhëheqës dhe udhëheqësit e shkollës duhet të marrin parasysh të gjithë faktorët e fuqishëm që ndikojnë në punën e tyre të përditshme dhe strategjike: legjislacionin, kurrikulën, pushtetin vendor, prindërit, nxënësit, burimet financiare, mjedisin ekonomik dhe shoqëror, konkurrencën etj. Shumë prej këtyre faktorëve ndryshojnë vazhdimisht dhe jashtë kontrollit të drejtuesit të shkollës. Menaxhimi i mirë nuk është i mjaftueshëm.
Direktori su u današnjim školama vođe i kao lideri moraju da uzmu u obzir mnoge značajne faktore u njihovom operativnom i strateškom radu: zakonodavstvo, kurikulum, lokalnu vlast, roditelje, učenike, izvor finansiranja, socioekonomsko okruženje, takmičenja itd. Mnogi od ovih faktora se stalno mijenjaju i nalaze izvan kontrola školskih lidera. Dobar menadžment više nije dovoljan.
Ravnatelji u današnjim školama su čelnici koji trebaju uzeti u obzir mnoge moćne čimbenike u svojem operativnom i strateškom radu: zakonodavstvo, kurikulum, nastavni plan i program, lokalne vlasti, roditelje, učenike, financijska sredstva, socioekonomsko okruženje, konkurencija itd. Mnogi od ovih čimbenika Stalno se mijenjaju i nadilaze kontrolu školskih čelnika. Dobro upravljanje nije dovoljno.
Директорите се водачи во денешните училишта, а водачите мораат предвид да ги земат многуте големи фактори во нивната раководна и стратешка работа: законодавство, наставни програми, локална власт, родители, ученици, финансиски ресурси, социоекономска средина, конкуренција итн. Многу од овие фактори константно се менуваат и се надвор од контролата на водачот на училиштето. Само доброто раководење не е доволно.
  UNITATEA DE ÎNVĂȚARE 1:...  
Istoria socială şi politică a ţării noastre are un impact puternic asupra vieţilor noastre de astăzi. Elevii ar trebui să devină conştienţi de această influenţă prin colectarea regulată de informaţii despre problemele actuale şi discutarea acestora, formarea de opinii personale şi ascultarea opiniilor altora.
The social and political history of our country has a strong impact on our lives today. Students should become aware of this influence by regularly collecting information about current issues and discussing them, forming their personal opinions and listening to the opinions of others. They must pay careful attention to views, prejudices and stereotypes that are part of public opinion. A person needs to be aware of these subtle forms of influence in order to counteract them, and to critically reflect on his or her own choices and change them if necessary.
Η κοινωνική και πολιτική ζωή της χώρας ασκεί μεγάλη επίδραση στη ζωή του ατόμου. Οι μαθητές μπορούν να κατανοήσουν αυτή την επίδραση συλλέγοντας συστηματικά πληροφορίες για σύγχρονα θέματα και συζητώντας τα, διαμορφώνοντας με αυτό τον τρόπο τις προσωπικές τους απόψεις και ακούγοντας τις απόψεις των άλλων. Πρέπει να δίνουν ιδιαίτερη προσοχή στις θέσεις, τις προκαταλήψεις και τα στερεότυπα που αποτελούν μέρος της κοινής γνώμης. Το άτομο πρέπει να συνειδητοποιεί αυτά τα είδη επίδρασης ώστε να μπορεί να αντιδρά, και να είναι ικανό να σκέφτεται κριτικά για τις επιλογές του και να τις μεταβάλλει αν αυτό είναι απαραίτητο.
Društvena i politička historija naše države ima snažan uticaj na naš sadašnji život. Učenici bi trebali postati svjesni tog uticaja time što će redovno prikupljati informacije o aktuelnim problemima i o njima raspravljati, čime će formirati svoje lično mišljenje i slušati mišljenja drugih. Oni moraju posvetiti veliku pažnju stajalištima, predrasudama i stereotipima koji su dio javnog mišljenja. Osoba treba biti svjesna ovih suptilnih oblika uticaja kako bi se mogla protiv njih boriti, te kritički razmatrati vlastite izbore kako bi ih, po potrebi, mogla izmijeniti.
Društvena i politička povijest naše države imaju snažan utjecan na naše živote danas. Učenici bi trebali postati svjesni ovog utjecaja stalno skupljajući informacije o trenutnim problemima i raspravljajući o njima, formirajući osobno mišljenje i slušajući mišljenja drugih. Pažljivo moraju voditi računa o stajalištima, predrasudama i stereotipima koji su dio javnom mišljenja. Osoba treba biti svjesna ovih suptilnih oblika utjecaja kako bi mogli djelovati protiv njih, kritički odražavati svoje izbore te ih, po potrebi, mijenjati.
што се формира нивното лично мислење и слушање на мислењето на другите. Тие мора да бидат свесни за големо внимание на погледите, предрасудите и стереотипите, кои се дел од јавното мислење. Личноста треба да биде свесна за овие суптилни форми на влијание, и да делува соодветно и критички да ги рефлектира врз неговите/нејзините избори, а ако е потребно и да ги менува.
  Capitolul 1 - Construir...  
Astăzi reforma educaţională este, într-o măsură considerabilă, o problemă care ţine de modul de a trece de la a oferi un set fix, aparent atemporal de cunoştinţe şi date la un concept mai dinamic de învăţare pe tot parcursul vieţii, care necesită dobândirea de competenţe, mai degrabă decât acumularea de fapte şi date.
These modeis have not, however, primarily been conceived as tools of class management; they carry a deeper, more meaningful message. Educational reform today is, to a considerable extent, an issue of how to move forward from delivering a fixed, seemingly timeless set of knowledge and insights towards a more dynamic concept of lifelong learning that requires competence building rather than the accumulation of facts and figures. From this perspective, school is conceived as a micro-society – a place where students encounter experiences and problems that have much in common with adult life. Students should therefore learn how to deal with such problems in school. These exercises help students to make their micro-society work by getting to know others, agreeing on rules within a group, sharing personal experience with others and building self-esteem, defining one’s own identity within a group and co-operating with others. These tasks are equally important and suitable for young and older students, but the level of reflection will vary.
Ovi modeli, međutim, nisu primarno zamišljeni kao alati za upravljanje razredom; oni imaju dublju, značajniju poruku. Danas je obrazovna reforma, uvelike, pitanje na koji način se odmaknuti od predaje fiksirano, prividno beskonačnog okvira znanja i uvida prema dinamičnijem konceptu cijeloživotnog učenja koje zahtijeva razvoj kompetencija više nego gomilanje podataka. S ovog gledišta, škola se smatra mikro zajednicom – mjesto gdje učenici susreću razna iskustva i probleme koji imaju puno toga zajedničkog sa stvarnim životom odraslih. Stoga, učenici bi trebali učiti u školi kako se nositi s takvim problemima u životu. Takvi zadaci pomažu učenicima da utječu na rad svoje mikro zajednice upoznajući jedni druge, usuglašavajući se o zajedničkim pravilima unutar grupe, dijeleći osobna iskustva s drugima i razvijajući samopoštovanje, definirajući vlastiti identitet unutar grupe i surađujući s drugima. Ovi zadaci jednako su važni i prikladni za mlađe i starije učenike, pri čemu će razina razmišljanja biti različita.