цветове – Croatian Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot 6 Results  www.amt.it
  Философия на езиа / Вав...  
Show textShow cached sourceOpen source URL
Примери за това са различният брой думи, описващи основните цвята (виж Semantics), например в езика на племето дани в Нова Гвинея има само mili (отнася се за всички тъмни и студени цветове като черно, зелено и синьо) и mola (топли и светли цветове като бяло, червено и жълто).
Compare text pagesCompare HTM pagesOpen source URLOpen target URLDefine lingvo.info as primary domain
Jezici svijeta se razlikuju međusobno ne samo po zvukovima i načinu pisanja (engleski dog, poljski pies, francuski chien, itd.), već i po preciznosti kako prikazuju elemente realnosti. Primjer za to je broj osnovnih imena boja (pogledaj semantiku). Npr. na jeziku novogvinejskog plemena Dani postoje samo mili što ima značenje svih tamnih i hladnih boja kao što su crna, zelena i plava) i mola što ima značenje svijetlih i toplih boja kao bijelo, crveno i žuto. S druge strane mađarski jezik ima dvije riječi za crveno dok poljski ima čak tri riječi za plavo.
  Семантика, лексикология...  
Show textShow cached sourceOpen source URL
Пример в това отношение са термините за цветове - въпреки че имат биологично идентични зрителни системи, хората не постигат съгласие по въпроса как естественият цветен континуум да се раздели на елементи, наречени цветове.
Compare text pagesCompare HTM pagesOpen source URLOpen target URLDefine lingvo.info as primary domain
Posebno su dobar primjer riječi za boje. Iako imaju biološki identične sisteme vida, ljudi imaju različite ideje o tome kako podijeliti prirodni kontinuitet svjetlosnog spektra po bojama. Različiti jezici imaju od 2 do 11-12 riječi za osnovne boje, pri čemu je crvena prva koja se pojavljuje uz razlikovanje crne i bijele a slijedi je jedna od više riječi za plavo-zeleni dio spektra (Berlin & Kay). No nema suglasja o tome gdje su ekzaktne granice među bojama. Velški jezik, na primjer, ima jednu riječ glass koja pokriva najveći dio engleske plave i zelene, dok ruski, na drugoj strani, ima još i podjelu plave na tamnu i svjetlu nijansu, sinij i goluboj. Kod opisne logike različitih idioma je još groznije - black eyes (crne oči) je izraz poslije nogometne utakmice a na njemačkom će to biti Blaues Auge (plavo oko). Dakle, koja boja predstavlja pravu dijagnozu? Moramo jednostavno prihvatiti da je značenje upotreba unutar jezičnog sistema a to je konvencija (dogovor), kako bi rekao Wittgenstein. Zato je došao relativni mir u lingvistiku pojavom De Saussurea koji razlikuje između signifiant (označitelj) i signifié (označeno): Znak je neovisan od svog značenja (Vidi i: Lingvo kaj Penso) (Jezik i misao)
  Семантика, лексикология...  
Show textShow cached sourceOpen source URL
Пример в това отношение са термините за цветове - въпреки че имат биологично идентични зрителни системи, хората не постигат съгласие по въпроса как естественият цветен континуум да се раздели на елементи, наречени цветове.
Compare text pagesCompare HTM pagesOpen source URLOpen target URLDefine lingvo.info as primary domain
Posebno su dobar primjer riječi za boje. Iako imaju biološki identične sisteme vida, ljudi imaju različite ideje o tome kako podijeliti prirodni kontinuitet svjetlosnog spektra po bojama. Različiti jezici imaju od 2 do 11-12 riječi za osnovne boje, pri čemu je crvena prva koja se pojavljuje uz razlikovanje crne i bijele a slijedi je jedna od više riječi za plavo-zeleni dio spektra (Berlin & Kay). No nema suglasja o tome gdje su ekzaktne granice među bojama. Velški jezik, na primjer, ima jednu riječ glass koja pokriva najveći dio engleske plave i zelene, dok ruski, na drugoj strani, ima još i podjelu plave na tamnu i svjetlu nijansu, sinij i goluboj. Kod opisne logike različitih idioma je još groznije - black eyes (crne oči) je izraz poslije nogometne utakmice a na njemačkom će to biti Blaues Auge (plavo oko). Dakle, koja boja predstavlja pravu dijagnozu? Moramo jednostavno prihvatiti da je značenje upotreba unutar jezičnog sistema a to je konvencija (dogovor), kako bi rekao Wittgenstein. Zato je došao relativni mir u lingvistiku pojavom De Saussurea koji razlikuje između signifiant (označitelj) i signifié (označeno): Znak je neovisan od svog značenja (Vidi i: Lingvo kaj Penso) (Jezik i misao)
  Философия на езиа / Вав...  
Show textShow cached sourceOpen source URL
Примери за това са различният брой думи, описващи основните цвята (виж Semantics), например в езика на племето дани в Нова Гвинея има само mili (отнася се за всички тъмни и студени цветове като черно, зелено и синьо) и mola (топли и светли цветове като бяло, червено и жълто).
Compare text pagesCompare HTM pagesOpen source URLOpen target URLDefine lingvo.info as primary domain
Jezici svijeta se razlikuju međusobno ne samo po zvukovima i načinu pisanja (engleski dog, poljski pies, francuski chien, itd.), već i po preciznosti kako prikazuju elemente realnosti. Primjer za to je broj osnovnih imena boja (pogledaj semantiku). Npr. na jeziku novogvinejskog plemena Dani postoje samo mili što ima značenje svih tamnih i hladnih boja kao što su crna, zelena i plava) i mola što ima značenje svijetlih i toplih boja kao bijelo, crveno i žuto. S druge strane mađarski jezik ima dvije riječi za crveno dok poljski ima čak tri riječi za plavo.
  Семантика, лексикология...  
Show textShow cached sourceOpen source URL
Пример в това отношение са термините за цветове - въпреки че имат биологично идентични зрителни системи, хората не постигат съгласие по въпроса как естественият цветен континуум да се раздели на елементи, наречени цветове.
Compare text pagesCompare HTM pagesOpen source URLOpen target URLDefine lingvo.info as primary domain
Posebno su dobar primjer riječi za boje. Iako imaju biološki identične sisteme vida, ljudi imaju različite ideje o tome kako podijeliti prirodni kontinuitet svjetlosnog spektra po bojama. Različiti jezici imaju od 2 do 11-12 riječi za osnovne boje, pri čemu je crvena prva koja se pojavljuje uz razlikovanje crne i bijele a slijedi je jedna od više riječi za plavo-zeleni dio spektra (Berlin & Kay). No nema suglasja o tome gdje su ekzaktne granice među bojama. Velški jezik, na primjer, ima jednu riječ glass koja pokriva najveći dio engleske plave i zelene, dok ruski, na drugoj strani, ima još i podjelu plave na tamnu i svjetlu nijansu, sinij i goluboj. Kod opisne logike različitih idioma je još groznije - black eyes (crne oči) je izraz poslije nogometne utakmice a na njemačkom će to biti Blaues Auge (plavo oko). Dakle, koja boja predstavlja pravu dijagnozu? Moramo jednostavno prihvatiti da je značenje upotreba unutar jezičnog sistema a to je konvencija (dogovor), kako bi rekao Wittgenstein. Zato je došao relativni mir u lingvistiku pojavom De Saussurea koji razlikuje između signifiant (označitelj) i signifié (označeno): Znak je neovisan od svog značenja (Vidi i: Lingvo kaj Penso) (Jezik i misao)