yugoslavia – Croatian Translation – Keybot Dictionary

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch Français Spacer Help
Source Languages Target Languages
Keybot 13 Results  ijae.iut.ac.ir
  Punishment and Sentence...  
Punishment and Sentence Enforcement for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Former Yugoslavia
Izvršavanje kazni za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene u bivšoj Jugoslaviji
  Punishment and Sentence...  
The MPPG research project on ‘Punishment and Sentence Enforcement for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Former Yugoslavia’ is part of RF III on ‘International Sentencing’.
Istraživanje MPPG-a na temu “Izvršavanje kazni za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene u bivšoj Jugoslaviji” dio je istraživačkog fokusa III “Međunarodno kažnjavanje”. Fokus je stavljen na empirijsko istraživanje faze nakon suđenja na ICTY-u (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia), preciznije, na izvršavanje presuda, područje koje još nije obuhvaćeno dosadašnjim istraživanjima.
  Punishment and Sentence...  
The MPPG research project on ‘Punishment and Sentence Enforcement for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Former Yugoslavia’ is part of RF III on ‘International Sentencing’.
Istraživanje MPPG-a na temu “Izvršavanje kazni za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene u bivšoj Jugoslaviji” dio je istraživačkog fokusa III “Međunarodno kažnjavanje”. Fokus je stavljen na empirijsko istraživanje faze nakon suđenja na ICTY-u (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia), preciznije, na izvršavanje presuda, područje koje još nije obuhvaćeno dosadašnjim istraživanjima.
  Research Focus III | Ba...  
The public reactions in all the affected states and the victim statements after each and every ICTY (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia) judgment, especially with regard to the lenient sentences imposed on the ‘worst of the worst’, clearly demonstrate that there exists a lack in purpose and principle of international sentencing.
Nedavna nasilna povijest velikog dijela Balkana isti čini dobrom polaznom točkom za empirijsko izučavanje pitanja međunarodnog kažnjavanja. Reakcije javnosti u svim pogođenim državama i izjave žrtava nakon svake presude ICTY-a (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju), posebice u odnosu na blage kazne izrečene 'najlošijima među lošima', jasno ukazuju na nedostatak svrhe i načela po pitanju međunarodnog kažnjavanja. Isto vrijedi i na nacionalnoj razini, gdje se počiniteljima najgnjusnijih zločina počinjenih tijekom oružanih sukoba redovito izriču znatno blaže kazne negoli 'običnim počiniteljima', iako se navedeno može smatrati i dvojbenim.
  Criminal Responsibility...  
As pointed out in RF I “the fall of communism in the Balkans, ethnic conflict in the former Yugoslavia, the new allocation of state-wealth and its accumulation by the ‘new elite’ usually strongly connected to or part of the criminal underworld, as well as weak states and corrupt justice systems, are just some of the conditions encountered in the region […]. This seems to be fertile ground for organised criminal groups to operate in and for illegal markets […] as informal economies to grow”.
Kao što je istaknuto u istraživačkom fokusu I: „Pad komunizma na Balkanu, etnički sukobi u bivšoj Jugoslaviji, nova raspodjela državnog blaga i njegovo nagomilavanje u rukama 'nove elite' koja je obično usko povezana sa ili pak dio kriminalnog podzemlja, kao i slabe države te korumpirani pravosudni sustavi, su samo neki od uvjeta prisutni u regiji […] Čini se da navedeno predstavlja plodno tlo za djelovanje organiziranih kriminalnih skupina i za procvat ilegalnih tržišta te neformalnih gospodarstva...”
  About | Balkan Criminol...  
Adding to this the violent dissolution of Yugoslavia, a huge part of the region has been and still is affected with the consequences of wide spread ethnic conflict and ongoing state-building, whereby the criminal justice system plays a major role.
Doda li se tome nasilno rastvaranje Jugoslavije, onda postaje jasno da je ogroman dio regije pogođen posljedicama vrlo rasprostranjenog etničkog sukoba te s nalazi u postupku izgradnje države (engl. state building), pri čemu sustav kaznenog pravosuđa igra važnu ulogu. Konačno, europska kriminološka istraživanja, posebice kvantitativna anketna istraživanja, su do sada uglavnom obuhvaćala svega manji dio regije (države članice/kandidati EU - vidi EU ICS 2005 anketno istraživanje), stvarajući na taj način ʻempirijsku crnu rupuʼ u samom središtu Balkana, a što regionalni pristup čini prijeko potrebnim (za iznimku vidi Gallup).
  Life Imprisonment World...  
Additional scientific relevance stems from the fact that contemporary historical events, such as dissolution of the former Yugoslavia or the Eastern Bloc, have caused an ongoing sociopolitical transition of the Balkans which has s u b s e q u e n t l y been followed by changes in punitive trends and policies among its member countries.
Suprotno većini zapadnoeuropskih država, normativni okviri i praksa dugotrajne kazne zatvora na Balkanu predstavljaju još neistraženo područje u smislu koherentne znanstvene analize, što je vrlo značajno za istraživanje. Znanstvena važnost očituje se i iz činjenice da su povijesni događaji, kao što je raspad Jugoslavije i Istočnog Bloka, uzrokovali socijalno-političku tranziciju zemalja Balkana, a što su posljedično slijedile promjene u trendovima i politikama kažnjavanja bivših država članica. Istraživanje i razumijevanje važnih faktora koji su uzrokovali različitosti nekad homogenih penalnih politika pružaju vjerodostojan temelj za komparativnu analizu penalne politike drugih društava u tranziciji diljem svijeta.
  Life Imprisonment World...  
Implementation of an in-depth theoreticalempirical analysis of rationale and penal practice pertaining to the death penalty policy in the former Yugoslavia (SFRY), as well as of socio-political factors which have induced its subsequent abolition and replacement with life and long-term imprisonment policies in the seven SFRY successor states.
Implementacija i dubinska teorijsko-empirijska analiza penalne prakse vezano za politiku smrtne kazne u bivšoj Jugoslaviji (SFRY), kao i socijalno-političke faktore koji su doveli do napuštanja instituta smrtne kazne i uvođenja kazni dugotrajnih zatvora u sedam država nasljednica SFRY. Istraživanje su provodili Anna-Maria Getoš Kalac i Filip Vojta. Taj dio studije je završen i rezultati su predstavljeni u travnju 2015. na radionici “Dožitvotna kazna zatvora i ljudska prava”, organiziranoj kao sastanak partnera projekta “Doživotna kazna zatvora diljem svijeta” na Međunarodnom institutu za sociologiju prava, Oñati, Španjolska, i biti će objavljeni u knjizi o doprinosima radionica.
  Network | Balkan Crimin...  
To give just one example for the current research situation in the Balkans in the field of criminal law and criminology (Albrecht & Getoš): Traditionally criminal law professors from law faculties throughout Former Yugoslavia would regularly meet at so called interdepartmental meetings.
Dovoljno je navesti jedan primjer koji jasno demonstrira aktualnu istraživačku situaciju na području kaznenog prava i kriminologije (Albrecht & Getoš): Tradicionalno su se profesori kaznenog prava sa pravnih fakulteta diljem bivše Jugoslavije redovito okupljali u okviru interkatedarskih sastanaka. Posljednji takav sastanak održan je 1989. godine u Skopju/Makedonija, ali tijekom sljedećih 20 godina su se kontakti izgubili i nove generacije istraživača iz novonastalih država se tek rijetko i slučajno sastaju. Slično kao i sa srdžbom u svakodnevnim međuljudskim odnosima, a koja je utemeljena na prethodnim sukobima i neprijateljstvima, istraživačkim pothvatima koji pokušavaju uspostaviti nove mreže treba vremena i strpljenja. No, gubitak istraživačkog potencijala je očigledno i dalje ogroman.
  Research Focus III | Ba...  
In his research project on “Punishment and Sentence Enforcement for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Former Yugoslavia” he aims to provide a set of recommendations for improved treatment of international prisoners, based on a systematic empirical inquiry into punitive approaches that have been developed for the Tribunal’s convicts within the framework of introduced mechanism in the prison systems of different European states, their criminological aspects, as well as their correlation with underlying penological issues of the international sentences’ enforcement.
Međunarodno izvršavanje presuda, područje koje dosada nije privuklo gotovo nikakvu istraživačku pažnju, je u središtu interesa Filipa Vojte. U svom istraživačkom projektu “Kažnjavanje i izvršavanje presuda za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene u bivšoj Jugoslaviji” pokušava pružiti preporuke za poboljšani tretman međunarodnih zatvorenika, utemeljene na sustavnom empirijskom ispitivanju kaznenih pristupa razvijenih za osuđenike ICTY-a, unutar okvira uvedenih mehanizama u zatvorskim sustavima različitih europskih država, njihove kriminološke aspekte, kao i njihovu korelaciju s temeljnim penološkim pitanjima međunarodnog izvršavanja presude.
  Research Focus III | Ba...  
One has to agree with Ewald who points out that “after 17 years following the creation of the ICTY, peaceful life is not possible in the former Yugoslavia without a forceful engagement of the international community, in particular the European Community, and hatred among the different ethnic communities and former conflict parties, as insiders and experts say, is an everyday phenomenon, there is enough reason to challenge existing approaches and to ask for innovative new answers on where to move with global security and international criminal justice as a substantial part of it” (cit. Ewald, 402).
Balkan nije samo regija pogođena međunarodnim kažnjavanjem, već i regija koja aktivno sudjeluje u kreiranju kaznenih okvira koji su potpuno neproporcionalni i neprimjereni u pogledu retributivnog aspekta i zastrašujuće/odvraćajuće funkcije kažnjavanja (usporedi primjerice sudačke stavove prema kažnjavanju (Albrecht & Sieber, 68, 76) s praksom kažnjavanja (npr. Documenta)). Utječe li ovakav nedostatak svrhe i načela međunarodnog kažnjavanja na potencijalno buduće nasilje i na koji način se međunarodno kažnjavanje može unaprijediti su prvenstveno kriminološki relevantna empirijska i teoretska istraživačka pitanja, koja bi mogla imati značajan odraz na regionalnu praksu kažnjavanja, ali i na normativnu evoluciju međunarodnog kaznenog prava, a samim time i na globalnu sigurnost u cjelini. Valja se složiti s Ewaldom koji ističe da i 17 godina nakon stvaranja ICTY miran suživot u bivšoj Jugoslaviji nije moguć bez silovitog angažmana međunarodne zajednice, posebice Europske zajednice, te da je mržnja među različitim etničkim zajednicama i nekoć zaraćenim stranama sukoba, a kako to navode upućeni i stručnjaci, svakodnevna pojava, a što je dovoljan razlog za preispitivanje postojećih pristupa i zahtijevanje inovativnih novih odgovora po pitanju pozicioniranja globalne sigurnosti i međunarodnog kaznenog pravosuđa, a kao njezinog supstancijalnog dijela (Ewald, 402).
  Research Focus III | Ba...  
Therefore, this research focus will provide for an empirically based ‘lessons learned’ regarding the ICTY international sentencing and enforcement practices in all the affected countries of Former Yugoslavia, including Croatia, although conceptually not part of the Balkans, but still undoubtedly involved in its recent violent history (and affected by the ICTY sentencing regime - for its critical review see Derenčinović 2005).
Trenutno je akademski interes kao i znanstveno istraživanje na području međunarodnog kažnjavanja usredotočeno na prilično usku normativnu perspektivu (za normativne pristupe vidi primjerice Bassett, Schabas ili Ohlin), dok se empirijsko proučavanje kažnjavanja još uvijek nalazi u svojim začecima (Ewald, 365). Moglo bi se reći da su kazneno pravo i kaznena politika utemeljeni na arbitrarnim religioznim i moralnim uvjerenjima koja nemaju nikakvu znanstvenu osnovu, na pogrešnim pretpostavkama o univerzalnosti, nepromjenjivosti ili apsolutnoj prirodi određenih moralnih standarda i pravila, pa da radi toga spomenutom uskom normativnom diskursu nedostaju kriminološke činjenične i znanstveno pribavljene spoznaje utemeljene na istinitim, objektivnim i nepristranim informacijama o kriminalu, njegovim počiniteljima i žrtvama, informacije koje su oslobođene predrasuda i neopterećene unaprijed stvorenim idejama i prethodno postavljenim stajalištima (Fattah, 145-147). No, neosporno je da holistički pristup izučavanju međunarodnog kažnjavanja zahtjeva kako kriminološku tako i kaznenopravnu perspektivu. Stoga će ovaj istraživački fokus ponuditi empirijski utemeljenu evaluaciju (engl. lessons learnd) međunarodne prakse kažnjavana pred ICTY u svim pogođenim državama bivše Jugoslavije, uključujući i Hrvatsku koja je, iako konceptualno nije dio Balkana, ipak nedvojbeno involvirana u njegovu nedavnu nasilnu povijest (a samim time i pogođena režimom kažnjavanja od strane ICTY - za kritički osvrt vidi Derenčinović 2005). Ova prvenstveno empirijska i teoretska kriminološka 'studija slučaja međunarodnog kažnjavanja na Balkanu' trebala bi biti relevantna ne samo za Balkan, nego i za druge aktualne ili buduće post-konfliktne regije pogođene iznimno rasprostranjenim nasiljem. Istovremeno će pružiti čvrstu podlogu za znatno širi interdisciplinarni akademski diskurs, uključujući ne samo praksu međunarodnog kažnjavanja, nego i izvršavanje takvih kazni.
  Research Focus I | Balk...  
The fall of communism in the Balkans, ethnic conflict in former Yugoslavia, the new allocation of state-wealth and its accumulation by the ‘new elite’ usually strongly connected to or part of the criminal underworld, as well as weak states and corrupt justice systems, are just some of the conditions encountered in the region (for a very informative snapshot of this process see Baljak’s documentary).
Pad komunizma na Balkanu, etnički sukobi u bivšoj Jugoslaviji, nova raspodjela državnog blaga i njegovo nagomilavanje u rukama 'nove elite' koja je obično usko povezana sa ili pak dio kriminalnog podzemlja, kao i slabe države (engl. weak states) te korumpirani pravosudni sustavi, su samo neki od uvjeta prisutni u regiji (za vrlo informativan isječak koji prikazuje ovaj proces vidi Baljakov dokumentarac). Čini se da navedeno predstavlja plodno tlo za djelovanje organiziranih kriminalnih skupina i za procvat ilegalnih tržišta te neformalnih gospodarstva. Širok spektar raznih (ne)vladinih, političkih, gospodarskih, znanstvenih i karitativnih lokalnih, regionalnih, europskih i međunarodnih čimbenika je izrazito involvirano na Balkanu, te predano cilju postizanja sigurnosti i stabilnosti u regiji (za opširnu analizu vidi Albrecht & Getoš). Jedna od njihovih glavnih briga je organizirani kriminal i opasnost koju isti predstavlja za krhke državne strukture. No usprkos gotovo nepojmljivom broju svih netom navedenih uključenih čimbenika, ponovno jako malo zapravo znamo o kriminalnim akterima, fenomenologiji kriminala kojega čine, ili pak ilegalnim tržištima kojima upravljaju (Albrecht & Getoš). Obavještajna i sigurnosna izvješća iz regije redovito podcjenjuju problem, dok analize izrađene izvan regije ističu njegov sigurnosni značaj. Izgleda da konvencionalna komparativna istraživanja utemeljena na stopama kriminala i kvantitativnim metodologijama nisu prikladna za proučavanje organiziranog kriminala - kvalitativna istraživanja bi trebala stvoriti jasnu strukturalnu sliku organizirane kriminalne scene u regiji: o kojoj vrsti skupina se radi (tradicionalno mafijaškim ili profesionalnim) i tko su članovi skupine, na koji način djeluju i međusobno surađuju na transnacionalnoj razini (čvrsta savezništva s drugim kriminalnim skupinama ili pojedinačna suradnja za pojedine poslove), kojom vrstom kriminalnih aktivnosti se bave i specijaliziraju li se za određena ilegalna tržišta (ilegalna trgovina/trafficking, krijumčarenje, reketarenje, prostitucija itd.)? Ovo su samo neka od istraživačkih pitanja u odnosu na nasilje, organizirani kriminal i ilegalna tržišta, a na koja MPPG za ‘Balkan kriminologiju’ traži odgovor. Posebna pažnja dana je i pitanju kaznene odgovornosti za teška gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu, temi kojom se bavi Sunčana Roksandić Vidlička.