|
The fall of communism in the Balkans, ethnic conflict in former Yugoslavia, the new allocation of state-wealth and its accumulation by the ‘new elite’ usually strongly connected to or part of the criminal underworld, as well as weak states and corrupt justice systems, are just some of the conditions encountered in the region (for a very informative snapshot of this process see Baljak’s documentary).
|
|
Pad komunizma na Balkanu, etnički sukobi u bivšoj Jugoslaviji, nova raspodjela državnog blaga i njegovo nagomilavanje u rukama 'nove elite' koja je obično usko povezana sa ili pak dio kriminalnog podzemlja, kao i slabe države (engl. weak states) te korumpirani pravosudni sustavi, su samo neki od uvjeta prisutni u regiji (za vrlo informativan isječak koji prikazuje ovaj proces vidi Baljakov dokumentarac). Čini se da navedeno predstavlja plodno tlo za djelovanje organiziranih kriminalnih skupina i za procvat ilegalnih tržišta te neformalnih gospodarstva. Širok spektar raznih (ne)vladinih, političkih, gospodarskih, znanstvenih i karitativnih lokalnih, regionalnih, europskih i međunarodnih čimbenika je izrazito involvirano na Balkanu, te predano cilju postizanja sigurnosti i stabilnosti u regiji (za opširnu analizu vidi Albrecht & Getoš). Jedna od njihovih glavnih briga je organizirani kriminal i opasnost koju isti predstavlja za krhke državne strukture. No usprkos gotovo nepojmljivom broju svih netom navedenih uključenih čimbenika, ponovno jako malo zapravo znamo o kriminalnim akterima, fenomenologiji kriminala kojega čine, ili pak ilegalnim tržištima kojima upravljaju (Albrecht & Getoš). Obavještajna i sigurnosna izvješća iz regije redovito podcjenjuju problem, dok analize izrađene izvan regije ističu njegov sigurnosni značaj. Izgleda da konvencionalna komparativna istraživanja utemeljena na stopama kriminala i kvantitativnim metodologijama nisu prikladna za proučavanje organiziranog kriminala - kvalitativna istraživanja bi trebala stvoriti jasnu strukturalnu sliku organizirane kriminalne scene u regiji: o kojoj vrsti skupina se radi (tradicionalno mafijaškim ili profesionalnim) i tko su članovi skupine, na koji način djeluju i međusobno surađuju na transnacionalnoj razini (čvrsta savezništva s drugim kriminalnim skupinama ili pojedinačna suradnja za pojedine poslove), kojom vrstom kriminalnih aktivnosti se bave i specijaliziraju li se za određena ilegalna tržišta (ilegalna trgovina/trafficking, krijumčarenje, reketarenje, prostitucija itd.)? Ovo su samo neka od istraživačkih pitanja u odnosu na nasilje, organizirani kriminal i ilegalna tržišta, a na koja MPPG za ‘Balkan kriminologiju’ traži odgovor. Posebna pažnja dana je i pitanju kaznene odgovornosti za teška gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu, temi kojom se bavi Sunčana Roksandić Vidlička.
|