hei – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 42 Résultats  formatic-form.eu
  How to Get Ready  
Ko ngā reo irirangi hei whakarongo atu māu
O uaealesi fa'asalalau po o leitio e tatau ona fa'alogologo i ai
  Flood  
Tineia te hiko, te wai me te kapuni mēnā ka tonoa e ngā mana kia pērā hei ārai i te potanga ki tō whare, hapori rānei. Tangohia ngā taura hiko o ngā taputapu iti kia kore ai aua taputapu e raru i te hīrere hiko.
Tape mea uma pe a fa'atonu atu e tagata ofisa aua e fesoasoani lea i le puipuia o lou fale ma lou nofoaga lautele. Se'i ese uma mai palaka ma uaea eletise e fa'aitiitia ai ni fa'aletonu tau eletise.
  Household Emergency Plan  
Ka whakaawe te nuinga o ngā parekura i ngā ratonga waiwai, me te tauwhati i tō āhei haere ki wāhi kē me tō āhei ki te whakawhitiwhiti kōrero tētahi ki tētahi. Ka whakatikina pea koe ki te kāinga, ka uruhina rānei ki whakatahi i tō kāinga.
O le tele o fa'alavelave fa'afuase'i e ono a'afia ai le tulaga masani o femalagaiga ma feso'ota'iga ma isi tagata. E ono fa'amalosia ai foi oe e nofo ai i lou fale, ua le mafai ona e fealua'i, pe ave'eseina mai oe fa'atopetope mai lou nofoaga. E faigata ma e le mafai e i latou o lo'o au'auna i fa'alavelave fa'afuase'ia ona fesoasoani atu i tagata o lo'o a'afia i se taimi vave lava pe a fa'ato'a uma se fa'alavelave.
  Earthquake  
Mēnā kei roto koe i te whare, kimihia he wāhi tata hei pāhake; hei uhi i tō māhunga, hei pupuri. Me noho ki rō whare tae noa ki te mutunga o te rū, kia mohio rā anō koe he haumaru te puta atu. Kei te nuinga o ngā whare kei Aotearoa he haumaru ake mōu mēnā ka noho koe i roto tae noa ki te mutunga o te rū whenua.
Afai o e i totonu o se fale, aua le so'ona savali solo, fa'apa'u, fa'apupu'u ma aua le minoi. Nofo i totonu o le fale se'ia uma le lulu ma ua e iloa ua saogalemu e ulufafo. I le tele o fale i totonu o Niu Sila, e sili atu lou saogalemu pe a e nofo ai i le mea o lo'o e i ai se'ia uma le lulu o le mafui'e.
  Emergency Survival Items  
He wai hei tao kai hei horoi hoki
Vai mo le fufuluina o mea ma vai mo le kukaina o mea'ai
  Earthquake  
Mēnā kei roto koe i te whare, kimihia he wāhi tata hei pāhake; hei uhi i tō māhunga, hei pupuri. Me noho ki rō whare tae noa ki te mutunga o te rū, kia mohio rā anō koe he haumaru te puta atu. Kei te nuinga o ngā whare kei Aotearoa he haumaru ake mōu mēnā ka noho koe i roto tae noa ki te mutunga o te rū whenua.
Afai o e i totonu o se fale, aua le so'ona savali solo, fa'apa'u, fa'apupu'u ma aua le minoi. Nofo i totonu o le fale se'ia uma le lulu ma ua e iloa ua saogalemu e ulufafo. I le tele o fale i totonu o Niu Sila, e sili atu lou saogalemu pe a e nofo ai i le mea o lo'o e i ai se'ia uma le lulu o le mafui'e.
  Emergency Survival Items  
He wai hei tao kai hei horoi hoki
Vai mo le fufuluina o mea ma vai mo le kukaina o mea'ai
  Emergency Survival Items  
He wai hei inu. Kia toru ngā rita ki ia tangata, ki ia tangata, i ia rā i ia rā.
Vai inu. Pe tusa ma le tolu lita pe sili atu a le tagata e to'atasi i le aso
  Tsunami  
Nō pāmamao te wāhi pūtake o te tai āniwhaniwha tawhiti; hei tauira, nō tua atu i te Moana-nui-a-Kiwa, i Hiri pea. Mō tēnei momo ngaru he toru haora pea te roa kia tae mai ki Aotearoa nei.
O galulolo mamao e fa'afua mamao mai lava, e pei o le sau mai le atu Pasefika i le atunu'u o Chile. I le ituaiga galulolo lenei, e sili atu ma le tolu itula e mafai ai ona tu'uina atu se lapata'iga mo Niu Sila.
  Storms  
Whakaritehia tō whare me tō whenua mō ngā hau pūkeri. Whakamauria ngā mea taumaha ki te papa, tangohia hoki ngā mea ka taea te whiua e te hau hei pere mōrearea. Whakaritea kia rite tonu te ārohi i tō tuanui kia mōhio ai koe he whita.
Ia saunia lou fale ma lou fanua mo matagi malolosi. Ia va'aia ma taofia lelei i lalo ni mea mamafa pe ave esea ni mea e ono a'afia ai ni mea pe a agi malosi mai se matagi. Ia fai ma siaki so'o le taualuga o lou fale e fa'amautinoa o lo'o lelei ma saogalemu. Tusi ma lisi uma i lalo ni mea o lo'o fia saisaia pe tu'u i totonu o le fale pe a lapata'ia mai ni matagi malolosi.
  Household Emergency Plan  
Ka whakaawe te nuinga o ngā parekura i ngā ratonga waiwai, me te tauwhati i tō āhei haere ki wāhi kē me tō āhei ki te whakawhitiwhiti kōrero tētahi ki tētahi. Ka whakatikina pea koe ki te kāinga, ka uruhina rānei ki whakatahi i tō kāinga.
O le tele o fa'alavelave fa'afuase'i e ono a'afia ai le tulaga masani o femalagaiga ma feso'ota'iga ma isi tagata. E ono fa'amalosia ai foi oe e nofo ai i lou fale, ua le mafai ona e fealua'i, pe ave'eseina mai oe fa'atopetope mai lou nofoaga. E faigata ma e le mafai e i latou o lo'o au'auna i fa'alavelave fa'afuase'ia ona fesoasoani atu i tagata o lo'o a'afia i se taimi vave lava pe a fa'ato'a uma se fa'alavelave.
  How to store water  
Mēnā kei te hiahia koe ki te whakamahi i te wai, kaua rawa e rau atu i ngā matū horoi ki roto i te kura wai mō te hamuti. Mēnā e whakamahi ana koe i te ua hei wai mōu, kaua e wareware ki te patu kitakita mā te whakatoki.
O lau kalone vaivela ma le tane vai o le fale 'ese o ni mea taua tele e maua ai le suavai. Siaki ma fa'amautinoa le saogalemu o nei tane ma malu puipuia. Aua ne i tu'uina ni vaila'au i totonu o nei tane vai pe afai o e fuafua e fa'aaoga le suavai. Afai o le a e fa'aaogaina vai fa'atali i le timu, ia mautinoa ua uma ona e tu'uina i ai i totonu se vaila'au fale ae le i fa'aaogaina. Afai e te le o mautinoa ma malamalama i le saogalemu o le vai, fa'ata'ita'iga, vai mai se vai 'eli ua lolovaia, pe ua afatia i se asu po'o ni lefulefu mai se mu, aua ne i inuina.
  People with disabilities  
Mēnā he uaua te hīkoi ki a koe, ki tētahi o to whānau rānei, kuhuna ngā taputapu hei āwhina i a koe ki to pēke kawe. Ma tēnei e whai oranga koe mēnā me haere ki wāhi kē. I te rū whenua, ka uaua te nuku, kāore rānei koe e āhei ki te nuku haere, nā te ngāueue o te whenua.
Afai o oe po'o so'o se tasi o lo'o e va'aia e i ai ni ma'i o le tino pe faigata ona savali ma minoi solo, ia tu'u uma mea e fa'aaoga i totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe. O le a fesoasoani lea ia te oe pe afai e te alu'ese atu i se isi nofoaga e ese mai lou fale. I se mafui'e tele o le a atili faigata ai ia te oe ona e fealua'i i se mea mamao atu. Afai e le mafai ona e lafi i lalo o se laulau ma le saogalemu, soso i autafa o se puipui o le fale ma ia mamao ma fa'amalama ma ni meafale maualuluga e ono mafuli ifo ia te oe, ma puipui lou ulu ma lou ua pe a mafai ona fai. Fa'amau ma fai taofi o lou nofoa fa'ata'avale pe afai o lo'o i lou nofoa. Afai o lo'o e ta'oto i lou moega, ia ufiufi lou tino i ie 'afu ma palanikeke ma puipui lou ulu ma lou ua i aluga.
  People with disabilities  
Mēnā he uaua te hīkoi ki a koe, ki tētahi o to whānau rānei, kuhuna ngā taputapu hei āwhina i a koe ki to pēke kawe. Ma tēnei e whai oranga koe mēnā me haere ki wāhi kē. I te rū whenua, ka uaua te nuku, kāore rānei koe e āhei ki te nuku haere, nā te ngāueue o te whenua.
Afai o oe po'o so'o se tasi o lo'o e va'aia e i ai ni ma'i o le tino pe faigata ona savali ma minoi solo, ia tu'u uma mea e fa'aaoga i totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe. O le a fesoasoani lea ia te oe pe afai e te alu'ese atu i se isi nofoaga e ese mai lou fale. I se mafui'e tele o le a atili faigata ai ia te oe ona e fealua'i i se mea mamao atu. Afai e le mafai ona e lafi i lalo o se laulau ma le saogalemu, soso i autafa o se puipui o le fale ma ia mamao ma fa'amalama ma ni meafale maualuluga e ono mafuli ifo ia te oe, ma puipui lou ulu ma lou ua pe a mafai ona fai. Fa'amau ma fai taofi o lou nofoa fa'ata'avale pe afai o lo'o i lou nofoa. Afai o lo'o e ta'oto i lou moega, ia ufiufi lou tino i ie 'afu ma palanikeke ma puipui lou ulu ma lou ua i aluga.
  How to store water  
Ka whakakinotia pea te wai o te kāinga, te wai inu hoki o te kāinga, mēnā ka pā mai tetahi parekura, nō reira, me rokiroki i te wai ka tika. Kia toru rita ki te tangata kotahi i ia rā, i ia rā. Kia maumahara me whai wai hei horoi, hei tunu kai.
O le suavai i totonu o fale e aofia ai ma vaiinu e ono a'afia i ni fa'alavelave fa'afuase'i, o le ala lea e taua tele ai le fa'asaoina ma le teuina malu o vai. E mana'omia lou teuina o ni vaiinu ia ta'i tolu lita a le tagata e to'atasi i aso ta'itasi. O le a e mana'omia fo'i ni vai mo mea'ai ma le fa'amamaina o ipu.
  People with disabilities  
Me whakaaro pea ki te whakarite i tētahi pere whakatūpato e hāngai pai ana ki a koe, pēnei i te rama e muramura mai ana hei whakatūpato. Whakahōutia ngā pāhiko i ia tau, i ia tau. Tēnā pea me hoatu i tētahi kī o to whare ki to kiritata kia taea e ia te whakamōhio mai i tētahi whakatūpato ki a koe.
Va'ai pe le ono fa'apipi'i ni fa'ailoilo e fetaui ma ou mana'oga e pei o ni fa'ailoilo e emoemo moli pe a ola ina ia faigofie ai ona e iloa. Toe sui ma'a o nei fa'ailoilo i tausaga uma. Va'ai pe le ono aveina se ki i lou tua'oi ina ia mafai ona latou fa'ailoa atu ia te oe ua tupu se fa'alavelave. Tu'u se api faitusi ma se peni atoa ai ma se moli uila i totonu o lau ato e te alu fa'atopetope ma oe ina mafai ai ona e talanoa atu ma isi tagata.
  How to store water  
Ka whakakinotia pea te wai o te kāinga, te wai inu hoki o te kāinga, mēnā ka pā mai tetahi parekura, nō reira, me rokiroki i te wai ka tika. Kia toru rita ki te tangata kotahi i ia rā, i ia rā. Kia maumahara me whai wai hei horoi, hei tunu kai.
O le suavai i totonu o fale e aofia ai ma vaiinu e ono a'afia i ni fa'alavelave fa'afuase'i, o le ala lea e taua tele ai le fa'asaoina ma le teuina malu o vai. E mana'omia lou teuina o ni vaiinu ia ta'i tolu lita a le tagata e to'atasi i aso ta'itasi. O le a e mana'omia fo'i ni vai mo mea'ai ma le fa'amamaina o ipu.
  How to store water  
Mēnā kei te hiahia koe ki te whakamahi i te wai, kaua rawa e rau atu i ngā matū horoi ki roto i te kura wai mō te hamuti. Mēnā e whakamahi ana koe i te ua hei wai mōu, kaua e wareware ki te patu kitakita mā te whakatoki.
O lau kalone vaivela ma le tane vai o le fale 'ese o ni mea taua tele e maua ai le suavai. Siaki ma fa'amautinoa le saogalemu o nei tane ma malu puipuia. Aua ne i tu'uina ni vaila'au i totonu o nei tane vai pe afai o e fuafua e fa'aaoga le suavai. Afai o le a e fa'aaogaina vai fa'atali i le timu, ia mautinoa ua uma ona e tu'uina i ai i totonu se vaila'au fale ae le i fa'aaogaina. Afai e te le o mautinoa ma malamalama i le saogalemu o le vai, fa'ata'ita'iga, vai mai se vai 'eli ua lolovaia, pe ua afatia i se asu po'o ni lefulefu mai se mu, aua ne i inuina.
  Household Emergency Plan  
Ka whakaawe te nuinga o ngā parekura i ngā ratonga waiwai, me te tauwhati i tō āhei haere ki wāhi kē me tō āhei ki te whakawhitiwhiti kōrero tētahi ki tētahi. Ka whakatikina pea koe ki te kāinga, ka uruhina rānei ki whakatahi i tō kāinga.
O le tele o fa'alavelave fa'afuase'i e ono a'afia ai le tulaga masani o femalagaiga ma feso'ota'iga ma isi tagata. E ono fa'amalosia ai foi oe e nofo ai i lou fale, ua le mafai ona e fealua'i, pe ave'eseina mai oe fa'atopetope mai lou nofoaga. E faigata ma e le mafai e i latou o lo'o au'auna i fa'alavelave fa'afuase'ia ona fesoasoani atu i tagata o lo'o a'afia i se taimi vave lava pe a fa'ato'a uma se fa'alavelave.
  How to store water  
Ka taea hoki e koe te whakakī i ngā ipu aihikirīmi ki te wai, taupokitia, tapaina ki te tapanga, ka mea atu ki te pātaka keo. Mā tēnei e whakamātao haere ngā kai mēnā kua kore he hiko, ka whakamahia hoki hei wai inu.
E mafai fo'i ona e fa'atumuina konitaina o lo'o avatu ai aisikulimi ma teu i totonu o le fulisa, tapuni lelei ma tusi aso na fa'atutumu ai. E aoga lea mo le fa'amaluluina o mea'ai pe a pe le eletise i nisi taimi ma e aoga fo'i mo vaiinu.
  Tsunami  
Hīkoi, haere rānei mā runga pahikara ki te taea, kaua e taraiwa motokā engari koa e tino āhei kia pēnā. Mēnā kei te taraiwa motokā kē koe, kaua e tū kia tae ki waho tonu i te rohe whakatahi, kei raru te hunga kei muri i a koe.
Savali pe alu i le uila vili vae pe a mafai.Ave le ta'avale pe tatau au. Afai e ave le ta'avale, ia alu tele ia te'a ese le nofoaga ua fa'asinoina mai ina ia fa'aavanoa se auala mo isi tagata o lo'o mulimuli mai ia te oe.
  Emergency Sanitation  
Whakauruhia ētahi pēke kirihou hei pairi ki ngā ipu ki te ahei.
Ufi ta'ele o kalone po'o paelo i taga lapisi po'o pepa i'ila pe a mafai.
  Storms  
Me tata ngā taputapu hei whakatikatika wini, pērā i te tāpōrena, i te paraki, me te tēpā whakapiri.
Ia fa'alatalata mai ni mea e fa'aaoga e toe faaleleia ai fa'amalama e pei o tapoleni, pusapepa malo ma ni mea e fa'apipi'i ai.
  Flood  
Tērā pea me whakamahi ngā pēke onepū hei ārai i kuhu mai o te wai ki tō kāinga.
Fa'aaoga ni taga oneone e taofia mai ai le alu atu a le vai i lou fale.
  Storms  
Kaua e haere ki waho, kaua hoki e taraiwa motokā, engari koa e tino āhei ana me taraiwa koe.
Aua ne i so'ona feoa'i i fafo ma taumafai ona aua ne'i o i ta'avale se'i vagana ai ua mana'omia lava.
  Evacuation  
Me mōhio pai koe i ngā ara whakatahi hei whai māu, me te whakarite i ētahi anō ara whakatahi, kei tukitukia, kei tūtaki hoki ētahi rori.
Ia e iloa ala e te ui ai ma va'ava'ai nisi ala e ono uia ina ne'i te'i ua fa'aleagaina auala pe poloka fo'i.
  Storms  
Ka raru pea te puna wai nō reira me whakarite ētahi ipu wai hei inu, whakakīhia hoki ngā tāpu kaukau me ngā tāpu iti ki te wai.
O ala vai e ono a'afia fo'i o le ala lea e taua tele ai le fa'asaoina o ni vaiinu i totonu o paelo mama ma konitaina ma fa'atumu tapu ta'ele ma tapu fulumata i vai.
  Earthquake  
Tirohia ngā kōrero i te www.eqc.govt.nz hei āwhina i a koe ki te tiaki i tō kāinga.
Asiasi atu i le www.eqc.govt.nz e fa'ailoa mai ai pe fa'apefea ona puipuia malu lou fale mai mafui'e.
  Storms  
Mēnā he take hirahira kia puta ai i te whare, me whakarite kia tika ngā taputapu hei āwhina i a koe – he mekameka here wīra, he papangarua, he kākahu mahana, he taputapu whai oranga ohotata.
Afai e te alu malaga ia mautinoa ua e lava saunia ma ia i ai ni filifili mo le 'aisa, taga e moe ai i totonu, ofu mafanafana ma mea e mana'omia vave.
  Evacuation  
Whakamōhio i a koe anō ki ngā reo irirangi tika hei whakarongo māu, kia rongo i ngā pāhotanga mai i ngā kaimahi whakahaere ohotata o to takiwā.
Ia e iloa lelei po'o a leitio e tatau ona e fa'alogologo i ai i taimi o ni fa'alavelave fa'afuase'ia mo ni fa'aaliga mai le ofisa o fa'alavelave fa'afuase'ia i totonu o lou nofoaga masani.
Arrow 1 2 3