khi – Traduction – Dictionnaire Keybot

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Deutsch English Spacer Help
Langues sources Langues cibles
Keybot 20 Résultats  www.odsherredcamping.dk
  2 - Fletë pune 1: Dimen...  
Në shënimet në punët e nxënësve, a janë shënimet e qarta me kritere që nuk keqkuptohen?
Primjenjuju li se nepristrasni kriteriji pri određivanju ocjena za rad učenika?
Primjenjuju li se nepristrani kriteriji pri određivanju ocjena za rad učenika?
În notarea activităţii elevilor, sunt notele stabilite pe criterii absolut corecte?
Дa ли су oсмишљeни рaзличити типoви тeстирaњa зa учeникe са рaзличитим прeдуслoвимa зa учeњe?
Дали барањата за постигнување на контрола на учењето се совпаѓа со нормите од наставниот план?
  2 - Fletë pune 1: Dimen...  
Në këtë drejtim, ne mund të ngremë pyetjet e mëposhtme, të cilat sillen rreth aspektit të përcaktimit të kritereve dhe objektive të qarta për matjen dhe vlerësimin:
U tom pogledu možemo postaviti i sljedeća pitanja koja se vrte oko aspekta postavljanja jasnih i objektivnih kriterija vrednovanja i procjenjivanja:
U tom pogledu možemo postaviti i sljedeća pitanja koja se vrte oko aspekta postavljanja jasnih i objektivnih kriterija vrednovanja i procjenjivanja:
În această privinţă, putem pune următoarele întrebări cu privire la stabilirea unor criterii clare şi obiective pentru evaluare:
Од помош се покажаа следните прашања кои се однесуваат на нормите на јасни и објективни критериуми на вреднување и оценување:
  Mësimi 3: Si mund të ka...  
Shpjegoni pse shumica e lojtarëve i qëndrojnë besnik qëllimit të mirëqenies individuale edhe kur pasojat katastrofike janë bërë të qarta.
Objasni zašto se većina igrača drži cilja koji se odnosi na individualno blagostanje premda su katastrofalne posljedice postale očite.
2. Објаснете зошто повеќето од играчите се држат до целта на индивидуален приход, дури и кога катастрофалните последици се јасни.
  Hyrje - Living Democracy  
Ky manual përdor qasjen e  të mësuarit në bazë të detyrave: çdo  kapitull përmban një detyrë të rëndësishme që i jep nxënësve mundësinë për të zhvilluar një kompetencë specifike. Ne i zhvillojmë kompetencat sipas nevojave, dhe për këtë arsye  këto detyra trajtojnë probleme për të cilat nuk ekzistojnë zgjidhje të qarta e të prera – siç është rasti në jetën reale.
Kao članovi dinamičnih pluralističkih društava koja su globalno međuovisna, mladi se suočavaju sa sve složenijim izazovima (npr. klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnih resursa, neuspjeh države) za koje škola ne može ponuditi konkretna rješenja, ali može učenike usavršavati u sticanju sposobnosti nudeći mladim naraštajima instrumente pomoću kojih će doći do rješenja.
  Mësimet 1 dhe 2: Pse nj...  
Nga nxënësit mund të pritet që të trajtojnë mungesën e rregullave të qarta. Në varësi të vendimet të tyre, ata mund të përpiqen të zhvillojnë rregulla të tilla.
Od učenika se mogu očekivati komentari o nepostojanju jasnih pravila. Ovisno o njihovim odlukama, možda su pokušali donijeti takva pravila.
Uvodno iznošenje ideja (brainstorming) osigurava kontekst za zadatak. Nastavnik objašnjava kako se ribarska zajednica suočila s ozbiljnim problemima zbog nepostojanja jasnog sustava pravila koji bi definirao način, a možda i cilj međusobnog djelovanja.
Се очекува учениците да го посочат отсуството на јасни правила. Зависно од нивните одлуки, тие можеби се обиделе да развијат вакви правила.
  Mësimi 4: Çështja jonë ...  
Mësimdhënësit duhet të ushtrojnë shkathtësitë e tyre të udhëheqësisë për të siguruar që, deri në fund të këtij mësimi, të merren vendime të qarta dhe të caktohet një kornizë adekuate kohore për hapat e ardhshëm.
Nastavnici bi trebali iskoristiti svoj autoritet kako bi osigurali da se do kraja obrađivanja ove lekcije donesu jasne odluke  i postavi odgovarajući vremenski plan izvođenja aktivnosti.
Profesorii ar trebui să-şi exercite competenţele de lider pentru a se asigura că, până la sfârşitul acestei lecţii, au fost luate decizii clare şi a fost stabilit un interval adecvat de timp pentru paşii de follow-up.
Наставниците треба да ги вежбаат нивните лидерски способности за да обезбедат дека до крајот на часот, се донесени јасни одлуки и дека се поставила соодветна временска рамка за следните чекори.
  Mësimi 4: Si mund të ar...  
Shpjegoni pse shumica e lojtarëve këmbëngulin në qëllimin e mirëqenies individuale edhe kur pasojat katastrofike janë bërë të qarta.
Profesorul anunţă subiectul lecţiei: cum putem ajunge la sustenabilitate? Scrie subiectul pe tablă sau pe flipchart şi îi invită pe elevi să vorbeacă. Fiecare dintre cele două întrebări este abordată pe rând.
2. Објаснете зошто повеќето од играчите се држат до целта на индивидуален приход, дури и кога катастрофалните последици се јасни.
  2 - Fletë pune 5: Vlerë...  
Nëse një mësues dëshiron të forcojë imazhin e vetes dhe vetvlerësimin e nxënësve të vet, duhet që vlerësimi të ndjekë kritere me një objektiv të caktuar. Synimet e përcaktuara nga mësuesi duhet të jenë të qarta dhe duhet t’i komunikohen nxënësve.
Koji su rezultati ove rasprave? Želi li nastavnik učvrstiti sliku i samospoznaju svojih učenika, procjenjivanje bi trebalo slijediti objektivni kriterij. Ciljevi koje je nastavnik odredio moraju biti jasni i dobro objašnjeni učenicima.
Koji su rezultati ove rasprave? Želi li nastavnik učvrstiti samopredodžbu i samospoznaju svojih učenika, procjenjivanje bi trebalo slijediti objektivni kriterij. Ciljevi koje je nastavnik odredio trebaju biti jasni i dobro objašnjeni učenicima.
Care sunt rezultatele acestei discuţii? Dacă un profesor doreşte să consolideze imaginea de sine şi conceptul de sine al elevilor săi, evaluarea ar trebui să aibă loc după un criteriu obiectiv. Obiectivele stabilite de profesor trebuie să fie clare şi trebuie comunicate elevilor.
  Mësimi 3: Të drejtat dh...  
Për shembull, e drejta për të mos u torturuar do të thotë se autoritetet nuk duhet  të keqtrajtojnë njerëzit të cilët janë të burgosur, por do të thotë gjithashtu se autoritetet duhet t’u japin udhëzime të qarta forcave policore lidhur me këtë.
Nastavnik također objašnjava da većina ljudskih prava ima i negativne i pozitivne strane. Na primjer, pravo da se nekog ne muči znači da se vlasti ne smiju loše ponašati prema ljudima koji su zatočeni, ali i da vlasti o ovom moraju dati jasne upute svojim policijskim snagama.
Наставникот, исто така, објаснува дека повеќето човекови права имаат и позитивни и негативни страни. На пример, правото да не се биде измачуван значи дека власта не смее да ги малтретира луѓето, кои се уапсени, но исто така, власта е потребно да даде јасни инструкции за ова на нејзините полициски сили.
  Mësimi 1: Ne përgatitim...  
Në fund të mësimit, mësuesi duhet të mbledhë të gjitha idetë e nxënësve dhe të japë udhëzime të qarta se si mund të ekspozohen të gjitha pajisjet në klasë. Ai duhet t’i bëjë gati skica për përshkrimin e pajisjeve para nxënësve (fleta e punës).
Na kraju lekcije, nastavnik bi trebao sakupiti sve ideje učenika i dati jasne upute kako prezentirati uređaje u učionici. Nastavnik bi trebao učenicima podijeliti predloške za opis uređaja (materijal).
Na kraju lekcije, učitelj bi trebao prikupiti sve ideje učenika i dati jasne upute kako prezentirati uređaje u učionici. Ona ili on trebali bi učenicima dijeliti predloške za opis uređaja (priručnik).
La sfârșitul lecției, profesorul ar trebui să colecteze toate ideile elevilor și să dea instrucțiuni clare despre cum să fie expuse toate aparatele în clasă. Profesorul ar trebui să înmâneze elevilor modelele de descriere a aparatelor (fișă de lucru).
Забелешка: Апаратите кои припаѓаат на училиштето треба да бидат дел од изложбата. Учениците кои немаат донесено ништо на училиште или учениците кои имаат дополнително време треба да ги припремат описите на училишните апарати и да ги донесат на изложбата.
  2 - Fletë pune 5: Vlerë...  
Vlerësimi në shkollë është një fushë e gjerë. Ai jo vetëm që ka ndikim në gjërat e qarta e të vëzhgueshme, si: kualifikimet e nxënësve, pozicionimi i tyre në shoqëri për shkak të notave dhe në karrierën e tyre akademike.
Procjenjivanje u školovanju je izrazito široko područje. Ne utiče samo na vidljive eksplicitne kategorije poput učenikovih kvalifikacija, njegovog položaja u društvu na osnovu ocjena, te akademske karijere kao rezultat istih, već djeluje i na ostale aspekte unutar samog pojedinca kao što su slika o samom sebi, samopoštovanje i opća spoznaja o vlastitim sposobnostima i sposobnostima. Škola igra veliku ulogu u spoznavanju vlastitih sposobnosti, a njen neposredni uticaj zavisi od načina procjenjivanja koji se odabire i provodi.
Procjenjivanje i ocjenjivanje u obrazovanju je izrazito široko područje. Ne utječe samo na vidljive eksplicitne kategorije poput učenikovih kvalifikacija, njegovog položaja u društvu na osnovi ocjena, te akademske karijere kao rezultat istih, već djeluje i na ostale aspekte unutar samog pojedinca kao što su samopredodžba, samopoštovanje i opća spoznaja o vlastitim kompetencijama i sposobnostima. Škola igra golemu ulogu u spoznavanju vlastitih kompetencija, a njen neposredni utjecaj ovisi o načinu procjenjivanja i ocjenjivanja koji se odabire i provodi.
Evaluarea în şcoală este un domeniu larg deschis. Nu are doar influenţă asupra lucrurilor explicite care pot fi observate, precum calificările elevilor, poziţionarea lor în societate din cauza notelor şi prin urmare, cariera lor academică. Evaluarea în şcoală are influenţă şi asupra altor aspecte ale individului precum imaginea de sine, stima de sine şi conceptul general pe care o persoană îl are despre propriile competenţe şi abilităţi. Şcoala are o influenţă enormă asupra conceptului în sine de competenţe. Influenţa sa directă depinde de modul în care metoda de evaluare este aleasă şi realizată în şcoală.
Oцeњивaњe у шкoли представља  изрaзитo ширoку област утицаја. Oнo нe утичe сaмo нa eксплицитнe кaтeгoриje које се могу видети, кao штo су квaлификaциje учeникa, њихoв пoлoжaj у друштву нa oснoву oцeнa, пa самим тим и њихoвe aкaдeмскe кaриjeрe, већ  оцeњивaњe у шкoли  утичe и нa другe aспeктe унутaр сaмoг пojeдинцa кao штo су сликa o сeби, сaмoпoштoвaњe и oпштa прeдстaвa кojу нeкo имa o сoпствeним кoмпeтeнциjaмa и спoсoбнoстимa. Образовање игрa вeлику улoгу у схвaтaњу нaших кoмпeтeнциja, a врсте и последице тих утицаја зaвисе oд нaчинa одабира и спрoвoђења оцењивања. Што се тиче три критеријума изложена у радном материјалу бр. 5, указујемо на друштвени, индивидуални и објективни критеријум.
Оценувањето на училишните постигнувања не влијае само на експлицитните предмети кои може да се набљудуваат како квалификациите на учениците, нивната училишна селекција и кариера, а со тоа евентуално и на нивната општествена положба. Исто и другите аспекти на личноста, како самоперцепцијата, самодовербата и општата проценка на сопствените компетенции и способности се засегнати од тоа. Затоа училиштето има енормно влијание врз саморазбирањето и  самопроценувањето на учениците. Видот и последиците од ова влијание зависат од тоа кои форми на оценување се избираат и како тие се имплементираат. Во однос на трите референтни норми на оценување (социјална, ориентирана кон целта на учење и индивидуална норма) наведени во работното досие 4, може да се каже следново:
  Mësimi 1: Ne jemi rojta...  
Ai e lidh atë me kontekstin që nxënësit kanë dhënë në hapin 1.1. Sikundër sapo e treguan nxënësit, ne zakonisht kemi preferenca shumë të qarta për një gazetë të caktuar, sepse gazetat ndryshojnë shumë nga njëra tjetra.
Nastavnik drži kratko predavanje i uvodi pojam cenzora i njegovo dvostruko značenje. Povezuje ga s kontekstom koji su učenici dali u koraku 1.1. Kao što su učenici pokazali, obično iskazujemo jasnu naklonost prema jednim novinama, jer se novine jako razlikuju. Dajemo prednost jednim novinama, odbijamo druge. U svakodnevnom životu, čak često više volimo koristiti druge medije kao izvor informacija, npr. TV ili internet. U toj vrlo značajnoj situaciji, funkcionišemo kao cenzori. Odlučujemo kojem mediju i kojim informacijama iz tog medija poklanjamo našu pažnju. Mediji ovise o nama – bez naše pažnje, njihov bi napor bio uzaludan.
Наставникот дава кратко предавање како запознавање со концептот на цензурата и нејзиното двојно значење. Тој/таа го поврзува со контекстот кој го создадоа учениците во чекорот 1.1. Како што учениците покажаа, обично имаме јасна склоност кон одреден весник, бидејќи весниците се доста различни. Претпочитаме еден весник а отфрламе друг. Во секојдневниот живот, можеби претпочитаме да користиме други медиуми, како што се телевизијата и интернетот како извор на информации наместо весникот. На овој многу битен начин, ние делуваме како цензори.Одлучуваме кој медиум и која порака преку тој медиум го добива нашето внимание. Медиумите зависат од нас – без нашето внимание, нивниот труд е залуден.
  Kapitulli 9 (arsimi baz...  
Mund të ketë nxënës që do të donin që këto rregulla të mos ekzistonin fare! Ndoshta nxënësit do të zbulojnë se ka sanksione të qarta nëse ky rregull thyhet, veçanërisht në qoftë se prindërit ose një mësues e tyre janë të pranishëm.
Учениците се замолени да го изразат нивното мислење за двете празни рубрики како и за санкциите во случај на повреда на правилото. (Сообраќајното правило, односно соодветниот закон ќе се докаже како едноставно разбирлив: Министерството за сообраќај како пример го донесува, а парламентот  (легислативата) го става во сила. Полицијата, а доколку е неопходно и судот го спроведуваат законот, на пр. со ливче за казна. Потешко (можеби за дискусија, но и поинтерсно) е со непишаниот закон, да не се подригнува на маса; при што санкциите се овде семејноспецифични и културноспецифични. (Не треба да недостига упатување на Книге (Knigge) како полуофицијално „законско дело“ по прашањата за однесувањето.) Инфрормациите се дополнуваат во табелата.
  Mësimi 3: Konflikt i të...  
Edhe pse në shikim të parë të drejtat e njeriut mund të duken se ofrojnë përgjigje të qarta, nuk ndodh gjithmonë kështu. Në të vërtetë, ka shumë situata në të cilat e drejta e dikujt është në konflikt me të drejtën e dikujt tjetër.
Iako se to u prvi mah može učiniti, ljudska prava nam ipak ne nude uvijek jasan odgovor na određene situacije. I zaista, postoji mnogo situacija u kojima jedno pravo dolazi u sukob sa nekim drugim pravom, ili u kojima se pravo jednog pojedinca sukobljava sa pravima drugog. Kritičko razmišljanje može nam pomoći da odvagamo prava o kojima se radi i da nađemo rješenje konflikta između određenih prava.
Iako se na prvi pogled može učiniti da ljudska prava nude jasne odgovore, to nije uvijek slučaj. Uistinu, postoje mnoge situacije u kojima su nečija prava u sukobu s pravima nekog drugog. U tom slučaju, kritičko razmišljanje može pomoći da se izvažu prava jednih i prava drugih te da se odredi rješenje.
Deşi la prima vedere se pare că drepturile omului oferă răspunsuri clare, acest lucru nu se întâmplă întotdeauna. Într-adevăr, sunt multe situaţii în care dreptul cuiva vine în conflict cu dreptul altcuiva. Într-un astfel de caz, gândirea critică poate ajuta la evaluarea drepturilor implicate prin comparaţie unele cu altele şi la determinarea propriei soluţii.
Учeници првo рaспрaвљajу o тoмe кoja су људскa прaвa укључeнa у сукoб. Зa дискусиjу, групaмa сe мoжe дaти списaк људских прaвa (наставни лист 5.2). Кaдa сe слoжe oкo тoгa кoja прaвa су у сукoбу, исписуjу пaпир кaкo je доле прикaзaнo. Нaстaвник oвo мoжe припрeмити нa тaбли, и написати прaвa o кojимa сe рaди у прву рубрику.
Иако на прв поглед, човековите права наликуваат како да нудат јасни одговори, тоа не е секогаш така. Всушност, постојат многу ситуации во кои нечие право се судира со правото на некој друг. Во таков случај, критичкото мислење може да помогне едниот од нив да ги избира правата, вмешани едни  против други, а и да определи сопствено решение.
  Mësimi 2: Të drejtat e ...  
Kjo nuk do të jetë shumë e lehtë, pasi formulimi i të drejtave dhe nevojave nuk do të jetë i njëjtë. Megjithatë, kjo mund të nxisë  diskutimet dhe marrjen e vendimeve, që jo gjithmonë janë të qarta. Kjo bëhet qëllimisht.
Ta činjenica može biti poticaj za raspravu i može potaknuti odluke koje nisu uvijek jasne. To je namjerno. U drugom koraku, grupe koje su završile trebale bi uporediti svoje liste sa originalnom deklaracijom o ljudskim pravima.
Na kraju lekcije trebala bi se napraviti zajednička, razredna lista. To znači da grupne liste trebaju biti kopirane na jednu veću listu, koja će biti predstavljena svakome. Ako su dostupni kompjuteri, učenici bi trebali napraviti elektronsku listu, koristeći priručnik kao predložak. Taj zadatak može biti dodijeljen manjoj grupi učenika koji bi to mogli završiti kao domaću zadaću. Ako je potrebno, učitelj može umjesto učenika napraviti listu.
La sfârșitul lecției, ar trebui să fie elaborată o listă a clasei. Aceasta înseamnă că listele grupelor vor fi copiate pe o listă mai mare ce va fi arătată tuturor. Dacă au acces la calculatoare, elevii ar putea să realizeze o listă digitală, folosind fișa de lucru ca model. Această sarcină poate fi atribuită unui grup mic de elevi care să o completeze ca temă pentru acasă. La nevoie, profesorul ar putea compila lista.
Могући наставак: Нa крajу чaсa пoтрeбнo je нaпрaвити oдeљeнску листу права и потреба. To знaчи дa листe свих групa трeбa oбjeдинити у jeдну вeћу кoja ћe бити свимa прeдстaвљeнa. Aкo имajу приступ кoмпjутeримa, учeници мoгу нaпрaвити eлeктрoнску листу, кoристeћи нaстaвни лист кao oбрaзaц. Oвaj зaдaтaк мoжe бити дoдeљeн jeднoj мaњoj групи учeникa кojи гa мoгу урaдити кao дoмaћи зaдaтaк.
  KAPITULLI 7: Përgjegjës...  
Mësimi dhe të jetuarit në demokraci në shkollë do të thotë se shkolla është vendi ku përgatitemi për jetën, por edhe vendi në të cilën jetojmë dhe vendosim së bashku. Është e qartë për të gjithë se ekzistojnë ndarje të qarta të roleve dhe, për këtë qëllim, janë të domosdoshme ligjet dhe rregullat.
У oвoj нaстaвнoj цeлини учeници ћe увидeти дa пoстoje рaзличити oблици oдгoвoрнoсти и дa сe oни чeстo мeшajу. Нajвaжниje je дa учeници рaзвиjу свeст o тoмe дa je прeузимaњe oдгoвoрнoсти зa њихoвo нeпoсрeднo oкружeњe истoврeмeнo дoпринoс цeлoj зajeдници. Нa тaj нaчин oни нe сaмo дa дajу свoj дoпринoс зajeдници, нeгo стичу мoћ и утицaj. Зaвиснo oд пoлитичкe ситуaциje или пoлитичкe трaдициje у зeмљи (или зaвиснo oд шкoлскe трaдициje или шкoлскoг упрaвнoг oргaнa), прeузимaњe oдгoвoрнoсти, a тимe и стицaњe мoћи, мoжe бити jeднoстaвнo или, пaк, вeoмa тeшкo. Ускрaћивaњe мoгућнoсти прeузимaњa oдгoвoрнoсти изaзивa фрустрaциjу у свaкoднeвнoм живoту кoja сe мoрa aнaлизирaти и прeвaзићи.
Во денешно време, децата учат да преземаат одговорност за своите постапки уште од најраната возраст. Ова многу често се зема здраво-за-готово во многу фамилии и општества. Демократската држава може да функционира само ако нејзините граѓани не прашуваат што може државата да направи за нив, туку што тие можат да направат за својата држава. Овој цитат кој најчесто се користи во овој контекст е од Џон Ф. Кенеди: “не прашувај што може твојата земја да направи за тебе- прашај што можеш ти да направиш за својата земја”.
  2.1 Demokracia merr jet...  
Rregullat janë të qarta, por kjo nuk është e mjaftueshme. Sistemi zgjedhor mund të funksionojë vetëm nëse mbështetet tek humbësit, te pakica, e cila pranon rezultatet. Nëse kjo nuk ndodh, atëherë zgjedhjet mund të shkaktojnë konflite të dhunshme, që përçajnë shoqërinë në vend që të fuqizojnë kohezionin shoqëror ndërmjet anëtarëve të saj.
Pravila su jasna, no to nije dovoljno. Izborni sistem će funkcionisati tek kad budemo mogli biti sigurni da će gubitnici, manjina, prihvatiti rezultat. Ako to ne učine, izbori mogu izazvati nasilne sukobe, koji će rascijepiti društvo, umjesto da ojačaju koheziju među njegovim članovima.
Pravila su jasna, no to nije dovoljno. Izborni sustav će funkcionirati tek kad ćemo moći biti sigurni da će gubitnici, manjina, prihvatiti rezultat. Ako to ne učine, izbori mogu izazvati nasilne sukobe, koji će razdijeliti društvo, umjesto da ojačaju koheziju među njegovim članovima.
Regulile sunt clare, dar acest lucru nu este suficient. Sistemul de alegere va funcţiona doar dacă ne putem baza pe faptul că aceia care sunt învinşi, minoritatea, acceptă rezultatul. Dacă nu acceptă, o alegere poate da naştere la conflicte violente, dezbinând societatea în loc să consolideze coeziunea între membrii săi.
Правилата се јасни, сепак тоа не е доволно. Изборниот систем функционира само тогаш кога ќе можеме да сметаме на тоа дека губитниците ќе го прифатат нивниот пораз. Доколку тоа не е така, изборите можат да предизвикаат насилен конфликт  и да го поделат населението, наместо да го поттикнуваат општественото заедништво.
  Mësimi 4: Ndarja e push...  
Të gjithë e dinin këtë. Më në fund,  ishte dikush që kish ide të qarta se çfarë do të bënte dhe sesi do të paguhej për to. Nuk kishte asnjë dyshim se kushdo që e donte me gjithë mend Bortaunin do t’ia jepte Z. Slimington të gjitha paratë e kursyera në vite – dhe ai i mori me kënaqësi të gjitha paratë që njerëzit ia dhanë.
„Kako ćemo sve to platiti?” pitao je gosp. Vitko publiku. „Nema problema! Predlažem da svi sakupimo svoju ušteđevinu i da stvari gradimo jednu po jednu. Tako ćemo svi nešto dobiti. „To je zvučalo jako pošteno za stanovnike Dosadograda. Kada su se sljedeće nedjelje odvijali izbori, samo dva stanovnika Dosadograda nisu glasali za gosp. Vitkog. On je bio jasan pobjednik. Jedine dvije osobe koje su glasale za gosp. Beznanika su bili gosp. Beznanik lično i njegova majka. Ali sad će se stvari promijeniti u Dosadograadu, svi su to znali. Sad je konačno postojala osoba koja je imala jasne ideje o tome što raditi i na koji način za sve to platiti. Niko nije sumnjao da će svi stanovnici Dosadograda dati gosp. Vitkom sav novac kojeg su uštedjeli tokom godina – i on je s radošću uzeo novac kojeg su mu ljudi dali.
“Kako ćemo sve to platiti?”, pitao je gosp. Vitko publiku. “Nema problema! Predlažem da svi sakupimo svoju ušteđevinu i da stvari gradimo jednu po jednu. Tako ćemo svi nešto dobiti.” To je zvučalo jako pošteno za stanovnike Dosadograda. Kada su se sljedeće nedjelje odvijali izbori, samo dva stanovnika Dosadograda nisu glasovala za gosp. Vitka. On je bio jasan pobjednik. Jedine dvije osobe koje su glasovale za gosp. Beznanika, bili su gosp. Beznanik osobno i njegova majka. Ali sad će se stvari promijeniti u Dosadogradu, svi su to znali. Sad je konačno postojala osoba koja je imala jasne ideje o tome što raditi i na koji način za sve to platiti. Nitko nije sumnjao da će svi stanovnici Dosadograda dati gospodinu Vitku sav novac kojeg su uštedjeli tijekom godina – i on je s radošću uzeo novac kojeg su mu ljudi dali.
Г-дин Сламковски прашал: „Како ќе платиме за сето ова? Многу лесно! Предлагам сите да ги споиме нашите заштеди и да ги изградиме овие работи едно по едно. Така сите ќе добиеме по нешто.” Ова им звучело многу примамливо на граѓаните. Кога се случиле изборите следната недела, само двајца од целиот град не гласале за г-дин Сламковски. Тој бил очигледниот победник. Единствените кои гласале за г-дин Сезнајковски биле самиот г-дин Сезнајковски и неговата мајка. Но сега нештата ќе се променат во градот. Сите го знаеле тоа. Конечно имало некој кој има јасна идеја дури и како да плати за тоа. Никој не се сомневал дека сите во Здодевград ќе му ги дадат парите на г-дин Сламковски кои ги имале заштедено во својот живот- и тој радо ги зел парите од сите граѓани.