sio – Übersetzung – Keybot-Wörterbuch

Spacer TTN Translation Network TTN TTN Login Français English Spacer Help
Ausgangssprachen Zielsprachen
Keybot 54 Ergebnisse  biblebasicsonline.com  Seite 6
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Vivyo Luka 9:11 unamtaja Kristo akihubiri ufalme wa Mungu (ulinganishe Mthayo 4:23), wakati habari iliyo sambamba katika Marko 6:34 inamtaja akiwafundisha "mambo mengi". Injili ina "mambo mengi" - sio taarifa fupi tu kuhusu Kristo ambayo inaweza kusemwa kwa dakika.
Dans Actes 8:5, on dit que "Philippe... prêchait le Christ", et cela, à première vue, ne semble dire qu’il leur demandait simplement de croire en Jésus-Christ; mais ce que cela voulait réellement dire est expliqué dans Actes 8:12: "Lorsqu’ils croyaient Philippe prêchant les choses qui concernent le Royaume de Dieu et le nom de Jésus-Christ, ils se faisaient baptiser". "Les choses" impliquent plus qu’un court énoncé au sujet de Jésus; et la citation implique aussi la doctrine du baptême. Jean 6:40 nous explique que c’est la volonté de Dieu "que chacun qui voit (ou comprend) le Fils, et croit en lui, pourra obtenir la vie éternelle"; tandis que dans Jean 7:17, Jésus dit: "si quiconque fait la volonté (de Dieu), il va connaître la doctrine". Donc, connaître la doctrine est équivalent à "voir (ou comprendre)" le Fils. Cette citation du Christ dans Apocalypse 3:8: "Tu as observé ma parole et n’a pas nié mon nom", met en parallèle la parole du Christ et son Nom. Dans Matthieu 12:21, le Christ cite Ésaïe 42:4: "Les îles attendront pour entendre sa loi (celle du Christ)" vu que, "En son nom, les Gentils auront confiance"; ici encore on a le Nom et l’Évangile assimilés ensemble. "Lesquels (les prêcheurs), si tu les mets en chemin de façon pieuse, tu feras bien, car c’est en son nom qu’ils sont allés" (3 Jean 6,7). Dans Marc 16:15-16, Jésus commandait d’aller par tout le monde prêcher l’Évangile. Ainsi sont, le Nom du Christ et son Évangile encore associés dans ces deux passages.
それゆえに、"キリスト"の伝播には一連の教理が含まれています。ルカ.9:11に神の国の福音をキリストが伝播した描写していますが(マタ.4:24と比較)、マコ.6:34には彼の福音伝播に対して、彼らに"いろいろと教え始めた"と書かれています。福音はキリストに対する数分の簡単な話しでなく、"いろいろなこと"ことが含まれているのです。"その町で福音を伝えて、多くのことを教えた"(使.14:21)と言われたこのような句節は福音を伝えることと教えることが等しいのを示しています。もしその福音がただ簡単な話であったなら、そのように多く教える必用はなかったでしょう。ベレヤでパウロが福音を伝えた結果、人たちがパウロが教えているのが正しいのか毎日聖書(旧約聖書)を調べて見るようになりました(使.17:11)。従ってパウロが教えた福音は旧約聖書全般にわたっている教理に根拠するものであり、人たちはそれを彼に聞いた後一連の聖書学習の過程を経て信じるになりました。"そういうわけで、彼らのうちの多くが信者になった"(使.17:12)のでした。私たちが聖書の知識を持っていない者に福音を伝え、そしてその伝えたことを毎日学習しない者には、1世紀のその人たちよりもっと多くの時間がかかるのです。"すべてイエスのキリストであることを信じる者は、神から生まれた者である"(ヨハ1.5:1)と言うことは確かにこような句節、"真理の言葉によって御旨のままに、生み出し下さったのである"(ヤコ.1:18)、"あなたがたが新たに生まれたのは、朽ちる種からではなく、朽ちない種から、すなわち、神の変わることのない生ける御言葉によったのである。... あなたがたに宣べ伝えられた御言葉である"(ペテ前.1:23、25)に相当するのです。このキリストが神の子であることを信じると言うことは、神の言葉に含まれているその福音を認識している事実の要約を示しているのです。
Propovijedanje "Krista" je stoga obuhvaćalo seriju nauka. Tako Lk.9:11 opisuje Krista da propovijeda evanđelje o Kraljevstvu Božjem (cp. Mt.4:23), dok paralelni račun u Mk.6:34 govori o njemu gdje poučava "u mnogočemu". Evanđelje uključuje "mnogočemu" - ne samo kratku izjavu o Krista koja se da učiniti za jednu minutu. Tako mi čitamo fraze poput, "Pošto navijestiše evanđelje tomu gradu i mnoge učiniše učenicima" (Djela 14:21), izjednačujući propovijedanje i naučavanje. Ovakav govor bi bio nepotreban ako je evanđelje bilo tek nekoliko prostih izjava. Pavlovo propovijedanje u Bereji je ishodilo da ljudi pretražuju Pismo dnevno (sa starozavjetnim kopijama u sinagogi?) kako bi provjerili što ih je Pavao naučavao (Djela 17:11). Evanđelje naučavano od Pavla je stoga bilo posve temeljeno na Starom zavjetu, i zbog procesa biblijskog učenja ljudi nakon slušanja njega su povjerovali - "Mnogi od njih stoga povjerovaše" (Djela 17:12). Kad se spravljamo s ljudima koji imaju malog poznavanja Biblije i ne pretražuju je često dnevno nakon razgovora, ne iznenađuje da je vrijeme poduke daleko dulje no u prvom stoljeću. "Tko god vjeruje: Isus je Krist, od Boga je rođen" (1Iv.5:1) jasno pristaje stihovima poput "Po svom naumu on nas porodi riječju Istine" (Jak.1:18), "nanovo...rođeni... riječju Boga... Ta pak riječ jest evanđelje koje vam je naviješteno" (1Pet.1:23,25). Ovo pokazuje da je vjerovanje da je Krist Sin Božji sažetak činjenice da je netko shvatio evanđelje sadržano u riječi Božjoj.
Järelikult, Kristuse kuulutamine sisaldab endas rea alustugesid. Luuka (9:1) kirjeldab kuidas Kristus kuulutas Jumala Kuningriigi Evangeeliumist (võrdle Matteuse 4:23), aga Markus (6:34) teatab sellest, kuidas tema õpetas neid "palju", kuid ei räägita lühikesest teatest Kristusest, mida oleks võinud teha minutiga. Sel viisil me loeme selliseid fraase nagu: "nad olid kuulutanud selles linnas evangeeliumi ja saanud mõned jüngreiks ... " (Apostlite teod 14:21), kus on kasutatud võrdtähenduslikke sõnu "kuulutamine" ja "õpetamine". Selline sõnade kasutamine ei oleks vajalik, kui Evangeelium koosneks mõnest lihtsast tõestusest. Pauluse usu kuulutamine viis selleni, et inimesed arutasid Kirja iga päev, põhjalikult (sünoptiliste Vana Testamendi koopiatega), et veenduda, kas Paulus oli neid õigesti õpetanud (Apostlite teod 17:11). Evangeelium, mida Paulus kasutas oma kuulutustes, põhines seepärast Vanal Testamendil. Ja inimesed uskusid teda, nad uurisid Piiblit peale seda, kui olid kuulanud Paulust. "Siis uskusid nüüd paljud neist" (Apostlite teod 17:12). Kui meil on tegemist inimestega, kes ei tunne küllalt hästi Piiblit ja ei uuri seda regulaarselt, peale jutluse kuulamist ja arutamist, siis ei ole imekspandav, et kulub palju rohkem aega selle õppimisele, kui see oli esimesel sajandil. Sõnad: "Igaüks, kes usub, et Jeesus on Kristus, on Jumalast sündinud" (1Johannese 5:1) vastab täpselt värssidele: "Tema on meid oma tahtel sünnitanud tõe sõnaga" (Jakoobuse 1:18). "Uuesti sünnitatud ... Jumala elava ning püsiva sõna läbi ... Ja see on see sõna, mis teile rõõmusõnumina on kuulutatud" (1 Peetruse 1:23,25). See näitab, et uskuda Kristusesse, Jumala Poega - tähendab kinnitada, et Evangeelium kujutab endast Jumala Sõna.
A "Krisztusról" való prédikáció a doktrínáknak egy egész sorozatát foglalja magában. Lk.9:11 azt írja Krisztus prédikációjáról, hogy ő az Isten Országáról való evangéliumot hirdette (vö. Mt.4:23), míg a párhuzamos beszámoló a Mk.6:34-ben úgy utal Krisztusra, mint aki "sok mindenre" tanította a népet. Az evangélium "sok mindent" magában foglal - nem csupán egy rövid nyilatkozatot Krisztusról, amely egyetlen perc alatt elmondható. Ezért olvashatunk ilyen frázisokat: "Miután hirdették az evangéliumot ebben a városban és sokakat tanítványokká tettek" (ApCsel.14:21), itt egyenlővé van téve a tanítás és a prédikálás. Ez a kijelentés szükségtelen volna, ha az evangélium csupán néhány állítást foglalna magában. Pál béreai prédikálásának eredményeként az emberek naponta kutatták az Írásokat (talán az Ószövetség zsinagógai másolatait használták?), hogy megvizsgálják azt, amit Pál tanított nekik (ApCsel.17:11). A Pál által hirdetett evangélium tehát az Ószövetségre volt alapozva, az pedig, hogy akik hallották Pált hittek, a folyamatos Biblia tanulmányozásuknak volt az eredménye - "Sokan hittek tehát közülük" (ApCsel.17:12). Amikor olyan emberekkel foglalkozunk, akiknek kevés ismeretük van a Bibliáról, és nem kutatják naponta, vagy gyakran egy-egy beszélgetés után a Bibliát, nem meglepő, ha a tanítások időtartamai sokkal hosszabbakra nyúlnak ma, mint amilyen az az első században volt. "Aki hiszi, hogy Jézus a Krisztus, Istentől született" (1Jn.5:1) kétségtelenül összhangban van az olyan versekkel, mint: "Az ő akarata szült minket az igazság igéje által" (Jak.1:18), "Mint akik... romolhatatlan magból születtetek újjá...Isten ... igéje által... ez pedig az a beszéd, amelyet hirdettek nektek" (1Pt.1:23,25). Tehát hinni, hogy Krisztus Isten Fia, egy rövid kivonata annak a ténynek, hogy valaki már megértette az evangéliumot, amelyet Isten beszéde tartalmaz.
Taigi skelbiant "Kristų" būdavo mokoma daugelio tikėjimo tiesų. Štai Lk 9:11 aprašoma, kaip Jėzus skelbė žmonėms Dievo Karalystės Evangeliją (plg. Mt 4:23), o tuo tarpu to paties atvejo aprašyme Mk 6:34 sakoma, jog "jis pradėjo juos mokyti daugelio dalykų". Evangelija susideda iš "daugelio dalykų" - tai nėra tiesiog trumpa formuluotė apie Kristų, kurią galima išsakyti per minutę. Todėl mes randame tokias frazes, kaip "Šitame mieste jie skelbė Evangeliją ir sulaukė nemaža mokinių" (Apd 14:21), kuriose Evangelijos skelbimas prilyginamas mokymui. Tokie išsireiškimai nebūtų reikalingi, jei Evangeliją sudarytų tik keletas paprastų teiginių. Pauliui paskelbus Evangeliją Berėjoje, žmonės ėmė kasdien tyrinėti Raštus (naudodamiesi sinagogoje esančiu Senuoju Testamentu?), kad patikrintų dalykus, kurių juos išmokė Paulius (Apd 17:11). Taigi Pauliaus paskelbta Evangelija visais atžvilgiais rėmėsi Senuoju Testamentu, ir žmonės įtikėjo būtent todėl, kad išgirdę Pauliaus mokymą jie toliau nuolat studijavo Bibliją - "Todėl daugelis jų įtikėjo" (Apd 17:12). Kai mes turime reikalų su žmonėmis, kurie menkai teišmano Bibliją ir ne visada ją kasdien tyrinėja po pasikalbėjimo, tada neverta stebėtis, jog pamokymams reikia daug daugiau laiko negu pirmajame šimtmetyje. Žodžiai "Kiekvienas, kas tiki, jog Jėzus yra Mesijas, yra gimęs iš Dievo" (1 Jn 5:1) aiškiai derinasi su tokiomis eilutėmis, kaip "Savo valia jis pagimdė mus tiesos žodžiu" (Jok 1:18), "Jūs esate atgimę... Dievo žodžiu... Toks yra žodis, paskelbtas jums kaip geroji naujiena" (1 Pt 1:23,25). Kaip matome, tikint, kad Kristus yra Dievo Sūnus, apibendrintai išreiškiamas tas faktas, jog žmogus suprato Dievo Žodyje randamą Evangeliją.
Проповедта за ‘Христа’ према тоа опфаќаше една серија на учења. Вака Лк.9:11 го опишува Христа проповедувајќи го евангелието на царството Божјо (ср, Мт.4:23), додека истиот приказ во Мк.6:34 говори за него дека ‘поучуваше’ и проповедаше. Евангелието вклучуваше ‘поучување’- а не само една сожета изјава за Христа која може да се направи за една минута. Оттука ние читаме фрази, "го проповедаа Евангелието во тој град и мнозина придобија и научија" (Дела 14:21), кои го изедначуваат учењето и проповедањето. Тој јазик би бил непотребен ако евангелието беше само неколку едноставни изјави. Павловата проповед во Бер исходи во дневно пребарување низ Писмото од народот (со копии на Стариот завет во синагогата?) да го проверат она што Павле ги учеше (Дела 17:11). Евангелието кое го учеше Павле беше према тоа основано на Стариот завет, и поради процесот на библиското проучување тие по слушањето поверуваа- "И мнозина од нив поверуваа" (Дела 17:12). Кога се справуваме со луѓе кои малку ја познаваат Библијата и не ја пребаруваат често дневно после еден разговор, не е ни чудо дека времето за подука е многу подолго него во 1 век. "Секој, кој верува дека Исус е Христос, од Бога е роден" (1Јв.5:1) јасно содејствува со стиховите "Он не роди по Своја волја преку словото на вистината" (Јак.1:18), "преродени... преку словото на живиот Бог... а тоа е словото, кое ви е благовестено" (1Пет.1:23,25). Тоа покажува дека верувањето дека Христос е Син Божји е еден збир на фактот дека е разбрано евангелието содржано во Словото Божјо.
  Misingi Ya Biblia Appen...  
Uvamizi huu mkubwa kwa Israeli unaweza kutokea muda wote sasa, zana za vita zinaongezeka kwa kasi na matendo ya kisiasa. Sio dhana njema kuwaza kuwa tutangojea hadi uvamizi ndipo tuitikie Injili, tukikumbuka maneno ya Paulo: "wasemapo kuna amani na salama, ndipo uharibifu uwajiapo kwa ghafla…." (1 Thes 5:1-3).
Cette grande invasion de l’Israël pourrait se développer en peu de temps vue la rapidité de faire la guerre et de prendre des mesures économiques de nos jours. De plus, il serait peu sage d’attendre à l’invasion pour répondre à l’invitation de l’Évangile en vue des paroles suivantes de l’apôtre Paul: "lorsqu’ils diront: Paix et sécurité, alors, la destruction soudaine arrive sur eux..." (1 Thessaloniens 5:1-3). Personne ne sait quand exactement le Christ reviendra; mais la prophétie nous dit que le Christ et les saints vont rencontrer cette envahisseur du nord, se tenant sur le mont des Oliviers. C’est de cette montagne que le Christ montait au Ciel, et c’est à cette montagne qu’il retournera. "Ce même Jésus, qui vous est enlevé pour monter au Ciel, viendra ainsi de la même façon que vous l’avez vu aller au Ciel", disaient les Anges aux disciples alors qu’ils se tenaient-là sur le mont des Oliviers, regardant le Seigneur monter au Ciel (Actes 1:9-12).
Velika najezda Izraelu može nastati u bilo kom trenutku sada, s danom rastećom brzinom ratnog stanja i političke akcije. Nije dobro razmišljanje da čekamo do najezde odazvati se evanđelju, imajući na umu Pavlove riječi: "Dok još budu govorili: Mir i sigurnost, zadesit će ih iznenadna propast" (1Sol.5:1-3). Nikada nećemo biti u stanje da točno označimo vrijeme kada će se Krist vratiti; jedino znamo da je povezano s najezdom Izraela sa sjevera, i da će ove najezde čini se biti uskoro. Možda će biti i drugih najezda Izraelu prije one o koju govore proroštva kojih smo razmatrali; ipak učenici Biblije će nastaviti da pažljivo motre stanje Izraela. Mi znamo da će konačno Bog intervenirati s Kristovim nogama da stoje na brdu Maslinskog. Od ovog istog brda Krist je uzašao na nebo, i na njemu će se on vratiti. "Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto će tako doći kao što ste vidjeli da odlazi na nebo", anđeli su rekli učenicima kako su stajali na brdu, zablenuti u svoga Gospodina koji se uznosio (Djela 1:9-12).
Ez a nagyméretű invázió Izráel ellen bármely pillanatban megtörténhet napjainkban, a felfokozott gyorsaságú hadviselés és politikai ténykedések adott helyzeténél fogva. Nem bölcs úgy gondolkoznunk, hogy majd megvárjuk ezt az inváziót, és akkor majd válaszolunk az evangélium hívására, véssük szivünkbe Pál szavait: "Amikor azt mondják: Békesség és biztonság, akkor tör rájuk hirtelen a végső romlás ..." (1Thessz.5:3). Soha nem leszünk képesek Krisztus második eljövetelének hajszálpontos meghatározására, csupán annyit tudunk, hogy ez egy északról támadó Izráel elleni invázióval van összefüggésbe hozva, és hogy erről az invázióról úgy tünik, hogy hamarosan be fog következni. Lehetséges, hogy történni fognak más Izráel elleni inváziók is azt megelőzően, amelyről a jövendölés beszél, és amelyet mi is fontolóra vettünk. Bibliatanulmányozásunkkal egyidejűleg figyeljük Izráel történelmét is. Tudjuk, hogy végül Isten közbe fog lépni azáltal, hogy Krisztus megveti lábait az Olajfák hegyén. Ez ugyanaz a hegy, amelyről Krisztus a mennybement, és ugyanide fog visszatérni is. "... Ez a Jézus, aki felvitetett tőletek a mennybe, úgy jön el, ahogyan láttátok őt felmenni a mennybe’" (ApCsel.1:11), mondották az angyalok a tanítványoknak, amint ott álltak azon a hegyen, szemlélvén Uruk mennybemenetelét (ApCsel 1:9-12).
Dabar šis didžiulis įsiveržimas į Izraelį gali įvykti bet kuriuo metu. Turint omenyje augantį karinių ir politinių veiksmų greitį, visiškai įmanoma, jog jums skaitant šiuos žodžius arabų raketos skrieja oru link Izraelio. Nereikia galvoti, kad mes galime laukti iki įsiveržimo ir tik tada atsiliepti į Evangelijos kvietimą. Mes niekada negalėsime visiškai tiksliai nustatyti, kada Kristus sugrįš; mes tik žinome, kad tai yra susiję su įsiveržimu į Izraelį, ir kad tas įsiveržimas ko gero gali įvykti gana greitai. Gali būti, jog prieš Izraelio užpuolimą, minimą mūsų išnagrinėtose pranašystėse, bus ir kiti; taigi tie, kas studijuoja Bibliją, turi nuolat stebėti Izraelio padėtį. Mes žinome, kad galų gale Dievas įsikiš atsistodamas ant Alyvų kalno. Būtent nuo šito kalno Kristus užžengė į Dangų, ir ant jo vėl sugrįš. "Tasai Jėzus, paimtas nuo jūsų į dangų, sugrįš taip pat, kaip esate jį matę žengiant į dangų" (Apd 1:9-12). Šitaip angelai kalbėjo mokiniams, kuomet šie stovėdami ant to kalno žiūrėjo į žengiantį dangun Viešpatį.
Оваа голема инвазија на Израел може да настане во секој момент сега, по дадената брзина која е во пораст на војувања и политички напади. Не е добро размислувањето да чекаме до инвазијата за одзив на евангелието, имајќи ги на ум зборовите на Павле: "кога ќе речат: Мир и безопасност!, тогаш ненадејно ќе ги стигне погибел" (1Сол.5:1-3). Ние никогаш не ќе можеме точно да одредиме кога Христос ќе се врати; ние само знаеме дека тоа е поврзано со една инвазија на Израел од север, и дека таа инвазија има изгледи да настане скоро. Можеби ќе има и други инвазии на Израел пред онаа за која се говори во пророштвата кои ги зедовме во обзир; сепак учениците на Библијата ќе продолжат со внимателното следење на положбата на Израел. Ние знаеме дека Бог конечно ќе се вмеша и дека нозете на Христа ќе стојат на елеонската гора. Од таа гора беше Христовото вознесение на небо, и на неа тој ќе се врати. "Овој Исус, Кој од вас се вознесе на небото, ќе дојде пак по истиот начин, како што Го видовте да оди на небото", ангелите им рекоа на учениците додека стоеја на таа гора, и заминаа по својот Господ кој се вознесуваше (Дела 1:9-12).
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Mathalani, mstari wa kwanza wa kitabu cha ufunuo unatujulisha ya kuwa maono kwa upana yameandikwa kwa ishara - Lakini sio katika Biblia ya kiswahili, Huu mstari haujaandikwa kama ni kwa ishara ila Biblia ya kiingereza ya K.J.V (Uf. 1:1), huu unaweza kutuongoza kwa mtazamo wetu.
En réponse à cela, on doit se rappeler qu’une règle fondamentale d’étude de la Bible est qu’on devrait toujours la prendre au pied de la lettre, à moins qu’il n’y ait bonne raison d’imposer une interprétation spirituelle. Par exemple, le premier verset du livre de l’Apocalypse nous informe que la vision est, en grande partie, symbolique (Apocalype 1:1), ce qui devrait nous guider dans son examen. Il y a un certain sens aussi de justesse et de réalisme d’expression, qui peut nous indiquer si le passage devrait être consideré symboliquement ou non. Ainsi, lorsqu’on nous parle de la terre qui chancelle comme un homme ivre (Ésaïe 24:20), est-il évident, à cause de la sorte d’expression employée, qu’on s’attend à ce qu’on prenne cela symboliquement. Par contraste, le langage utilisé pour décrire le futur Royaume est très facile à comprendre littéralement; il n’y a aucune suggestion de prendre cela symboliquement.
In antwoord hierop moeten wij begrijpen dat een grondregel van Bijbelstudie is, dat een mens de Bijbel letterlijk moet opnemen, tenzij er veel goede reden zijn om een geestelijke of symbolische interpretatie toe te pasen. Zo ligt bijvoorbeeld het eerste hoofdstuk van Openbaring ons duidelijk in dat de visioenen hoofdzakelijk symbolisch zijn (Openbaring 1:1) en dus moeten wij de interpretaties daarvan op zo’n grondslag benaderen. Het kan ook gewoonlijk heel makkelijk aan de contekst van een versgedeelte gezien worden of het letterlijk of simbolisch moet zijn. Zo is bijvoorbeeld Jesaja 24:20, waar de aarde beschreven wordt als een "dronkaard die waggelt", duidelijk figuurlijke taal. Hier tegenover is de taal die gebruikt wordt om het Koninkrijk te beschrijven makkelijk om letterlijk te verstaan en is er geen aanduiding dat wij dit symbolisch moeten interpreteren.
In antwoord hierop moet ons begryp dat 'n grondreël van Bybelstudie is dat 'n mens die Bybel letterlik moet opneem, tensy daar baie goeie rede is om 'n geestelike of simboliese interpretasie toe te pas. So byvoorbeeld lig die eerste hoofstuk van Openbaring ons duidelik in dat die visioen hoofsaaklik simbolies is (Openbaring 1:1) en dus moet ons die interpretasie daarvan op so 'n grondslag benader. Dit kan ook gewoonlik heel maklik uit die konteks van 'n versgedeelte gesien word of dit letterlik of simbolies moet wees. So byvoorbeeld is Jesaja 24:20, waar die aarde beskryf word as 'n "dronkaard wat waggel", duidelik figuurlike taal. Hier teenoor is die taal wat gebruik word om die Koninkryk te beskryf maklik om letterlik te verstaan en is daar geen aanduiding dat ons dit simbolies moet interpreteer nie.
U odgovor ovome, mora se shvatiti da je temeljno načelo biblijskog učenja da trebamo uvijek uzimati Bibliju doslovno izuzev ako ima dobar razlog koji nameće duhovnog tumačenja. Na primjer, prvi stih knjige Otkrivenja nas obavještava da je vizija u velikoj mjeri simbolična (Otk.1:1), što nas treba voditi u našem gledanju toga. Postoji također određeni osjet prijemljivosti i smisao za stvarnost u upotrebi govora koji može ukazati da li se pasus treba čitati simbolično ili ne. Tako kad čitamo o zemlji da se tetura poput pijana čovjeka (Is.24:20), očito je po vrstu govora koji je upotrijebljen da je namijenjeno simboličnom čitanju. Suprotno tomu, govor upotrijebljen da opiše budućeg Kraljevstva je sasvim lak shvatiti za doslovnim; nema nikakva nagovještaja da ga trebamo uzeti za simboličnim.
Peamine reegel Piibli õppimisel, seisneb selles, et selle sisu peab alati võtma sõna sõnalt, kui ei ole selgelt väljendatud viidet sellele, et teatud kindel koht selles omab vaimset suunitlust. Näiteks, Ilmutuse esimene värss annab meile teada, et nägemus on sümboolne (Ilmutuse 1:1). Jutustuse keel annab ise samuti kindla suuna sellele, kas võtta kirjeldatud lõiku reaalsena või sümboolsena. Niisiis, kui me loeme, et "maa taarub nagu joobnu" (Jesaja 24:20), siis on meile täielikult selge, et see on maa sümboolne kirjeldus. Ja vastupidi, kui jutt käib tulevasest Kuningriigist, siis on jutt siin väga kerge otseseks mõistmiseks ja ei ole mingit viidet teisiti ütlemisele.
A válasz erre abban áll, hogy meg kell érteni, hogy a Bibliatanulmányozás egyik alapvető szabálya, a Bibliát szó szerint venni, hacsak nincs alapos okunk a szimbolikus értelmezésre. Pl. a Jelenések Könyvének első verse tájékoztat minket arról, hogy a látomás túlnyomó részben szimbólikus (Jel.1:1), és ez eligazíthat minket az értelmezésekor. Van bizonyos következetesség és realizmus is a nyelvezet használatában, amely mutatja, hogy a szakaszt szimbólikus vagy nem szimbólikus jelentésben értsük. Amikor azt olvassuk, hogy a föld tántorog, mint aki részeg (Ézs 4:20), az itt használt nyelvezet milyensége egyértelműen rávezet minket.arra, hogy ennek szimbólikus jelentése van. Ezzel ellentétben a jövőbeli Királyság leírására használt nyelvezet nagyon egyszerűen vehető szó szerint, nem ösztökél arra, hogy szimbólikusan értsük.
Atsakant į tai reikėtų suprasti, kad pagrindinė taisyklė, taikytina studijuojant Bibliją, yra ši: mes turėtume visada suprasti Bibliją tiesiogine, pažodine prasme, jeigu tik nėra svarios priežasties taikyti simbolinį, dvasinį išaiškinimą. Pavyzdžiui, pirmoji Apreiškimo knygos eilutė praneša mums, jog regėjimas yra žymia dalimi simbolinis (Apr 1:1), kuo mes ir turėtume vadovautis jo atžvilgiu. Taip pat tam tikras realumo ir prasmingumo jausmas kalbos vartojime gali mums nurodyti, kaip suprasti kurią nors vietą - simboline prasme ar tiesiogine. Taigi kada skaitome apie žemę, svirduliuojančią lyg girtas žmogus (Iz 24:20), iš vartojamos kalbos aišku, jog mes turėtume suprasti tai simboliškai. Ir atvirkščiai, kalba, vartojama būsimajai Karalystei aprašyti, labai lengvai suprantama tiesiogine prasme, pažodžiui; nėra jokios užuominos, kad mes turėtume ją suprasti simboliškai.
Во одговор на ова, мора да биде сфатено дека основно правило на библиското учење е оти треба секогаш да ја сфаќаме Библијата буквално освен ако има добра причина да се наметнува духовно толкување. На пр., 1 стих на Отк. ни кажува дека визијата е чисто симболична, кое треба да не води во нашето гледање на тоа. Постои и одредено чувство на склоност и реалност во употребата на јазикот кое може да покаже дали еден пасус е за симболично читање или не. Така кога читаме за земјата дека се тетерави како пијан човек (Иса.24:20); е јасно од видот на употребениот јазик дека е наменето за симболично читање. Напротив пак, јазикот користен во опишувањето на идното царство е многу лесен за буквално разбирање; нема навестување дека треба да го сфатиме симболично.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Gal 3:26,27 yafanya imani kwa Kristo kutoepukika imeungwa na ubatizo katika yeye: "Ninyi nyote ni wana wa Mungu kwa imani iliyo kwa Kristo Yesu. MAANA ninyi nyote mliobatizwa katika Kristo mmemvaa Kristo. Mifano zaidi ya huku kuungwa kati ya kusadiki na kubatizwa kunapatikana katika Matendo 19:4; 10:42 linganisha na 48; 2:37,38; Lk 24:47. Apolo "aliujua" ubatizo wa Yohana (Mdo 18:25) ikionyesha kwamba ubatizo sio tu ni tendo, bali kunahusisha kujua mafundisho hakika.
Vjerovanje u ime Isusa je upoređeno s biti baptiziran (Iv.3:5,18,23). Gal.3:26,27 pravi vjeru u Krista nerazmrsivo povezanu s baptizmom u njega: "svi ste sinovi Božji, po vjeri, u Kristu Isusu. DOISTA, koji ste god u Krista kršteni, Kristom se zaodjenuste". Daljnji primjeri ove veze između vjerovanja i baptizma se nalaze u Djela 19:4; 10:42 cp. 48; 2:37,38; Lk.24:47. Apolon je "znao" Ivanova baptizma (Djela 18:25), pokazujući da baptizam nije samo čin, nego obuhvaća i znanje određenog učenja.
Isten neve magában foglal számos tanítást Istenről és Isten útjairól - Isten nevei és címei kifejezik az Ő személyét és célját. Jézus Krisztus neve szintén nem csupán egy megnevezés, hanem egy doktrína mélyebb kijelentése. A Jézus nevében való hit párhuzamban van azzal, ha valaki víz alámerült (Jn.3:5,18,23). Gal.3:26,27 a Krisztusban való hitet feloldhatatlanul összekapcsolja az ő nevébe való víz alámerüléssel: "Mert mindnyájan Isten fiai vagytok a Krisztus Jézusban való hit által. Akik Krisztusba keresztelkedtetek meg, Krisztust öltöttétek magatokra". További példák találhatóak erre a hit és víz alámerülés közötti kapocsra az ApCsel.19:4; 10:42 vö.v48; 2:37,38; Lk.24:47 versekben. Apollós "csak János keresztségét ismerte" (ApCsel.18:25), tehát a víz alámerülés nem csupán egy cselekedet, hanem bizonyos tanítások ismeretével jár együtt.
Верувањето во името на Исус е поистоветено со крштевање (Јв.3:5,18,23). Гал. 3:26,27 ја прави верата во Христа цврсто поврзана со крштевањето во него: "Оти сите сте синови Божји преку верата во Христа Исуса; сите, ШТО се крстивте во Христа, во Христа се облековте". Понатамошни примери за таа поврзаност помеѓу верувањето и крштевањето има во Дела 19:4; 10:42 ср. 48; 2:37,38; Лк.24:47. Аполос го ‘знаеше’ Јовановото крштевање (Дела 18:25), кое покажува дека крштевањето не е само чин, туку вклучува и знаење на одредено учење.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Basi uuumbaji uliosemwa katika Kol.1 unatajwa uumbaji mpya, sio huo ulio kwenye kitabu cha mwanzo. Kwa njia ya kazi ya Yesu"Vitu vyote viliumbwa …… ikiwa ni viti vya enzi …au mamlaka"n.k. Paulo hasemi kwamba Yesu aliumba vitu vyote na kisha akatoa mifano ya mito, milima, ndege n.k. Vitu vya huu uumbaji mpya zinatajwa hizo thawabu ambazo tutazipata kwenye Ufalme wa Mungu.
4. - La création, dont on parle dans Colossiens 1, réfère donc à la nouvelle création plutôt qu’à celle de la Genèse. Par le travail de Jésus, "toutes choses étaient créées...trônes...dominions", et cetera. Paul ne dit pas que Jésus créait toutes choses, comme les rivières, les montagnes, les oiseaux, etc. Les éléments de cette nouvelle création sont les récompenses que nous aurons dans le Royaume de Dieu. "Les trônes...dominions, et cetera" font allusion au fait que les croyants ressuscités seront "rois et prêtres, et nous régnerons sur la terre" (Apocalypse 5:10). Ces choses seront possibles à cause du travail de Jésus. "En lui, toutes choses étaient créées dans les cieux" (Colossiens 1:16 R.V.). Dans Éphésiens 2:6, on parle des croyants qui sont dans le Christ comme siégeant dans "des endroits célestes". Ces versets nous enseignent donc que la haute position spirituelle que l’on peut obtenir même en ce monde, et en le monde futur, nous est possible grâce au Christ. Les "cieux et la terre" contiennent "toutes choses qui avaient besoin de réconciliation par le sang du (Christ) sur la croix" (Colossiens 1:16,20), montrant que "toutes choses...dans le ciel" font allusion aux croyants qui siègent dans "des lieux célestes...en Jésus-Christ" plutôt qu’à toutes choses autour de nous.
4. Stvorenje o kojem se govori u Kol.1 se stoga odnosi na novom stvorenju, umjesto onom iz Postanka. Preko Isusova djela "je sve stvoreno... Prijestolja... Gospodstva" itd. Pavao ne veli da je Isus stvorio sve stvari i onda da daje primjere o rijeke, planine, ptice itd. Elementi ovog novog stvorenja se odnose na one nagrade koje ćemo imati u Božjem Kraljevstvu. "Prijestolja... Gospodstva" itd. se odnosi na to da će uskrsnuti vjernici biti "kraljevi i svećenici i kraljevat ćemo na zemlji" (Otk.5:10 izv. tekst). Ove su stvari omogućene Isusovim djelom. "Ta u njemu je sve stvoreno na nebesima " (Kol.1:16). U Ef.2:6 mi čitamo o vjernicima koji su u Kristu da sjede "na nebesima". Tako ovi stihovi naučavaju da uzvišeno duhovno stanje koje možemo sada imati, kao i ono koje ćemo doživjeti u budućnosti, je sve omogućeno po Kristu. 'Nebesa i zemlja' sadrže sve stvari kojima je trebalo izmirenje po krvlju križa Kristova (Kol.1:16,20), pokazujući da se "sve... na nebesima" odnosi na vjernike koji sada sjede "na nebesima u Kristu Isusu", umjesto na sve fizičke stvari oko nas.
5. Sõnad sellest, et Kristus on "kõige loodu esmasündinu" käivad ennekõike tema seisuse kohta ja Jumala läheduses asumise kohta, kui aja kohta, võrdluses kõige muuga, mis asus Jumala lähedal. Ta oli "ennem", see tähendab oli tähtsam kui meie, "kõik loodu", keda Ta ilmus lepitama. Matteuse 21:31 värss on siin iseloomulikuks näiteks: "tölnerid ja hoorad saavad enne teid Jumala riiki". Tegelikult juudid, kellega Kristus rääkis ei saa Jumala kuningriiki (Luuka 13:28; Matteuse 8:12; 21:43). Nii et siin ei ole juttu õiglaste pääsemisest Kuningriiki enne neid, aja mõttes. Sõnad sellest, et Jeesus "on enne kõike loodud", ei tähenda, et "Ta oli enne kõike loodud", nagu seda nõuab kolmainsuse apologeet, selle katkendi nendepoolses interpretatsioonis. Kreeka sõna, mis tähendab "ennem", tõlgitakse 1Peetruse 4;8 kui sõna "rohkem"' .
4. A teremtés, amelyről a Kolossébeliekhez írt első levélben olvashatunk, tehát az újjáteremtésre vonatkozik, s nem a Teremtés Könyvében feljegyzettre. Jézus által teremtettek a "trónusok", "uralmak", "fejedelemségek", "hatalmasságok", stb. Pál nem azt mondja, hogy Jézus teremtett mindent, majd felsorol néhány idevonatkozó példát. Az újjáteremtett világ elemei azokra a jutalmakra vonatkoznak, amelyekkel rendelkezni fogunk Isten Országában "trónusok", "fejedelemségek", stb. arra utalnak, hogy a feltámasztott hívők "... királysággá és papokká ..." lesznek, és "... uralkodni fognak a földön" (Jel.5:10). Ezek a dolgok Jézus munkálkodása nyomán váltak lehetségesekké. "... Benne teremtetett minden a mennyen és a földön ..." (Kol.1:16). Az Ef.2:6-os versben azt olvassuk a Krisztusban levő hívőkről, hogy a "mennyeiek világába ültettek". Tehát ezek a versek azt tanítják, hogy az az emelkedett Léleki állapot, amellyel ma rendelkezhetünk, csakúgy mint az, amelyet a jövőben fogunk megtapasztalni, mind-mind Krisztus által váltak lehetségesekké. A menny és a föld foglalja magában mindazt, amelyek megbékéltetést igényeltek Krisztus kereszten kifolyt vére által (Kol.1:16,20), rámutatván, hogy a "minden a mennyen" a hívőkre vonatkozik, akik jelenleg a "mennyeiek világába ültettek" Krisztus Jézusért, s nem a körülöttünk levő fizikai dolgokra.
5. Žodžiai "Jis yra pirma visų daiktų" apibūdina Kristaus padėtį svarbumo ir reputacijos prieš Dievą atžvilgiu, o ne laiko prasme. Jis buvo "pirma" mūsų, arba svarbesnis už mus, už visą kūriniją, kurios sutaikinti jis pasirodė. Vienas iš keleto panašių pavyzdžių yra Mt 21:31: "Muitininkai ir paleistuvės pirma jūsų (nedorųjų žydų) eina į Dievo Karalystę." Žydai, su kuriais kabėjo Kristus, iš tikrųjų nepateks į Dievo Karalystę (Lk 13:28; Mt 8:12; 21:43). Taigi čia nekalbama apie teisiųjų įėjimą į Karalystę pirma jų laiko prasme. Jėzus "yra pirma visų daiktų", o ne "buvo pirma visų daiktų", kaip turėtų būti, jei priimsime trejybės šalininkų siūlomą šių eilučių išaiškinimą. Graikiškas žodis, reiškiantis "pirma", 1 Pt 4:8 verčiamas "visų pirma", turint omenyje svarbumą, o ne laiką.
4. Созданието за кое се говори во Кол.1 према тоа се однесува на новото создание, а не на она во Битие. Преку делото на Исус "беа создадени сите работи... престоли... власти" и.т.н. Павле не вели дека Исус ги создал тие работи па потоа да дава примери на реки, планини, птици и.т.н. Елементите на тоа ново создание се однесувааат на наградите кои ќе ги имаме во Божјото царство. "Престоли... власти" и.т.н. се однесува на како воскреснатите верници ќе бидат "цареви и свештеници; и ќе царуваме на земјата" (Отк.5:10). Тие работи беа овозможени преку делото на Исус. "Преку Него е создадено се што е на небесата" (Кол.1:16). Во Еф.2:6 читаме за верниците кои се во Христа како седат на ‘небесата’. Така овие стихови учат дека возвишената духовна состојба која можеме сега да ја имаме, како и она што ќе го доживееме во иднината, беше се овозможено од Христа. "Небесата и земјата" ги содржат сите работи на кои им беше потребно помирување преку крвта Христова на крстот (Кол.1:16,20), покажувајќи дека "се... небесно" се однесува на верниците кои сега седат во "небесата... во Исус Христос", а не на сите физички работи околу нас.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Inawezekana aliwaza Musa mwishoni mwa miaka 40 ya kuzunguka jangwani (siku zake 40) akitazama nchi ya Ahadi (Ufalme) toka mlima Nebo. Mkazo umewekwa kwa (Dan. 4:17, 25, 32; 5: 21) kwamba "aliye juu hutawala katika falme za wanadamu, naye humpa amtakaye" Yesu aliishajua kuwa, ni Mungu pekee, sio mtu mwingine, atampa ufalme.
1. Lorsque Jésus se faisait baptiser dans le Jourdain par Jean-Baptiste, il recevait la puissance du Saint-Esprit (Matthieu 3:16). Aussitôt qu’il était sorti de l’eau, il était poussé au désert pour y être tenté. Sachant qu’il avait la puissance de l’esprit, pouvant donc convertir des pierres en pain, sauter du haut des édifices sans se faire mal, etc..., ces tentations devaient faire rage en lui. Si cela avait été une personne qui aurait suggéré ces choses à Jésus, et celui-ci aurait su que cette personne est pécheresse, alors les tentations auraient été beaucoup moins subtiles que si elles étaient venues de son for intérieur.
1. Toen Jezus in de Jordaan door Johannes gedoopt werd, heeft hij de kracht van de Heilige Geest ontvangen (Mattheus 3:16). Onmiddelijk toen hij uit het water kwam, is hij de woestijn in geleid om verzocht te worden. Omdat hij wist dat hij de macht had om stenen in brood te veranderen, van gebouwen af te springen zonder letsel, enz., moesten deze verzoekingen in zijn gedachten gewoed hebben. Als het een persoon was die deze dingen voorgestelde, en Jezus wist dat het een zondige persoon was, dan waren de verzoekingen vele minder subtiel dan wanneer zij van zijn eigen gedachten gekomen waren.
彼がその高い山の上に立っていた時、彼はエゼキエルが非常に高い山の上で見た神の国(エゼ.40:2)と、ヨハネが"大きい高い山に連れて行かれて、聖都エルサレムを見た"(啓.21:10)ことも思い出したでしょう。イエスは世界の国々を見ましたが(ルカ.4:5)、その"国々は将来、私たちの主とキリストの国になるでしょう"(啓.11:15)。彼は四十年間(彼の四十日間と比較)の荒れ野のをさまよった後、ネボ山でその約束の地(その国)を眺めたモーセも思い出したでしょう。ダニエル書では"いと高き者が、人間の国を治め、自分の意のままにこれを人に与える"(ダニ.4:17、25、32; 5:21)と力説しています。イエスは神が彼にその国を与えることを知っていたでしょう。従ってもし一人の悪の怪物がイエスにその国を与えることが出来ると主張したなら、イエスは神のみ彼にそれを与える権力があるのを知っているから、その誘惑はそんなに強いのではなかったでしょう。イエスは彼にその国を与えるのが父の喜びであることを知っていました。それでその誘惑はイエスが直ちにその国を捕らえると彼の内にある"悪魔"によって提示していたのに違いないのです。結局、彼は死から復活した後天と地においてすべての権威が授けられたけれども(マタ.28:18)、彼は神が彼にすべての権威(ヨハ.5:26、27)、生命を受ける力と捨てる力までも皆委託していたので(ヨハ.10:18)その提議を推論することが出来たでしょう。
1. Amikor Jézus víz alámerült a Jordánban János által, a Szentlélek erejében részesült (Mt.3:16). Amint kijött a vízből a pusztába lett vezetve, hogy ott megkísértessék. Tudván, hogy rendelkezett a Szentlélek erejével, hogy képes általa a követ kenyérré változtatni, épségben leugrani magas helyekről, stb., e kísértések bizonyára foglalkoztatták gondolatait. Amennyiben egy személy javasolta volna ezeket a dolgokat Jézusnak, akiről Jézus tudta, hogy egy bűnös lény, akkor ezek a kísértések sokkal kevésbé lettek volna kényesek Jézus számára annál, mintha saját gondolataiból származnak.
1. Кога Исус беше крстен во Јордан од Јован, ја доби моќта од Светиот Дух (Мт.3:16). Штом излезе од водата, беше одведен да биде искушуван во пустината. Знаејќи дека ја има моќта на духот да претвора камења во леб, да скока од градби неповреден и.т.н, тие искушенија мора да му беснееле во свеста. Ако некој му ги сугерираше тие работи, а Исус знаеше дека е таа особа грешник, тогаш искушенијата се многу помалку суптилни отколку кога би доаѓале внатре од Исусовата свест.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Paulo sio anafanya tu mazoezi ya akili na Maandiko. Lilikuwepo tatizo kweli kabisa katika karne ya kwanza ambalo mashindano ya maneno ya kuweza kutatuliwa kuhusu Melkizedeki. Wayahudi wanahoji:'Ninyi Wakristo tuambieni kama huyu Yesu sasa anaweza kuwa kuhani wetu mkuu, mwenye kutoa maombi yetu na matendo yetu kwa Mungu.
"Vous, Chrétiens, vous nous dites que ce Jésus peut être notre grand prêtre, offrant nos prières et nos oeuvres à Dieu. Mais un prêtre doit avoir une généalogie connue, qui prouve qu’il est de la tribu de Lévi. Et de toute façon, vous admettez vous-mêmes que Jésus était de la tribu de Judah (Hébreux 7:14). Désolés, mais Abraham est notre exemple et notre chef suprême (Jean 8:33,39), et n’avons aucun respect pour ce Jésus". À quoi Paul répondait:
Paulus het 'n spesifieke rede waarom hy van Melgisedek praat. Daar was 'n werklike probleem in die eerste eeu wat die Melgisedek voorbeeld kon oplos. Die Jode het geredeneer: "Julle Christene vertel ons dat hierdie Jesus nou ons hoë priester kan wees wat ons gebede en werke aan God kan offer. 'n Priester moet egter 'n geslagsregister hê wat bekend is en wat bewys dat hy van die stam Levi afkomstig is. Julle erken self dat Jesus van die stam Juda is (Hebreërs 7:14). Jammer, Abraham is vir ons 'n beter voorbeeld en leier (Johannes 8:33,39) en ons respekteer dus nie vir Jesus nie".
Aiškindamas Raštus Paulius užsiima ne vien tik proto mankšta. Pirmame amžiuje egzistavo labai rimta problema, kurią buvo galima išspręsti pasinaudojant Melchizedeko atvejo aprašymu. Žydai aiškino taip: "Jūs, krikščionys, sakote mums, kad tas Jėzus dabar gali būti mūsų vyriausiuoju Kunigu ir perduoti mūsų maldas bei darbus Dievui. Bet kunigas privalo turėti žinomą kilmės sąrašą, patvirtinantį, kad jis yra iš Levio giminės. Ir be to, jūs patys pripažistate, kad Jėzus buvo iš Judo giminės (Žyd 7:14). Deja, mums aukščiausiasis vadovas ir pavyzdis yra Abraomas (Jn 8:33,39), ir mes negalime pagerbti šio Jėzaus".
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Walakini, neno la kawaida la Kiebrania"nyoka"ambalo limetumika katika Mwanzo 3, haliwiani kabisa na"Maserafi"Neno la Kiebrania lililotafsiriwa "Maserefi"kimsingi maana yake "Mkali"au wa moto na limetafsiriwa"nyoka za moto"katika Hesabu 21: 6, lakini sio neno lililotafsiriwa"nyoka" kwenye kitabu cha Mwanzo 3.
Certains suggèrent que le serpent de Genèse 3 est lié aux séraphins. Mais le mot hébreu employé normalement pour "serpent", et lequel est utilisé dans Genèse 3, n’a absolument aucune relation avec le mot traduit "séraphin". Le mot hébreu pour "séraphin" veut dire essentiellement "une personne enflammée", et est traduit "serpent enflammé" dans Nombres 2:18, mais ce n’est pas le mot traduit "serpent" dans Genèse 3. Le mot hébreu pour bronze vient de la même racine que du mot pour "serpent" dans Genèse 3. Le bronze représente le péché (Jude 16:21; 2 Samuel 3:34; 2 Rois 25:7; 2 Chroniques 33:11; 36:6); le serpent est donc associé au péché mais non à un ange pécheur.
8. God heeft de slang geschapen (Genesis 3:1); een ander wezen die “Satan” genoemd is, is niet in een slang veranderend. Als wij dit geloven, dan zeggen wij in werkelijkheid dat een persoon het leven van een ander kan binnengaan en het beheersen. Dit is een heidens, en geen Bijbels, idee. Als er geredeneerd wordt dat God de slang niet geschapen zou hebben wegens de grote zonde die het Adam en Eva verleid heeft om te begaan, onthoudt dan dat de zonde in de wereld door de mens gekomen is (Romeinen 5:12). De slang was dus amoreel, met andere woorden het heeft geen bewustzijn van moraliteit gehad, en heeft gesproken naar aanleiding van haar natuurlijke waarnemingen. Als zodanig was zij niet aan God verantwoordelijk en kon de slang dus niet zondigen.
Party mense sê dat die slang van Genesis 3 verband hou met die serafs. Maar die normale Hebreeuse woord vir "slang", wat in Genesis 3 gebruik word, hou geen verband met die woord vir "serafs" nie. Die Hebreeuse woord wat "serafs" vertaal word beteken basies "brandend" of "giftig" en word "giftige slang" in Numeri 21:8 vertaal, maar dit is nie die woord wat as "slang" vertaal word in Genesis. 3 nie. Die Hebreeuse woord vir koper kom van dieselfde oorsprong as die woord vir "slang" in Genesis 3. Koper verteenwoordig sonde (Rigters 16:21, 2 Samuel 3:34; 2 Konings 25:7; 2 Kronieke 33:11; 36:6), en dus kan die slang gekoppel word aan die idee van sonde, maar nie 'n sondige engel nie.
Neki predlažu da je zmija iz 1Moj.3 povezana sa serafimom. Međutim, uobičajena hebrejska riječ za "zmiju", koja je upotrijebljena u 1Moj.3, je sasvim nepovezana s riječi za "serafim". Hebrejska riječ prevedena "serafim" u osnovi znači "vatreni" i je prevedena "vatrena zmija" u 4Moj.21:8, ali ovo nije riječ prevedena "zmija" u 1Moj3. Hebrejska riječ za mjed dolazi iz istog korijena kao i riječ za "zmiju" u 1Moj.3. Mjed predstavlja grijeh (Sud.16:21; 2Sam.3:34; 2Car.25:7; 2Dnev.33:11; 36:6), tako zmija se može povezati s idejom o grijehu, ali ne s grešnim anđelom.
8. Kui Jumal lõi mao (1Moosese 3:1), siis teine olevus "saatan" ei läinud tema sisse. Kui me paneme selle kahtluse alla, siis me anname alust oletusele, et üks inimene võib siseneda teise inimese sisemusse ja teda juhtida. Kuid see on paganlik idee, mitte Piibli kohane. Kui rääkida, et kui Jumal polekski loonud madu, selle suure patu tõttu, mille ta toime pani Aadama ja Eeva suhtes, siis tuleks meenutada, et patt tuli maailma inimese kaudu (Roomlastele 5:12), seepärast et madu (loom) oli amoraalne ja rääkis sellest, mida ta nägi ja sellisena ei olnud vastutav Jumala ees ja järelikult, ta ei patustanud.
Vannak, akik feltételezik, hogy a Teremtés Könyv (1Móz) 3. fejezetében szereplő kígyó rokonságban áll a szeráfokkal. (hatszárnyú lények Ézs 6:2) Azonban a kígyónak fordított eredeti héber szónak, amely ebben a fejezetben alkalmazva van, semmilyen rokonsága sincs a "szeráf" szóval. A "szerafimnak" fordított héber szónak alapvető jelentése "réz", a 4Móz.21:8-as versben rézkígyónak van fordítva, azonban ez nem az a szó, amely az 1Móz.3. fejezetében kígyónak van fordítva. A réznek fordított héber szónak megegyezik a szótöve az 1Móz.3. fejezetében "kígyónak" fordított szóval. A réz, (billincs a magyar Bibliában) a bűnt szimbolizálja (Bír.16:21; 2Sám.3:34; 2Kir.25:7; 2Krón.33:11, 36:6), tehát a kígyónak kapcsolata lehet a bűn fogalmával, de semmiképpen sem egy bűnös angyal.
8. Žaltį sutvėrė Dievas (Pr 3:1); jokia kita būtybė, vadinama "šėtonu", nepavirto žalčiu; jei tuo tikime, tai faktiškai pripažįstame, jog vienas asmuo galį įeiti į kažką kitą ir valdyti jį. Tai pagoniška idėja, o ne biblinė. Jei kas įrodinėtų, jog Dievas nesutvertų žalčio, nes šis sugundė Adomą ir Ievą padaryti didžiulę nuodėmę, tai reikėtų prisiminti, kad nuodėmė įėjo į pasaulį per žmogų (Rom 5:12); taigi žaltys neturėjo moralės, bet kalbėjo remdamasis savo paties stebėjimais, būdingais jam, ir kaipo toks nebuvo atsakingas prieš Dievą, todėl nuodėmės jis nepadarė.
Некои сугерираат дека змијата од Бит.3 е поврзана со серафимот. Меѓутоа, вообичаениот еврејски збор за ‘змија’, кој е употребен во Бит.3, е сосема неповрзан со зборот за ‘серафим’. Еврејскиот збор ‘серафим’ преведен во основа значи ‘горливиот’ и е преведен "огнена змија" во Бро.21:8. ("бакарна змија"- мак. изд.), но тоа не е зборот ‘змија’ преведен во Бит.3. Еврејскиот збор за бакар доаѓа од истиот корен како и за ‘змија’ во Бит.3. Бакарот го претставува гревот (Суд.16:21; 2Цар.3:34; 4Цар.25:7; 2Лет.33:11; 36:6), така змијата може да се поврзи со идејата за грев, но не со грешен ангел.
  Misingi Ya Biblia Appen...  
Kwa kawaida akili zetu hazinyenyekei katika neno la Mungu; tutakuwa na shida ya kufahamu na kukubali baadhi ya mambo katika njia ambayo Biblia inayaelezea. Lakini tunatakiwa kutambua ya kuwa tatizo ni letu, na sio Mungu.
Nous sommes tous de la même nature que les animaux (Ecclésiaste 3:18-20). On pourrait donc dire: "Pourquoi a Dieu choisi l’homme, plutôt que tout autre animal, pour entrer en relation avec Lui?" Même si Dieu nous en donnait la raison exacte, on ne pourrait même pas la comprendre. Il en est de même de la création qui nous est racontée dans le livre de la Genèse. L’explication scientifique de Sa création de la matière, et comment Il l’organisait en cette merveille infinie qu’est l’univers, est bien au-delà de notre capacité de comprendre. Par conséquent, Dieu nous a exprimé Ses actes de création dans un langage que seuls les humbles peuvent accepter. Il en est de même aussi des dilemmes moraux au sujet de la justice de Dieu. Dans toutes nos Études, nous avons essayé de montrer l’enseignement de la Bible concernant ces problèmes. On n’est pas naturellement humble envers la parole de Dieu; on a de la difficulté à accepter certaines choses à cause de la façon don’t elles sont exprimées. Mais on a besoin de reconnaître que le problème est le nôtre, et non celui de Dieu. Il nous faut accepter le fait que notre pensée est défectueuse et erronée, et extrêmement inférieure à celle de Dieu, et différente aussi. C’est pour cette raison qu’on nous dit de se revêtir de l’esprit du Christ et d’étudier la parole de Dieu afin de pouvoir comprendre Sa manière de penser, et de pouvoir en faire la nôtre.
Svi smo mi životinje po prirodi (Pro.3:18-20). Mi možemo reći, 'Zašto je čovjek izabran imati odnos s Bogom, umjesto ikoje druge životinje?' Točni razlozi nećemo moći razumjeti čak i kad nam bi se rekli. Isto je istina o zapisu stvaranja u Postanku. Znanstvena objašnjenja toga kako je Bog stvorio materiju i uredio je u beskrajnom čudu našeg univerzuma je dobrano iza mogućnosti ljudskoj znanosti ikada da shvati. Bog je stoga izrazio Svojih djela stvaranja jezikom kojeg jedino oni nalik-na-djecu mogu prihvatiti. Ista je istina i s moralnim dilemama kojih smo nabrojali na početku ovog dodatka. Ova knjiga je ocrtala biblijskog učenja o ovim temama. Naš um nije prirodno ponizan Božjoj riječi; mi ćemo imati poteškoća prihvatiti neke od ovih stvari načinom kojim ih Biblija izražava. Ali trebamo priznati da je problem naš, ne Božji. Nama obilato nedostaje samospoznaje potrebne za prihvaćanje da je naše razmišljanje u osnovi manljivo i neispravno. Moramo se složiti s činjenicom da smo strogo duševno umanjeni u poredbi s Bogom. Naš način razmišljanja nije tek stupanj niži od Božjeg; to je u osnovi različiti mislovni proces od Njegovog. Iz tog se razloga od nas traži da uzmemo Kristovu svijest, da učimo od Božje riječi da shvatimo Njegov način razmišljanja, i pokušamo ga učiniti našim vlastitim.
Loomult oleme me kõik elajad (Koguja 3:18-20). Me võiksime öelda: "Miks on inimene valitud suguluseks Jumalaga, aga mitte mingisugune elajas?" Täpset põhjust ei suuda me mõista, isegi kui meile seda öeldaks. Seesama on õiglane maailma loomise kohta. Selle teaduslik selgitus, kuidas Jumal lõi mateeria ja kujundas selle ümber meie maailmaruumi üllatavaks imeks, asub meie teaduse võimaluste piiri taga. Sellepärast kirjeldas Jumal oma maailma loomist selliste sõnadega, mis võib olla jõukohane ainult lastele. See sama kehtib ka moraalsete aspektide kohta, mis on ära näidatud selle LISA alguses. Antud raamatus on püütud võtta ette katse, avalikustada Piibli õpetus nendes küsimustes. Samal ajal võtab meie teadvus raskustega vastu Piibli mõningaid seisukohti, sellisel kujul, kui sellest on selles räägitud. Kuid me oleme sunnitud tunnistama, et need on meie probleemid, mitte Jumala omad. Suuremalt jaolt oleme meie ilma jäetud võimest tunnistada meie mõtlemine kaugeltki mitte ideaalseks ja kalduvaks teha vigu. Samal ajal peame me tunnistama, et võrreldes Jumalaga, ei ole meie mõtlemine kaugeltki mitte võrdväärne. Meie mõttekäik kujutab endast mitte ainult sammu tagasi, vaid jõuab täiesti teise suunda. Sel põhjusel palutakse meid, ehitada üles meie mõtlemine nii, nagu seda teeb Kristus; õppida Jumala Sõna kaudu mõistma Tema mõtte käiku ja püüda see muuta isiklikuks.
Önmagunkban véve hasonlóak vagyunk az állatokhoz (Préd.3:18-20). Feltehetjük a kérdést, 'Isten miért az embert választotta ki a vele való személyes kapcsolatra, s nem bármely másik állatot?' Ennek pontos okait nem lennénk képesek megérteni, még akkor sem, ha választ kapnánk erre. Ugyanez igaz a Teremtés könyvében (1Móz 1,2) feljegyzett Teremtéstörténettel kapcsolatban is. A tudományos magyarázat azt illetően, hogy Isten hogyan teremtette meg a különböző anyagokat és azokat miként szervezte világegyetemünk végső csodájába, túllépi azt a pontot, amelyre az emberi tudomány valaha is választ találhat. Isten ezért az Ő teremtő munkáját olyan módon fejezte ki számunkra, amelyet csak a gyermeki lelkületű emberek képesek elfogadni. Ugyanez igaz az olyan erkölcsi dilemmák esetében is, amelyeket függelékünk elején ismertettünk. Ez a könyv körvonalazta az ezekkel a témákkal kapcsolatos Bibliai tanításokat. A mi értelmünk természeténél fogva nem fogadja alázattal Isten igéit, nehézségeink fognak támadni ezen dolgok némelyikének elfogadását illetően azon a módon, ahogyan azt a Biblia elénk tárja. Azonban fel kell ismernünk, hogy ez a mi hibánk, s nem Istené. Hiányzik belőlünk a szükséges önvizsgálat, amely által elfogadhatnánk, hogy a mi gondolkodásmódunk alapjaiban véve hiányos és hibás. Ki kell egyeznünk azzal a ténnyel, hogy szellemünkben alsóbbrendűek vagyunk Istenhez képest. Gondolkodásmódunk nem csupán egy lépcsőfoknyival van lejjebb Isten gondolkodásmódjától, alapjaiban véve különbözik az Övétől. Ezért Isten azt kéri tőlünk, hogy öltsük magunkra Krisztust, tanulmányozzuk szavát, hogy megérthessük gondolkodásmódját, és megkíséreljük a magunkévá tenni azt (Ef 3:16-19).
Pagal prigimtį visi mes esame gyvuliai (Koh 3:18-20). Mes galėtume klausti: "Kodėl žmogus yra išrinktas bendravimui su Dievu, o ne koks nors kitas gyvūnas?". Tikslių to priežasčių nesugebėtume gerai suprasti, net jei mums būtų tai pasakyta. Tas pats tinka ir Pradžios knygoje pateiktam pasaulio sutvėrimo aprašymui. Nėra prasmės aiškinti, kaip Dievas sutvėrė materiją ir padarė iš jos begalinių nuostabų pilną visatą. Tai per daug sudėtinga, ir žmogiškasis mokslas niekada nesugebės iki galo to suprasti. Todėl Dievas sutvėrimo eigą išreiškė tokiais žodžiais, kuriuos priimti galima tik tapus panašiu į vaiką. Tas pats tinka ir moralinėms problemoms, kurias mes pateikėme šio priedo pradžioje. Šioje knygoje bendrai bruožais išdėstytas Biblijos mokymas apie tuos dalykus. Mūsų protas iš prigimties nėra nuolankus Dievo žodžiui; mums bus sunku priimti kai kuriuos dalykus taip, kaip jie yra išreikšti Biblijoje. Bet mes turime pripažinti, jog tai mūsų problema, o ne Dievo. Mūsų mąstysena nėra tik šiek tiek žemesnė už Dievo; ji iš esmės skiriasi nuo Dievo mąstymo. Dėl šios priežasties mums liepiama perimti Kristaus mąstymą, iš Biblijos mokytis suvokti Dievo mąstyseną, ir stengtis ją prisitaikyti sau.
Ние сите сме животни по природа (Проп.3:18-20). Можеме да речеме, 'Зошто е одбран човекот да има однос со Бога наместо некое друго животно?' Точните причини не ќе можеме да ги сфатиме, дури кога би ни и се кажале. Така е и со записот за создавањето во Битие. Научното објаснување за како Бог ја создал материјата и ја организирал во бескрајното чудо на универзумот е зад можноста на човечката наука некогаш да сфати. Затоа Бог ги изрази Своите дела на создавање во јазик кој само оние налик-на-деца можат да го прифатат. Така е со моралните дилеми кои ги наведовме во почетокот на овој додаток. Оваа книга го оцрта библиското учење во врска со тие теми. Нашиот ум не е природно понизен на Божјото Слово; и ќе имаме потешкотии да прифатиме некои од тие работи во начинот на кој Библијата ги изразува. Но треба да увидиме дека проблемот е наш, не Божји. Нам на големо ни недостига самоспознавањето потребно за да се прифати дека нашето размислување е во основа манливо и грешно. Треба да го увидиме фактот дека сме озбилно душевно оштетени во споредба со Бога. Нашиот начин на размислување не е само едно скалило подолу од оној на Бога; тоа е еден во основа различен мисловен процес од Неговиот. Затоа од нас се бара да го земеме умот Христов, да научиме од Божјото Слово да го сфатиме Неговиот начин на размислување, и се обидеме да го направиме наш сопствен.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Walakini, neno la kawaida la Kiebrania"nyoka"ambalo limetumika katika Mwanzo 3, haliwiani kabisa na"Maserafi"Neno la Kiebrania lililotafsiriwa "Maserefi"kimsingi maana yake "Mkali"au wa moto na limetafsiriwa"nyoka za moto"katika Hesabu 21: 6, lakini sio neno lililotafsiriwa"nyoka" kwenye kitabu cha Mwanzo 3.
Certains suggèrent que le serpent de Genèse 3 est lié aux séraphins. Mais le mot hébreu employé normalement pour "serpent", et lequel est utilisé dans Genèse 3, n’a absolument aucune relation avec le mot traduit "séraphin". Le mot hébreu pour "séraphin" veut dire essentiellement "une personne enflammée", et est traduit "serpent enflammé" dans Nombres 2:18, mais ce n’est pas le mot traduit "serpent" dans Genèse 3. Le mot hébreu pour bronze vient de la même racine que du mot pour "serpent" dans Genèse 3. Le bronze représente le péché (Jude 16:21; 2 Samuel 3:34; 2 Rois 25:7; 2 Chroniques 33:11; 36:6); le serpent est donc associé au péché mais non à un ange pécheur.
8. God heeft de slang geschapen (Genesis 3:1); een ander wezen die “Satan” genoemd is, is niet in een slang veranderend. Als wij dit geloven, dan zeggen wij in werkelijkheid dat een persoon het leven van een ander kan binnengaan en het beheersen. Dit is een heidens, en geen Bijbels, idee. Als er geredeneerd wordt dat God de slang niet geschapen zou hebben wegens de grote zonde die het Adam en Eva verleid heeft om te begaan, onthoudt dan dat de zonde in de wereld door de mens gekomen is (Romeinen 5:12). De slang was dus amoreel, met andere woorden het heeft geen bewustzijn van moraliteit gehad, en heeft gesproken naar aanleiding van haar natuurlijke waarnemingen. Als zodanig was zij niet aan God verantwoordelijk en kon de slang dus niet zondigen.
Party mense sê dat die slang van Genesis 3 verband hou met die serafs. Maar die normale Hebreeuse woord vir "slang", wat in Genesis 3 gebruik word, hou geen verband met die woord vir "serafs" nie. Die Hebreeuse woord wat "serafs" vertaal word beteken basies "brandend" of "giftig" en word "giftige slang" in Numeri 21:8 vertaal, maar dit is nie die woord wat as "slang" vertaal word in Genesis. 3 nie. Die Hebreeuse woord vir koper kom van dieselfde oorsprong as die woord vir "slang" in Genesis 3. Koper verteenwoordig sonde (Rigters 16:21, 2 Samuel 3:34; 2 Konings 25:7; 2 Kronieke 33:11; 36:6), en dus kan die slang gekoppel word aan die idee van sonde, maar nie 'n sondige engel nie.
Neki predlažu da je zmija iz 1Moj.3 povezana sa serafimom. Međutim, uobičajena hebrejska riječ za "zmiju", koja je upotrijebljena u 1Moj.3, je sasvim nepovezana s riječi za "serafim". Hebrejska riječ prevedena "serafim" u osnovi znači "vatreni" i je prevedena "vatrena zmija" u 4Moj.21:8, ali ovo nije riječ prevedena "zmija" u 1Moj3. Hebrejska riječ za mjed dolazi iz istog korijena kao i riječ za "zmiju" u 1Moj.3. Mjed predstavlja grijeh (Sud.16:21; 2Sam.3:34; 2Car.25:7; 2Dnev.33:11; 36:6), tako zmija se može povezati s idejom o grijehu, ali ne s grešnim anđelom.
8. Kui Jumal lõi mao (1Moosese 3:1), siis teine olevus "saatan" ei läinud tema sisse. Kui me paneme selle kahtluse alla, siis me anname alust oletusele, et üks inimene võib siseneda teise inimese sisemusse ja teda juhtida. Kuid see on paganlik idee, mitte Piibli kohane. Kui rääkida, et kui Jumal polekski loonud madu, selle suure patu tõttu, mille ta toime pani Aadama ja Eeva suhtes, siis tuleks meenutada, et patt tuli maailma inimese kaudu (Roomlastele 5:12), seepärast et madu (loom) oli amoraalne ja rääkis sellest, mida ta nägi ja sellisena ei olnud vastutav Jumala ees ja järelikult, ta ei patustanud.
Vannak, akik feltételezik, hogy a Teremtés Könyv (1Móz) 3. fejezetében szereplő kígyó rokonságban áll a szeráfokkal. (hatszárnyú lények Ézs 6:2) Azonban a kígyónak fordított eredeti héber szónak, amely ebben a fejezetben alkalmazva van, semmilyen rokonsága sincs a "szeráf" szóval. A "szerafimnak" fordított héber szónak alapvető jelentése "réz", a 4Móz.21:8-as versben rézkígyónak van fordítva, azonban ez nem az a szó, amely az 1Móz.3. fejezetében kígyónak van fordítva. A réznek fordított héber szónak megegyezik a szótöve az 1Móz.3. fejezetében "kígyónak" fordított szóval. A réz, (billincs a magyar Bibliában) a bűnt szimbolizálja (Bír.16:21; 2Sám.3:34; 2Kir.25:7; 2Krón.33:11, 36:6), tehát a kígyónak kapcsolata lehet a bűn fogalmával, de semmiképpen sem egy bűnös angyal.
8. Žaltį sutvėrė Dievas (Pr 3:1); jokia kita būtybė, vadinama "šėtonu", nepavirto žalčiu; jei tuo tikime, tai faktiškai pripažįstame, jog vienas asmuo galį įeiti į kažką kitą ir valdyti jį. Tai pagoniška idėja, o ne biblinė. Jei kas įrodinėtų, jog Dievas nesutvertų žalčio, nes šis sugundė Adomą ir Ievą padaryti didžiulę nuodėmę, tai reikėtų prisiminti, kad nuodėmė įėjo į pasaulį per žmogų (Rom 5:12); taigi žaltys neturėjo moralės, bet kalbėjo remdamasis savo paties stebėjimais, būdingais jam, ir kaipo toks nebuvo atsakingas prieš Dievą, todėl nuodėmės jis nepadarė.
Некои сугерираат дека змијата од Бит.3 е поврзана со серафимот. Меѓутоа, вообичаениот еврејски збор за ‘змија’, кој е употребен во Бит.3, е сосема неповрзан со зборот за ‘серафим’. Еврејскиот збор ‘серафим’ преведен во основа значи ‘горливиот’ и е преведен "огнена змија" во Бро.21:8. ("бакарна змија"- мак. изд.), но тоа не е зборот ‘змија’ преведен во Бит.3. Еврејскиот збор за бакар доаѓа од истиот корен како и за ‘змија’ во Бит.3. Бакарот го претставува гревот (Суд.16:21; 2Цар.3:34; 4Цар.25:7; 2Лет.33:11; 36:6), така змијата може да се поврзи со идејата за грев, но не со грешен ангел.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Mwanafunzi wa Biblia amesema kwa ukunjufu mwingi'Ameni’ kwa maneno ya mtume Paulo alipoandika:"……. Ndugu yetu mpenzi Paulo …… katika nyaraka zake zote ….. katika nyaraka hizo yamo mambo ambayo ni vigumu kuelewa nayo; na mambo hayo watu wasio na Elimu, wasio imara, huyapotoa, kama vile wayapatavyo na maandiko mengine kwa uvunjifu wao wenyewe"(2 Pet. 3: 15, 16).
Beaucoup d’étudiants de la Bible répondent par un sincère "Amen" aux paroles de l’apôtre Pierre lorsqu’il écrivait: "Notre bien-aimé frère Paul...dans toutes ses épîtres...se trouvent des choses difficiles à comprendre, lesquelles ceux qui sont incultes et instables dénaturent, tout comme ils font aussi avec d’autres écritures, mais à leur propre destruction" (2 Pierre 3:15-16). Cela s’applique sans doute aux commentaires de Paul sur Melchisédek dans la lettre aux Hébreux. Il admettait lui-même qu’il allait en profondeur, parlant de choses que seuls les croyants venus à maturité pourraient saisir (Hébreux 5:10-11,14). Ce serait donc très imprudent de baser des doctrines que sur ces versets. Et ces passages sur Melchisédek ne devraient pas non plus occuper une place trop grande dans la pensée de ceux qui en sont encore sur les premiers principes de l’Écriture.
多くの聖書学者が使徒ペテロが書信を書く時説明している次の言葉に対して心から'アメン'と話します。"このことは、私たちの愛する兄弟パウロが、彼に与えられた知恵によって、あなたがたに書き送った通りである。彼は、どの手紙にもこれらのことを述べている。その手紙の中には、所々、分かりにくい箇所もあって、無学でこころの定まら無いものたちは、他の聖書についてもしているように、無理な解釈を施して、自分の滅亡を招いている"(ペテ后.3:15、16)。これは確かにヘブル書に書かれているメルキゼデックに関するパウロの解説であります。彼自身もただ霊的に成長している信者たちがその意味を把握出来る難しいことであると話しました(ヘブ.5:10、11、14)。それゆえにこのような句節の教えに根本的教理を基礎するのではないのです。またメルキゼデックの句節は聖書の基本教理を学ばなければならない者にはその意味が曖昧でしょう。
Mnogi su biblijski učenici rekli srdačno 'Amen' riječima apostola Petra kad je pisao: "ljubljeni brat naš Pavao... u svim poslanicama... U njima ima ponešto nerazumljivo, što neupućeni i nepostojani iskrivljuju, kao i ostala Pisma - sebi na propast" (2Pet.3:15,16). Ovo sigurno pristaje Pavlovu komentaru o Melkisedeku koji je zapisan u Hebrejima; on je sam priznao da ide duboko, govoreći o stvarima koje se jedino mogu shvatiti od vrlo zrelih vjernika (Heb.5:10,11,14). Prema tome nije u redu temeljiti osnovni nauk na učenju ovakvih stihova, niti trebaju Melkisedekovi pasusi poprimiti veliku važnost u umove onih koji još uvijek uče osnovne doktrine Pisma.
Paljud inimesed, kes õpivad Piiblit, lausuvad südamliku "Aamen" pärast Peetruse värsse: "Meie armas vend Paulus on kirjutanud temale antud tarkust mööda ... kõigis kirjades, milledes ta räägib neist asjust, kus on raske aru saada mõnest asjast, mida õppimatud ja kinnitamatud inimesed nagu muidki kirju väänavad iseeneste hukatuseks" (2Peetruse 3:15,16). See muidugi käib ka Pauluse sõnade kohta Melhisedekist, mis on öeldud iidses juudi keeles. Ta ise tunnistas, et räägib sellest, et on raske omaks võtta ja võib olla mõistetav üksnes hästi ette valmistatud usklikele (Heebrealastele 5:10,11,14). Kuid ei peaks arvama, et nende värsside mõistmiseks on tarvis Piibli õpetuse fundamentaalseid teadmisi; ei oleks samuti tarvis üle tähtsustada Melhisedeki kohta käivaid lõike nende inimeste jaoks, kes õpivad Püha Kirja aluseid.
Sok-sok Bibliatanulmányozó mond szívből jövő Áment Péter apostol szavaira, amikor ezeket írta: "... ahogyan szeretett testvérünk, Pál is megírta nektek ... szinte minden levelében, amikor ezekről szól. Ezekben van néhány nehezen érthető dolog, amelyeket a tanulatlanok és az állhatatlanok kiforgatnak, mint más írásokat is a maguk vesztére" (2Pt.3:15,16). Ez bizonyosan Pál Melkisédekről mondott beszédére utal, amelyet a Zsidókhoz írt levelében olvashatunk, ő maga is beismerte, hogy mélyebb dolgokról beszélt, olyan dolgokról, amelyeket csak a hitben érettebbek ragadhatnak meg (Zsid.5:10,11,14). Tehát nem azért írta, hogy alapvető tantételeket állítsunk fel az ilyenfajta versek tanításaira.
Daugelis žmonių, nagrinėjančių Bibliją, taria nuoširdų "Amen" po šių apaštalo Petro žodžių: "Ir mūsų mylimas brolis Paulius... taip kalba... visuose laiškuose. Juose esama sunkiai suprantamų dalykų, kuriuos neišmokyti ir svyruojatys iškraipo,... savo pačių pražūčiai" (2 Pt 3:15,16). Tas tikrai tinka laiške Žydams randamiems Pauliaus aiškinimams apie Melchizedeką; jis pats pripažino, jog kalba apie tair kas sunkia suvokiama ir gali būti suprantama tik dvasinį brandumą pasiekusiems tikintiesies (Žyd 5:10,11,14). Todėl nepridera remtis šiomis eilutėmis kalbant apie Biblijos mokymo pagrindus; taip pat tie, kas dar tik mokosi pagrindinių tikėjimo tiesų, pateikiamų Šventajame Rašte, neturėtų per daug sukti galvos dėl šių eilučių prasmės.
Многу ученици на Библијата рекле од срце 'Амин' на зборовите од апостол Петар кога напиша: "возљубениот наш брат Павле... во сите свои посланија, во кои има некои работи тешки за разбирање, што неучените и неутврдените ги изопачуваат, како и другите Писма, за своја погибел" (2Пет.3:15,16). Тоа сигурно се применува на коментарот од Павле за Мелхиседека кој е запишан во Евреите; тој самиот призна дека оди длабоко, говорејќи за работи кои можат да се сфатат од зрели верници. Према тоа не е во ред да се темели основна доктрина врз учењето на вакви стихови; ниту би требало пасусите на Мелхиседек да се појавуваат крупно во умот на оние кои уште ги учат основните учења на Писмото.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Hili ni wazo la kipagani, sio la Biblia tu kama ukitiwa mkazo wa kwamba Mungu asingemuumba nyoka kwa sababu ya dhambi kubwa aliyomshawishi Adamu na Hawa kuitenda, kumbuka dhambi iliingia ulimwenguni kutoka kwa mtu (Rum. 5: 12); kwa hiyo nyoka kuwekwa kujua baya na jema alinena kutokana na kuangalia mwili wake, na kwa hivi hakuwa na la kujibu kwa Mungu na kwa sababu hii hakutenda dhambi.
8. C’est Dieu qui a créé le serpent (Genèse 3:1); ce n’est donc pas un autre être appelé "satan" qui se changeait en un serpent; si on croit cela, on dit en effet qu’une personne peut entrer en quelqu’un d’autre et contrôler sa vie. Cela est une idée païenne, et n’a rien à faire avec la Bible. Si on maintient que Dieu n’aurait pas créé un serpent qui induirait Adam et Ève à commettre un péché, on n’a qu’à se rappeler qu’il est dit que le péché a été introduit dans le monde par l’homme (Romains 5:12); ce n’était pas le serpent parce qu’il est amoral et il n’exprimait que ses propres observations; comme tel, il n’était pas responsable devant Dieu et ne commettait donc pas de péché.
God het die slang geskape (Genesis 3:1); 'n ander wese wat "Satan" genoem is, het nie in 'n slang verander nie. As ons dit glo, dan sê ons in werklikheid dat een persoon die lewe van 'n ander kan binnegaan en dit beheer. Dit is 'n heidense idee, nie 'n Bybelse een nie. As dit gesê word dat God nie die slang sou skep weens die groot sonde wat dit Adam en Eva verlei het om te doen nie, onthou dan dat die sonde in die wêreld gekom het deur die mens (Romeine 5:12); die slang was dus amoreel, met ander woorde dit het geen sin van moraliteit gehad nie, en het gepraat na aanleiding van die natuurlike waarnemings wat dit gemaak het. As sulks was dit nie voor God verantwoordelik nie en kon die slang dus nie sondig nie.
8. Bog je stvorio zmiju (1Moj.3:1); drugo biće zvano "sotona" nije se pretvorilo u zmiju; ako vjerujemo u ovo, efektivno kažemo da jedna osoba može ući u život nekog drugog i upravljati ga. Ovo je poganska ideja, nije biblijska. Ako se raspravlja da Bog ne bi stvorio zmiju zbog velikoga grijeha kojeg je navela Adama i Evu počiniti, sjeti se da je grijeh ušao u svijet od čovjeka (Rim.5:12); zmija je stoga bila amoralna, govoreći s njezina vlastita prirodna opažanja, i nije bila tako odgovorna Bogu i stoga nije počinila grijeh.
8. Isten teremtette a kígyót (1Móz.3:1), nem egy másik "sátán" nevezetű lény változott át kígyóvá, amennyiben ebben képesek vagyunk hinni, akkor ténylegesen ezzel azt állítjuk, hogy egy személy képes belépni egy másik személy életébe, és irányítani azt. Ez pogány, és nem pedig biblikus elképzelés. Ha azt állítjuk, hogy Isten nem teremtette volna meg a kígyót az miatt a hatalmas bűn miatt, melynek elkövetésére csábította Ádámot és Évát, akkor emlékezzünk vissza arra, hogy a bűn az ember által jött be a világba (Róm.5:12), tehát a kígyó akkor erkölcsileg nem minősíthető volt, saját természetes megfigyelései / észlelései alapján beszélt, és nem tartozott az emberhez hasonló módon felelősséggel Isten iránt, tehát nem követett el bűnt.
8. Бог ја создал змијата (Бит.3:1); друго суштество наречено ‘сатана’ не се претвори во змијата; ако веруваме во тоа, делотворно велиме дека некој може да навлезе во нечиј животот и да го управува. Тоа е паганска идеја, не библиска. Ако се расправа дека Бог не би ја создал змијата поради големиот грев што ги измами на Адам и Ева да го сторат, запомни дека гревот навлезе во светот низ човекот (Рим.5:12); змијата беше према тоа аморална, и говореше од свое природно видување, и не беше толку одговорна на Бога и према тоа не направи грев.
  Misingi Ya Biblia Tumea...  
Ticitus vile vile anaeleza jinsi imani ya kundi hili"Ilivyotokea sio katika Uyahudi pekee, chanzo cha kwanza (mambo haya), bali hata katika Rumi", anaendelea kueleza jinsi Wakristo walivyochukiwa sana, nao wengi wao waliuwawa katika mji wa Roma.
Le fait que certains manifestent une opposition si vive à l’existence-même de Jésus de Nazareth indique sans doute une réaction excessive, un désir de trouver une excuse pour ne pas avoir à accepter sa Royauté. Et cela semble spécialement vrai lorsqu’on se rend compte que les premiers Juifs eux-mêmes acceptaient qu’une personne, appelée Jésus, existait au premier siècle. Les preuves historiques suivantes de l’existence de Jésus de Nazareth montrent qu’on ne peut en aucune façon le rejeter comme invention théologique. Plusieurs des renseignements suivants ont été obtenus du livre "Ancient Evidence For The Life Of Jesus" ("L’Évidence Ancienne pour la Vie de Jésus") de Gary Habermas: -
Imperator Tiberij je vladao od 14-37n.e., za čijeg je perioda Krist ubijen, prema ovom zapisu. Tacit također opisuje kako su vjerovanja ove grupe "Izbila ne samo u Judeji, prvotni izvor (ovih ideja), nego čak i u Rimu", on nastavlja s opisivanjem kako su kršćani bili opće omraženi, i mnogi ubijeni u Rimu. Sve se ovo slaže s novozavjetnim zapisom o Isusu, učenici i apostoli prvo su širili svoje učenje Judejom, i onda kroz rimskim svijetom, uključujući i Rim, s velikim otporom na njih.
Tiberius császár Kr. u.14-30-ig uralkodott, azalatt az időszak alatt, amikor Krisztust megölték, a fenti idézetnek megfelelően. Tacitus szintén ír arról, hogy ennek a csoportnak a hite "Ez a Judeából származó eszme (hit) nemcsak Judeában terjedt el, hanem még Rómában is ", majd annak a leírásával folytatja, hogy a keresztényeket mennyire általánosságban gyűlölték, és sokukat ítélték halálra Rómában. Mindez összhangban van az Újszövetség Jézusról szóló feljegyzéseivel, az apostolok és tanítványok első júdeai, majd a Római világban történt evangéliumhirdetéseivel, beleértve Rómát is, a nagy ellenállásokkal, melyekkel szembekerültek.
Tas faktas, jog kai kas taip energingai neigia patį Jėzaus iš Nazareto egzistavimą, tikrai rodo perdėtą neigiamą reakciją ir norą rasti patogų pasiteisinimą, kad būtų galima nesiskaityti su priežastimis, dėl kurių reikėtų Jėzų priimti kaip Mesiją. Tas pasirodys iš tikrųjų teisinga, jeigu turėsime omenyje, kad piramame amžiuje patys žydai tikėjo egzistavus žmogų vardu Jėzus. Žemiau pateikiami istoriniai įrodymai, patvirtinantys Jėzaus iš Nazareto egzistavimą, kurie rodo, kad jo jokiu būdu negalima laikyti žmonių teologiniu išradimu. Šiame skyriuje pateikiama daug naudingos informacijos, paimtos ir Gario Habermano knygos "Ancient Evidence For The Life Of Jesus" ("Senoviniai Jėzaus gyvenimo įrodymai").
Императорот Тиберије владееше од 14-37 н.е. за чиј период Христос беше убиен, према овој запис. Тацит исто така опишува како верувањата на таа група "Надојдоа не само во Јудеја, првиот извор (на овие идеи), туку и во Рим", и продолжува со описот како христијаните беа нашироко мразени, и многу ставени на смрт во Рим. Сето тоа се сложува со новозаветниот запис на Исус, учениците и апостолите прво го ширеа своето учење во Јудеја, и потоа низ целиот римски свет, вклучувајќи го и Рим, со голем отпор кон нив.
  Misingi Ya Biblia Appen...  
Kwa kawaida akili zetu hazinyenyekei katika neno la Mungu; tutakuwa na shida ya kufahamu na kukubali baadhi ya mambo katika njia ambayo Biblia inayaelezea. Lakini tunatakiwa kutambua ya kuwa tatizo ni letu, na sio Mungu.
Nous sommes tous de la même nature que les animaux (Ecclésiaste 3:18-20). On pourrait donc dire: "Pourquoi a Dieu choisi l’homme, plutôt que tout autre animal, pour entrer en relation avec Lui?" Même si Dieu nous en donnait la raison exacte, on ne pourrait même pas la comprendre. Il en est de même de la création qui nous est racontée dans le livre de la Genèse. L’explication scientifique de Sa création de la matière, et comment Il l’organisait en cette merveille infinie qu’est l’univers, est bien au-delà de notre capacité de comprendre. Par conséquent, Dieu nous a exprimé Ses actes de création dans un langage que seuls les humbles peuvent accepter. Il en est de même aussi des dilemmes moraux au sujet de la justice de Dieu. Dans toutes nos Études, nous avons essayé de montrer l’enseignement de la Bible concernant ces problèmes. On n’est pas naturellement humble envers la parole de Dieu; on a de la difficulté à accepter certaines choses à cause de la façon don’t elles sont exprimées. Mais on a besoin de reconnaître que le problème est le nôtre, et non celui de Dieu. Il nous faut accepter le fait que notre pensée est défectueuse et erronée, et extrêmement inférieure à celle de Dieu, et différente aussi. C’est pour cette raison qu’on nous dit de se revêtir de l’esprit du Christ et d’étudier la parole de Dieu afin de pouvoir comprendre Sa manière de penser, et de pouvoir en faire la nôtre.
Svi smo mi životinje po prirodi (Pro.3:18-20). Mi možemo reći, 'Zašto je čovjek izabran imati odnos s Bogom, umjesto ikoje druge životinje?' Točni razlozi nećemo moći razumjeti čak i kad nam bi se rekli. Isto je istina o zapisu stvaranja u Postanku. Znanstvena objašnjenja toga kako je Bog stvorio materiju i uredio je u beskrajnom čudu našeg univerzuma je dobrano iza mogućnosti ljudskoj znanosti ikada da shvati. Bog je stoga izrazio Svojih djela stvaranja jezikom kojeg jedino oni nalik-na-djecu mogu prihvatiti. Ista je istina i s moralnim dilemama kojih smo nabrojali na početku ovog dodatka. Ova knjiga je ocrtala biblijskog učenja o ovim temama. Naš um nije prirodno ponizan Božjoj riječi; mi ćemo imati poteškoća prihvatiti neke od ovih stvari načinom kojim ih Biblija izražava. Ali trebamo priznati da je problem naš, ne Božji. Nama obilato nedostaje samospoznaje potrebne za prihvaćanje da je naše razmišljanje u osnovi manljivo i neispravno. Moramo se složiti s činjenicom da smo strogo duševno umanjeni u poredbi s Bogom. Naš način razmišljanja nije tek stupanj niži od Božjeg; to je u osnovi različiti mislovni proces od Njegovog. Iz tog se razloga od nas traži da uzmemo Kristovu svijest, da učimo od Božje riječi da shvatimo Njegov način razmišljanja, i pokušamo ga učiniti našim vlastitim.
Loomult oleme me kõik elajad (Koguja 3:18-20). Me võiksime öelda: "Miks on inimene valitud suguluseks Jumalaga, aga mitte mingisugune elajas?" Täpset põhjust ei suuda me mõista, isegi kui meile seda öeldaks. Seesama on õiglane maailma loomise kohta. Selle teaduslik selgitus, kuidas Jumal lõi mateeria ja kujundas selle ümber meie maailmaruumi üllatavaks imeks, asub meie teaduse võimaluste piiri taga. Sellepärast kirjeldas Jumal oma maailma loomist selliste sõnadega, mis võib olla jõukohane ainult lastele. See sama kehtib ka moraalsete aspektide kohta, mis on ära näidatud selle LISA alguses. Antud raamatus on püütud võtta ette katse, avalikustada Piibli õpetus nendes küsimustes. Samal ajal võtab meie teadvus raskustega vastu Piibli mõningaid seisukohti, sellisel kujul, kui sellest on selles räägitud. Kuid me oleme sunnitud tunnistama, et need on meie probleemid, mitte Jumala omad. Suuremalt jaolt oleme meie ilma jäetud võimest tunnistada meie mõtlemine kaugeltki mitte ideaalseks ja kalduvaks teha vigu. Samal ajal peame me tunnistama, et võrreldes Jumalaga, ei ole meie mõtlemine kaugeltki mitte võrdväärne. Meie mõttekäik kujutab endast mitte ainult sammu tagasi, vaid jõuab täiesti teise suunda. Sel põhjusel palutakse meid, ehitada üles meie mõtlemine nii, nagu seda teeb Kristus; õppida Jumala Sõna kaudu mõistma Tema mõtte käiku ja püüda see muuta isiklikuks.
Önmagunkban véve hasonlóak vagyunk az állatokhoz (Préd.3:18-20). Feltehetjük a kérdést, 'Isten miért az embert választotta ki a vele való személyes kapcsolatra, s nem bármely másik állatot?' Ennek pontos okait nem lennénk képesek megérteni, még akkor sem, ha választ kapnánk erre. Ugyanez igaz a Teremtés könyvében (1Móz 1,2) feljegyzett Teremtéstörténettel kapcsolatban is. A tudományos magyarázat azt illetően, hogy Isten hogyan teremtette meg a különböző anyagokat és azokat miként szervezte világegyetemünk végső csodájába, túllépi azt a pontot, amelyre az emberi tudomány valaha is választ találhat. Isten ezért az Ő teremtő munkáját olyan módon fejezte ki számunkra, amelyet csak a gyermeki lelkületű emberek képesek elfogadni. Ugyanez igaz az olyan erkölcsi dilemmák esetében is, amelyeket függelékünk elején ismertettünk. Ez a könyv körvonalazta az ezekkel a témákkal kapcsolatos Bibliai tanításokat. A mi értelmünk természeténél fogva nem fogadja alázattal Isten igéit, nehézségeink fognak támadni ezen dolgok némelyikének elfogadását illetően azon a módon, ahogyan azt a Biblia elénk tárja. Azonban fel kell ismernünk, hogy ez a mi hibánk, s nem Istené. Hiányzik belőlünk a szükséges önvizsgálat, amely által elfogadhatnánk, hogy a mi gondolkodásmódunk alapjaiban véve hiányos és hibás. Ki kell egyeznünk azzal a ténnyel, hogy szellemünkben alsóbbrendűek vagyunk Istenhez képest. Gondolkodásmódunk nem csupán egy lépcsőfoknyival van lejjebb Isten gondolkodásmódjától, alapjaiban véve különbözik az Övétől. Ezért Isten azt kéri tőlünk, hogy öltsük magunkra Krisztust, tanulmányozzuk szavát, hogy megérthessük gondolkodásmódját, és megkíséreljük a magunkévá tenni azt (Ef 3:16-19).
Pagal prigimtį visi mes esame gyvuliai (Koh 3:18-20). Mes galėtume klausti: "Kodėl žmogus yra išrinktas bendravimui su Dievu, o ne koks nors kitas gyvūnas?". Tikslių to priežasčių nesugebėtume gerai suprasti, net jei mums būtų tai pasakyta. Tas pats tinka ir Pradžios knygoje pateiktam pasaulio sutvėrimo aprašymui. Nėra prasmės aiškinti, kaip Dievas sutvėrė materiją ir padarė iš jos begalinių nuostabų pilną visatą. Tai per daug sudėtinga, ir žmogiškasis mokslas niekada nesugebės iki galo to suprasti. Todėl Dievas sutvėrimo eigą išreiškė tokiais žodžiais, kuriuos priimti galima tik tapus panašiu į vaiką. Tas pats tinka ir moralinėms problemoms, kurias mes pateikėme šio priedo pradžioje. Šioje knygoje bendrai bruožais išdėstytas Biblijos mokymas apie tuos dalykus. Mūsų protas iš prigimties nėra nuolankus Dievo žodžiui; mums bus sunku priimti kai kuriuos dalykus taip, kaip jie yra išreikšti Biblijoje. Bet mes turime pripažinti, jog tai mūsų problema, o ne Dievo. Mūsų mąstysena nėra tik šiek tiek žemesnė už Dievo; ji iš esmės skiriasi nuo Dievo mąstymo. Dėl šios priežasties mums liepiama perimti Kristaus mąstymą, iš Biblijos mokytis suvokti Dievo mąstyseną, ir stengtis ją prisitaikyti sau.
Ние сите сме животни по природа (Проп.3:18-20). Можеме да речеме, 'Зошто е одбран човекот да има однос со Бога наместо некое друго животно?' Точните причини не ќе можеме да ги сфатиме, дури кога би ни и се кажале. Така е и со записот за создавањето во Битие. Научното објаснување за како Бог ја создал материјата и ја организирал во бескрајното чудо на универзумот е зад можноста на човечката наука некогаш да сфати. Затоа Бог ги изрази Своите дела на создавање во јазик кој само оние налик-на-деца можат да го прифатат. Така е со моралните дилеми кои ги наведовме во почетокот на овој додаток. Оваа книга го оцрта библиското учење во врска со тие теми. Нашиот ум не е природно понизен на Божјото Слово; и ќе имаме потешкотии да прифатиме некои од тие работи во начинот на кој Библијата ги изразува. Но треба да увидиме дека проблемот е наш, не Божји. Нам на големо ни недостига самоспознавањето потребно за да се прифати дека нашето размислување е во основа манливо и грешно. Треба да го увидиме фактот дека сме озбилно душевно оштетени во споредба со Бога. Нашиот начин на размислување не е само едно скалило подолу од оној на Бога; тоа е еден во основа различен мисловен процес од Неговиот. Затоа од нас се бара да го земеме умот Христов, да научиме од Божјото Слово да го сфатиме Неговиот начин на размислување, и се обидеме да го направиме наш сопствен.
Arrow 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Arrow