|
You might be asking yourselves why performance, body, image and technology? Why that constellation? Well, in our day and age we tend to subscribe to the critique of the domination of image: the unebbing repetition of hegemonic representations, the homogenization of mediatized social experience, the habituation of sensory apparatus to technological artifice, the reification of individual and social gestures through their visual re-representation.
|
|
Možda ćete se zapitati zašto izvedba, tijelo, slika i tehnologija? Zašto ta konstelacija? U današenjem dobu skloni smo prihvatiti kritiku dominacije slike: neprestanog ponavljanja hegemonijskih prikaza, homogenizacije medijatiziranog društvenog iskutva, habituacije senzornog aparata na tehnološki sklop, programiranja individualnih i društvenih gesti dominantnim vizualnim reprezentacijama. Međutim, ako susrete slike i tijela pojmimo kao polje izvedbe, otvara nam se mogućnost da taj susret preispitujemo onkraj bezostatne prilagodbe osjetilnog aparata na tehnološki aparat, društvenog ponašanja na reproducirane slike. Pojmimo li ga, naime, kao susret unutar kojeg i s kojim se operira, susret koji operira samim sobom varijajući i rekomponirajući svoje konstitutivne elemente, uvidjet ćemo da se tu pojavljuju neuskladivosti između tehnologije i navike, izboji djelatne moći slike, gledatelja ili osoba u kadru, šumovi u prijenosu, neobični dispozitivi gledanja. Susret se preobražava u krivi susret. Neizvjesno polje snalaženja, isklizavanja, krivih izvedbi, deteritorijalizacije i reteritorijalizacije... Ukratko, polje razilažanjâ koja su često predmet umjetničkog eksperimenta i koja ovdje želimo staviti na ponovno razmatranje.
|